Savez država jugoistočne Azije slavi 58 godina postojanja: Zajedništvo u interesima, ali i suradnja sa svijetom
ASEAN JE OSNOVAN 8. KOLOVOZA 1967. GODINE: DO KRAJA SLJEDEĆEG DESETLJEĆA INDONEZIJA ĆE POSTATI PETO NAJVEĆE GOSPODARSTVO NA SVIJETU
U srcu jugoistočne Azije - Brunej, Filipini, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Singapur, Tajland i Vijetnam, deset nacija sa zajedničkom poviješću, bogatim kulturnim i gospodarskim vezama, utiru put prema dubljoj suradnji i k svjetskim tržištima.
Navedene zemlje osnivačice su ASEAN-a, regionalne organizacije koja ima za cilj promicanje ekonomske i sigurnosne suradnje. Struktura i suradnja unutar ASEAN-a istaknuta je u Povelji. A Povelja zamišlja regiju kao jedinstvenu zajednicu koju podupiru tri stupa: zajednica političke sigurnosti, ekonomska zajednica i sociokulturna zajednica. Sve zemlje u dobroj su poziciji za daljnje jačanje bilateralnih odnosa. U okviru ASEAN-ove ekonomske zajednice zemlje su provele institucionalne reforme, ubrzale, olakšale i pojednostavile postupke kako bi povećale svoju konkurentnost, produbile integraciju i potaknule regionalni gospodarski razvoj. Indonezija se samoinicijativno uključila u regionalne inicijative za povezivanje, kao što su Istočno-zapadni ekonomski koridor i Sjeverno-južni ekonomski koridor, čime je pridonijela ukupnom rastu ASEAN-a.
Od te čvrste cjeline, koja ima 650 milijuna ljudi, očekuje se da će do 2030. godine postati četvrto najveće jedinstveno tržište na svijetu, nakon Europske unije, SAD-a i Kine. U području trgovine i gospodarstva ASEAN aktivno pregovara o sporazumima o slobodnoj trgovini u azijsko-pacifičkoj regiji u okviru Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP). Do sada su, osim deset zemalja članica ASEAN-a, partneri i najveća gospodarstva poput Australije, Kine, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje, potpisnici sporazuma o slobodnoj trgovini.
SUWARTINI WIRTA
Veleposlanica Indonezije, Nj. Eksc. Suwartini Wirta, nedavno je bila domaćin velikog događaja u svojoj rezidenciji. Bio je to Dan ASEAN-a, na koji su pozvani veleposlanici Misije ASEAN-a u Hrvatskoj, Indonezija i Malezija, kao i ASEAN plus Kina, Južna Koreja i Japan te visoki dužnosnici Ministarstva vanjskih poslova i Sabora RH. Odnos među zemljama ASEAN-a i Indonezije jako je važan za obranu i sigurnost, za gospodarsku budućnost, ali i za cijelu regiju. Do kraja sljedećeg desetljeća Indonezija će postati peto najveće gospodarstvo na svijetu. To čini golemu priliku za razvoj gospodarskih odnosa, zbog čega su izradili Gospodarsku strategiju jugoistočne Azije do 2040. godine. U zajedničkoj strategiji ASEAN-a opisan je cijeli niz prilika koje će postojati za ulaganja u jugoistočnu Aziju, ali i za Indoneziju. Indonezija je najveća zemlja ASEAN-a, a od siječnja ove godine službeno se pridružila i BRICS-u, postavši prva zemlja jugoistočne Azije koja je to učinila. To je iznimno značajan multilateralni potez u globalnim poslovima, kazala je veleposlanica Suwartini Wirta.
Indonezija je u posljednjem desetljeću doživjela brzu ekonomsku ekspanziju. S rastućom srednjom klasom i stanovništvom od kojeg gotovo dvije trećine čine radnosposobni članovi, Indonezija ima znatan potencijal rasta i nudi značajne dugoročne prilike za mnoge tvrtke. Također je najveće gospodarstvo jugoistočne Azije i članica G20, s velikim potencijalom za gospodarski rast. No, unatoč napretku, otprilike 40 milijuna Indonezijaca (nešto više od 16 % od 285 milijuna stanovnika) još uvijek živi u siromaštvu, a mnogi su i dalje ranjivi na siromaštvo zbog ekonomskih i klimatskih promjena te nepogoda povezanih s prirodnim katastrofama.
