Prekrasna zemlja Malezija, država unikatnih prirodnih ljepota, druželjubivih i radišnih ljudi te ekonomskog prosperiteta, poznata je u svijetu, između ostalog, i po proizvodnji palmina ulja, važnog izvor prihoda za milijune malih poljoprivrednika. Iz Malezije, skupa sa susjednom Indonezijom, dolazi čak 84 % svjetske ponude palmina ulja. Oko polovine ljudi u svijetu oslanja se na palmino ulje kao dio svoje prehrane, osobito u Africi i Aziji.

No palmino ulje poznato je i kao vrlo kontroverzno. Rastući samo u tropima, na područjima bogate bioraznolikosti, intenzivna proizvodnja jedan je od pokretača deforestacije i gubitka bioraznolikosti od 1980-ih. Stoga industrija palmina ulja prolazi kroz duboku transformaciju kako bi proizvodila održivije i ekološki čistije, a međunarodna tržišna potražnja i dalje raste.

Pouke iz prošlosti

Kao mali podsjetnik, komercijalni uzgoj uljane palme u Maleziji počinje 1917. godine. Sjeme je isprva posijano na maloj površini u malom obalnom gradu Kuala Selangoru, oko 70 km od Kuala Lumpura. Kuala Selangor bio je stara kraljevska prijestolnica Selangora. Grad je bio pod vlašću Malajskog Carstva sve dok ga Nizozemci 1784. godine nisu osvojili, pokušavajući proširiti svoju bazu u Melaki kako bi preuzeli udio u trgovini kositrom.

Sadnice je poslije posadio M. H. Fauconnier (1879. - 1973.), francuski pisac koji je živio u Malaji početkom 20. stoljeća i bavio se, između ostalog, sadnjom kaučukovca. U velikim, komercijalnim razmjerima na svom je imanju zasadio uljanu palmu. Taj početni napor utro je put za plodno širenje uzgoja uljane palme u Maleziji.

Osim toga, otvaranje Singapura kao slobodne luke 1819. godine privuklo je mnoge britanske privatne trgovce. Tako je ubrzo Alexander Guthrie osnovao imanje, a nešto poslije se John Middleton Sime udružio s Henryjem Darbyjem kako bi osnovali farmu s uljanim palmama, koje su trgovcima donosile veliku zaradu.

Unatoč tome što je mala trgovačka zemlja u globalnim azijskim i svjetskim razmjerima, Malezija je blagoslovljena obiljem unikatnih proizvoda. Neki od glavnih izvoznih proizvoda su osim palmina ulja i kaučukovac/guma, kakaovac i tropsko voće durian. Inače, palmino ulje drugo je najčešće konzumirano biljno ulje u Maleziji, nakon sojina

Što se pak Indonezije tiče, ta je zemlja jednako prekrasna, zanimljiva i vrlo privlačna kako zbog svoje veličine, raznolikosti i dinamičnosti tako i zbog tisuća egzotičnih otoka i etničkih skupina. Bez obzira na to što je palmino ulje iz Malezije sve poznatije i izvan Azije, zasad je najveći svjetski proizvođač palmina ulja na svijetu ipak Indonezija. Većina se ulja izvozi u druge azijske zemlje i Europu. Domaća upotreba raste zbog rastućeg broja stanovnika i vladine potpore biodizelu. Od 2000. godine stvoreno je više od deset milijuna hektara novih plantaža palmi. Mnoge od njih zamijenile su druge kulture, poput kaučukovca i riže. Otprilike trećina novih plantaža nalazi se na nedavno iskrčenom zemljištu, a to podrazumijeva gubitak bioraznolikosti i isušivanje zemljišta. A krčenje šuma i isušivanje uzrok su znatne emisije CO2 koji se emitira u atmosferu.

