Umjetna inteligencija (eng. artificial intelligence - AI) sposobnost je nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Već iz te definicije evidentno je da se radi o uređaju (ne o živom biću) i oponašanju ljudskih intelektualnih sposobnosti. Da bi neki uređaj/računalo imalo neke sposobnosti ljudskog mozga, mora imati sposobnost percipiranja okoline i rješavanja problema, uz analizu prethodno prikupljenih podataka - navodi prof. dr. sc. Darko Ropac, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:

Darko Ropac

- Većina ljudi nije svjesna činjenice da su neki oblici UI-ja prisutni u našoj svakodnevici već pola stoljeća. Primjerice, softverske aplikacije na pametnim mobitelima (analiza slike, tražilica, prepoznavanje lica...) ili UI u uređajima (roboti, automobili, bespilotne letjelice...). UI nam, a da toga i nismo svjesni, omogućava: pretraživanje interneta; digitalnog osobnog asistenta; strojno prevođenje; pametne domove i infrastrukturu, automobile; kibernetičku sigurnost; borbu protiv dezinformacija.

Uz navedeno, UI može promijeniti različite aspekte našeg života. Primjerice zdravlje (analiza velike količine medicinskih podataka, poboljšanje dijagnostike, otkrića u medicini...), promet (povećanje sigurnost i brzine prometa, smanjeni troškovi...), proizvodnju (povećana učinkovitost koja bi omogućila povratak proizvodnje u EU, povećanje zadovoljstva radom...), hranu i poljoprivredu (osiguranje zdrave i kvalitetne hrane, povećanje produktivnosti, smanjenje utjecaja na okoliš...), javnu upravu i usluge (učinkovitije funkcioniranje na korist građanima...), rano upozorenje na opasnost (nadolazeća katastrofa, smanjenje posljedica).

Sve veće značenje UI-ja odnosi se na nužnost digitalizacije društva, što je jedan od prioriteta EU-a. Istraživanje mišljenja među Europljanima pokazuje da velika većina pozitivno gleda na UI uz naglašenu potrebu da s tim tehnologijama treba biti oprezan.

Kako reagirati? Najprije nekoliko podataka. Procjenjuje se da EU ulaže u razvoj UI-ja između 2,4 i 3,2 milijarde eura. Velika su to ulaganja, ali u usporedbi s drugim propulzivnim ekonomijama Europa zaostaje. Primjerice, razvijene zemlje Azije ulažu 6,5 - 9,7, a Sjeverna Amerika između 12,1 i 18,6 milijardi eura. Procjenjuje se da su gospodarske efektive UI-ja do 2025. između 6500 i 12.000 milijardi eura u području automatizacije rada, robotike i autonomnih vozila. Očito, UI postaje važan dio digitalne transformacije društva. Već danas je teško zamisliti život bez UI-ja (proizvodi, usluge), a taj proces će se nastaviti u već spomenutim područjima (rad, financije, zdravstvo, sigurnost, poljoprivreda...). S ciljem reguliranja tog izuzetno značajnog područja za razvoj društva EU priprema pravila za upravljanje mogućnostima i prijetnjama koje donosi UI. EU želi Europu pretvoriti u središte pouzdane umjetne inteligencije. Zbog toga je osnovan Odbor za UI u digitalnom dobu, s ciljem analize učinaka na gospodarstvo EU-a. Uz poticanje inovacija i povjerenja u tehnologiju, upozorava se na važnost postavljanja etičkih standarda. Ključno je da pravila moraju biti okrenuta čovjeku (sigurnost, transparentnost, odgovornost uz očuvanje temeljnih prava i izbjegavanje diskriminacije). Ovdje se postavlja i pitanje intelektualnog vlasništva. Kome ono pripada ako ga je razvio UI?

Parlament EU-a je predložio smjernice za vojnu i nevojnu upotrebu UI-ja. Istaknuta je nužnost ljudske odgovornosti u primjeni UI-ja u područjima poput vojske, pravosuđa i zdravstva. Zahtijeva se zabrana upotrebe smrtonosnog autonomnog oružja! Osobito je važna primjena UI-ja u području odgoja i obrazovanja, gdje svaka diskriminacija treba biti izbjegnuta.

Koje su prijetnje za sigurnost i demokraciju? Kako je već spomenuto, UI ima snažan utjecaj na naše živote. Kako bi se reguliralo to sve važnije područje, EU je osnovao Odbor za umjetnu inteligenciju. Odbor ima zadatak utvrditi prednosti i prijetnje povezane s budućom upotrebom UI-ja. Već sada postoji kvalitetna digitalna infrastruktura i regulatorni okvir kojim se štiti privatnost i sloboda govora. Već su spomenute brojne koristi koje će imati građani od uvođenja UI-ja (lakši pristup informacijama, učenje na daljinu, sigurnija radna mjesta...). Tu su prednosti i za poduzeća (novi proizvodi i usluge, povećanje proizvodnje i kvalitete, ušteda energije...). Procjenjuje se da bi povećanje produktivnosti rada do 2035. bilo čak do 37 %. Očekuje se boljitak i za javne usluge (smanjenje troškova, javni prijevoz, obrazovanje, energija, gospodarenje otpadom). UI bi mogao pridonijeti smanjenju stakleničkih plinova do 2030. i do 4 %.

Očekuje se da će UI ukinuti brojna radna mjesta. Istovremeno bi umjetna inteligencija trebala stvoriti nova i bolja radna mjesta, osigurati bolje obrazovanje i osposobljavanje za kvalificiranu radnu snagu. Procjenjuje se da je već sada 14 % radnih mjesta u zemljama OECD-a visoko automatizirano, a još trećina bi se mogla vrlo brzo automatizirati. Poduzeća koja raspolažu s više informacija mogu ukloniti konkurente iz tržišnog natjecanja. Nisu zanemarivi ni sigurnosni rizici u slučaju upotrebe UI-ja u području naoružanja i gubitka nadzora nad opasnim oružjem...