U zagrebačkoj rezidenciji veleposlanice Indonezije postavila sam nekoliko pitanja Nj. Eksc. Suwartini Wirti.
S više od 17.000 otoka, uključujući Sumatru, Javu i Borneo, Indonezija je jedno od najljepših i najpopularnijih turističkih odredišta u jugoistočnoj Aziji. Zbog svog položaja u vulkanskom pojasu i seizmičke aktivnosti Indonezija je posebno ranjiva na prirodne katastrofe. Što vlada poduzima kako bi sanirala štete, smanjila rizike te ujedno zaštitila prirodno okruženje?
- Vlada Indonezije provela je niz strateških politika osmišljenih za ublažavanje utjecaja prirodnih katastrofa, zaštitu građana i minimiziranje ekonomskih i ekoloških gubitaka. Ključne mjere politike uključuju jačanje okvira za pripravnost i ublažavanje, razvoj i primjenu sustava ranog upozoravanja, poboljšanje mehanizama brzog odgovora i koordinirane distribucije pomoći, kao i sveobuhvatne programe rehabilitacije i obnove. Nadalje, ulažu se napori za promicanje svijesti i obrazovanja zajednice, uz korištenje tehnološkim napretkom i analizu podataka za bolje upravljanje katastrofama. Istovremeno, vlada ostaje čvrsta u svojoj predanosti očuvanju ekosustava prašuma u Indoneziji. Donesene su politike za smanjenje ilegalnih aktivnosti i uništavanja unutar šumskih područja u obliku kontinuirane mjere provedbe zakona i zoniranja. Te akcije dodatno podržavaju inicijative za obnovu šuma usmjerene na očuvanje ekološkog integriteta i promicanje dugoročne održivosti okoliša.
Prehrambena industrija jedan je od najvažnijih sektora u Indoneziji, zbog velike populacije i rastućih prihoda. Potražnja je veća od ponude, pa zemlja mora uvoziti velike količine proizvoda svake godine. Ima li šanse za hrvatske tvrtke i što bi one mogle ponuditi vašem tržištu?
- Da, potražnja za poljoprivrednim proizvodima, posebno pšenicom, kukuruzom i sojom, u indonezijskoj prehrambenoj industriji relativno je visoka. Otvoreni smo za zemlje koje nude tu robu, uključujući i Hrvatsku. Međutim, pitanje je proizvodi li Hrvatska dovoljne količine da zadovolji tako veliku potražnju. Nedavno sam primijetila povećanu potražnju za mliječnim proizvodima, posebno mlijekom i obranim mlijekom, iz Hrvatske. Vjerujem da je to jedno od područja na koje se Hrvatska može usredotočiti kako bi se dalje razvijala.
S druge strane, želimo potaknuti hrvatske tvrtke da se u Indoneziji oslanjaju na visokokvalitetne poljoprivredne proizvode. Proizvodimo visokokvalitetne začine, kavu i čaj te naravno palmino ulje. Indonezijska kava jedna je od najtrgovanijih roba, koju hrvatske tvrtke trebaju više istražiti. Razumijem da je kava velik dio hrvatske društvene kulture i uvjerena sam da indonezijska kava može unijeti drukčiju boju i vibracije u vašu kulturu.
Koji su planovi vaše zemlje za suradnju s državama ASEAN-a i mogući trgovinski sporazumi s EU-om?
- Indonezija ostaje snažno predana jačanju regionalne suradnje unutar okvira ASEAN-a. Aktivno podržavamo integraciju Istočnog Timora i izrazili smo podršku potencijalnom budućem članstvu Papue Nove Gvineje, što odražava naše uvjerenost u uključiviju i ojačanu zajednicu ASEAN-a. Nadalje, Indonezija i dalje daje prioritet regionalnoj stabilnosti i nastavlja podržavati načelo središnje uloge ASEAN-a u rješavanju regionalnih izazova.