Prema indonezijskoj agenciji za statistiku, plantaže uljanih palmi pokrivaju 12 milijuna hektara, područje otprilike veličine Sjeverne Koreje, uglavnom na otocima Sumatra i Borneo. U drugim dijelovima indonezijskog arhipelaga plantaže također brzo rastu, posebno na otoku Sulawesi i u pokrajini Papua.

INA STAŠEVIĆ

Priča o palminu ulju dugo je bila izrazito negativna. Za mnoge je taj proizvod neraskidivo povezan s deforestacijom i uništavanjem staništa, posebno u prašumama jugoistočne Azije. Međutim, to je nevjerojatno korisna i učinkovita uljna kultura. Zato većina uključenih u uzgoj uljanih palmi i proizvodnju palmina ulja tvrde da se taj poljoprivredni i ekonomski sektor ne smije iskorijeniti, nego treba pronaći načine za njegov održivi razvoj.

Spomenimo i da je Europska unija 19. travnja 2023. donijela Uredbu o proizvodima bez deforestacije (EUDR) radi ograničavanja krčenja i degradacije šuma, istaknuvši palmino ulje kao glavnu pokretačku snagu. Uredba od tvrtki zahtijeva da izrade izvješće o dubinskoj analizi s "provjerljivim" informacijama/dokazima da proizvodi poput palmina ulja, kakaoa, soje i drva nisu uzgajani na zemljištu koje je deforestirano nakon 2020. godine.

Kako bismo bolje razumjeli što industrija palmina ulja čini i može učiniti, koliko su proizvođači palmina ulja spremni ispuniti standarde kako bi se prilagodili novim imperativima održivosti, postavila sam nekoliko pitanja sugovornicima upoznatima s problematikom, prigodom mojeg nedavnog ponovnog dvotjednog boravka u Maleziji.

Svjetski centar za praćenje očuvanja prirode (WCMC) Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) identificirao je ukupno 17 zemalja s velikom raznolikošću, koje su dom najmanje 5000 endemskih vrsta biljaka i graničnih morskih ekosustava. Te zemlje su dom većini svjetskih vrsta i uglavnom se nalaze u tropskim ili suptropskim regijama. Budući da je Malezija jedna od tih zemalja, prioritet je vlade te zemlje očuvanje i upravljanje njezinom bioraznolikošću, kazao je prof. dr. sc. Zakri Abdul Hamid.

Profesor Zakri važan je i cijenjen malezijski znanstvenik, diljem svijeta prepoznat kao vodeći stručnjak u očuvanju bioraznolikosti i održive upotrebe prirodnih resursa. "Naša zemlja igra konstruktivnu i proaktivnu ulogu u upravljanju održivim razvojem od Samita o Zemlji 1992. godine. Kao jedna od 17 država s velikom raznolikošću u svijetu, imamo veliku odgovornost osigurati da se bioraznolikost očuva i iskorištava na održiv način", kaže Zakri.

INA STAŠEVIĆ

Zakrijeva stručnost je u visokom obrazovanju, upravljanju bioraznolikošću, znanstvenoj diplomaciji i međunarodnim odnosima. Kao vodeći znanstvenik, pridonio je promatranju, analizama i procjeni globalne bioraznolikosti i održivosti ekosustava, poticao sanaciju i zaštitu prirodnog okoliša te promicao održivost okoliša. Prof. Zakri bivši je član Znanstvenog savjetovanog odbora glavnog tajnika UN-a.

Malezijski stavovi

MIGHT, jedna od malezijskih vladinih agencija, ima važnu ulogu u Maleziji, okuplja vladu i industriju kako bi predvidjeli i identificirali nove tehnološke probleme i primjenu novih tehnologija za njihovo rješavanje. Surađuje sa znanstvenim institucijama u zemlji i izvan nje u području razmjene tehnologije i znanja, pružanja tehničkih i netehničkih savjeta za održivi industrijski razvoj. Prema riječima Mohd Nurul Azammi Mohd Nudrija, zamjenika direktora Malezijskog instituta za predviđanja (myForesight), suradnja sa znanstvenim institucijama omogućuje testiranje novih tehnologija u stvarnim okruženjima, uz dobivanje regulatornih i financijskih olakšica prije nego što se tehnologije plasiraju na tržište i distribuiraju diljem zemlje, pomno prateći globalnu industriju biljnog ulja i poljoprivredna tržišta.

U razgovoru s Mohd Nurul Azammi Mohd Nudrijem pitala sam ga što palmino ulje čini tako uspješnim. Kakav je njegov stvarni utjecaj na deforestaciju, te koji su putevi za daljnji razvoj industrije palmina ulja?

- Godine 1970. svijet je proizvodio samo dva milijuna tona palamina ulja, u usporedbi sa 71 milijun tona 2018. Predviđa se da će tržišna potražnja nastaviti rasti 1,7 puta godišnje do 2050., jer se radi o globalno rastućoj potražnji za biljnim uljima. Proizvodnja soje, uljane repice ili suncokreta također se kontinuirano povećavala u posljednjih nekoliko desetljeća.

INA STAŠEVIĆ

No ono što palmino ulje izdvaja jest njegova visoka produktivnost i relativno niski troškovi proizvodnje. U usporedbi s drugim biljnim uljima, to je vrlo produktivna kultura. Palme daju plodove dva puta mjesečno, i to cijele godine.

Palmino ulje koristi se za širok raspon proizvoda diljem svijeta. Više od 68 % koristi se za prehrambene proizvode koje možete pronaći u supermarketu: od margarina do čokoladnih namaza, od pizza do keksa ili ulja za kuhanje..., popis je dug. A 27 % također se koristi za industrijsku primjenu i proizvode za čišćenje široke potrošnje (sapuni, deterdženti, sredstva za čišćenje), ali i kozmetici. U nekim dijelovima svijeta palmino se ulje koristi u bioenergiji. Oko 5 % svjetske proizvodnje koristi se kao biogorivo za prijevoz, električnu energiju ili toplinu.

Ono što palmino ulje čini posebno uspješnim u usporedbi s drugim uljima jest njegova svestranost. Prirodno ima vrlo raznolika svojstva i funkcije, što ga čini široko uporabljivim. Na sobnoj temperaturi palmino je ulje polukruto (može biti upotrijebljeno kao mazivo), otporno je na oksidaciju (stoga može dati proizvodima duži vijek trajanja), stabilno je na visokim temperaturama (stoga prženim proizvodima daje hrskavu teksturu). Palmino ulje je bez mirisa i boje te ne mijenja izgled ili miris hrane i nakon višekratne upotrebe.

Za kraj našeg razgovora Mohd Nurul Azammi Mohd Nudri ističe kako očekuje da će proizvodnja palmina ulja u Maleziji dosegnuti 22 milijuna tona već ove godine i 25 milijuna tona do 2030. godine.

Indonezijski stavovi

Problematiku vezanu uz palmino ulje u razgovoru je elaborirao i Arrozaq Ave, ekonomski koordinator Ministarstva gospodarstva Republike Indonezije. Posljednjih godina sve je veći broj velikih plantaža uljnih palmi kako bi se zadovoljila iznimno velika globalna potražnja. Učinci tih masovnih plantaža, posebno na okoliš, teme su o kojima se puno raspravlja među ekološkim organizacijama, u znanstvenim krugovima i u široj javnosti. Na pitanje je li loša percepcija palmina ulja doista opravdan, Arrozaq Ave je kazao:

- Industrija palmina ulja, posebno u Indoneziji i Maleziji, oduvijek se optuživala za deforestaciju. No u obranu moram naglasiti da se ponekad podatci često upotrebljavaju netočno. Prema egzaktnim pokazateljima, od 2017. do danas došlo je do znatnog smanjenja deforestacije u Indoneziji. Znatan uzrok deforestaciji veliki su šumski požari.