Istovremeno, Indonezija unapređuje svoju ekonomsku diplomaciju na široj razini Sveobuhvatnim sporazumom o gospodarskom partnerstvu između Indonezije i Europske unije (IEU-CEPA). Nakon intenzivnih pregovora proteklih devet godina, politički sporazum postignut je u srpnju 2025. Na putu smo da finaliziramo sporazum do rujna 2025. To strateško partnerstvo znatno će proširiti pristup tržištu za indonezijski izvoz, privući veća ulaganja iz Europe i potaknuti održivi gospodarski razvoj. Sporazum je ključni korak prema pozicioniranju Indonezije kao konkurentnog i odgovornog igrača u globalnom trgovinskom sustavu.
JOHAN IKRAM BIN AHMAD RUSLI
Savjetnik i otpravnik poslova Veleposlanstva Malezije u Hrvatskoj, Johan Ikram bin Ahmad Rusli, komentirao je nedavnu eskalacijsku sukoba Tajlanda i Kambodže, kao i ekonomske posljedice ruske invazije na Ukrajinu.
Dugogodišnji granični spor na području u blizini hrama Preah Vihear proizišao je iz ugovora iz kolonijalnog doba (1907.) i djelomično ga je riješio Međunarodni sud pravde 1962. godine, kojim je hram dodijeljen Kambodži. Međutim, sporovi oko susjednog zemljišta i dalje postoje, što povremeno potiče sukobe. Pratite li eskalaciju sukoba Tajlanda i Kambodže, država članica ASEAN-a, i kakav je vaš stav oko tog sukoba?
- Pratimo što se događa u našoj regiji. Iz perspektive Malezije, kao trenutno predsjedajuće ASEAN-om, nedavna eskalacija graničnog spora između Tajlanda i Kambodže u blizini hrama Preah Vihear, mjesta svjetske baštine UNESCO-a, zabrinjava te ujedno naglašava našu predanost poticanju mira i stabilnosti u regiji.
U govoru održanom 29. srpnja 2025. u Tajništvu ASEAN-a u Jakarti naš premijer Anwar Ibrahim naglasio je proaktivnu ulogu Malezije u deeskalaciji tog sukoba. Organiziranjem posebnog sastanka na kojem su sudjelovali kambodžanski premijer Hun Manet i obnašatelj dužnosti tajlandskog premijera Phumtham Wechayachai 28. srpnja 2025. u Putrajayi, uz podršku globalnih partnera poput Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, osigurano je trenutno i bezuvjetno primirje. Ta diplomatska prekretnica, kako je istaknuo premijer Anwar Ibrahim, odražava predanost Malezije načelima Povelje ASEAN-a i Ugovora o prijateljstvu i suradnji, koji naglašavaju miran dijalog, međusobno poštovanje i sprječavanje daljnjeg nasilja. Malezija smatra središnju ulogu ASEAN-a ne samo načelom nego i privilegijem koji zahtijeva kolektivnu odgovornost i kohezivno djelovanje. Ostajemo čvrsto predani održavanju ovog zamaha kontinuiranim posredovanjem kako bismo osigurali trajni mir u regiji.
Koliko jugoistočna Azija pati od ekonomskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu? Je li ASEAN jedinstven u svom stavu i pristupu situaciji?
- Kao trenutno predsjedajuća ASEAN-om, Malezija prepoznaje da se jugoistočna Azija, uključujući i naše vlastito gospodarstvo, suočila sa znatnim ekonomskim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Sukob je doveo do porasta globalnih cijena energije i hrane, što je umnogome utjecalo na Maleziju i druga gospodarstva ASEAN-a, koja uvelike ovise o uvoznoj robi. Sigurnost hrane još je jedna briga, jer Malezija i regionalni susjedi ovise o ruskoj i ukrajinskoj pšenici i gnojivima. Ti poremećaji također su otežali oporavak nakon COVID-a.
Kolektivni odgovor ASEAN-a naglasio je neutralnost, suzdržanost i dijalog. ASEAN-ov pristup temelji se na konsenzusu i opreznoj diplomaciji, favorizirajući suradnička rješenja umjesto konfrontacije. Taj uravnoteženi stav dodatno je demonstriran posjetom premijera Anwara Ibrahima Moskvi u svibnju 2025. Posjet je naglasio predanost Malezije održavanju otvorenih komunikacijskih kanala, promicanju regionalne stabilnosti i osiguravanju relevantnosti ASEAN-a kao platforme za mir i suradnju.