INA STAŠEVIĆ

Mnogi smatraju da je palmino ulje glavni uzrok deforestacije, međutim, zaboravljaju na utjecaj klimatskih promjena. Zapravo, palmino ulje nije glavni uzrok deforestacije. U vezi s tim treba znati da je na 1,5 milijuna hektara ukupne poljoprivredne površine više od 70 % globalne deforestacije pridonijelo stočarstvo. Stočarska industrija iskorištava najviše zemljišta, a plantaže palmi uzrok su manje od 1 % globalne deforestacije.

Svakako treba uzeti u obzir i činjenice kako industrija palmina ulja pridonosi ciljevima održivog razvoja. Primjerice, samo u Indoneziji je više od deset milijuna ljudi izišlo iz siromaštva zahvaljujući industriji palmina ulja. Također, u usporedbi s drugim biljnim uljima, za proizvodnju jedne tone ulja palmino ulje je "učinkovitije" i zahtijeva samo 0,26 ha, a druga ulja, poput onog uljane repice, zahtijevaju 1,25 ha i podrazumijevaju više zemlje potrebne za sadnju - objašnjava Ave.

Međudržavna suradnja

Europska unija stvorila je vlastite standarde, stroge propise. Indonezija je vodeći globalni proizvođač i izvoznik palmina ulja. Ima li Indonezija proaktivna rješenja u postavljanju vlastitih trgovinskih i proizvodnih standarda, koja je uloga Indonezije u oblikovanju globalnih pravila kad se radi održivoj poljoprivredi, između ostalog, pitanja su na koje je Arrozaq Ave ovako odgovorio:

- Kako bi se osigurale i uskladile održive prakse proizvodnje palmina ulja, Vijeće zemalja proizvođača palmina ulja (CPOPC) uspostavilo je Globalni okvir načela za održivo palmino ulje (GFP-SPO). Indonezija je jedan od promotora. GFP-SPO je dokaz da smo mi, kao glavni globalni opskrbljivač palmina ulja, u prvim redovima kontinuiranog poboljšanja održivog lanca vrijednosti palmina ulja.

Indonezija kao najveći proizvođač palmina ulja igra važnu ulogu ne samo u osiguravanju održivosti svojih plantaža nego i u obvezi doprinosa ublažavanju klimatskih promjena osiguravanjem održivih plantaža palmin. Kako bi se to riješilo, donesen je cijeli niz propisa i mjera kao što su Nacionalni akcijski plan za održivo palmino ulje za razdoblje 2019. - 2024., brojne upute predsjednika u vezi s moratorijem na šume i upravljenje plantažama te ministra poljoprivrede s ciljem poboljšanja funkcioniranja planataža, kao i sustav certificiranja ISPO. Usvojen je zakon kojim će se ograničiti veličinu plantaže palmi između 6000 i 100.000 ha te proglasiti palmino ulje poljoprivrednom kulturom.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, Indonezija ima vlastiti ISPO standard, koji je umnogome sukladan s europskim propisima. Multilateralnim kanalima, poput G20 i ASEAN-a, Indonezija premošćuje jaz između dionika. Primjerice, Samit G20 o održivom biljnom ulju održan je na Baliju potkraj 2022. Tom prigodom Indonezija je istaknula premošćivanje jaza između tržišta i proizvođača palmina ulja. Indonezija također naglašava ulogu palmina ulja u odgovoru na globalne klimatske izazove i energetske krize, zasključuje Arrozaq Ave.

Na kraju spomenimo još jedan važan aspekt. Na marginama Samita ASEAN-a Indonezija i Malezija, kao glavni proizvođači palmina ulja, složile su se da unaprijede suradnju unutar okvira CPOPC-a. Ta suradnja važna je ne samo za rješavanje izazova koje donosi sektor palmina ulja nego i za zajednički rad u borbi protiv klimatskih promjena. n