Nedavno je Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034. - za snažniju Europu. Stoji li teza da sigurnost Europe ovisi o njezinoj ekonomskoj snazi - pitali smo dr. sc. Romana Domovića s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Instituta za istraživanje hibridnih sukoba (IIHS) iz Zagreba.

Roman Domović

- Sama Europska unija navela je ambicije da "u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo jer se Europa suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene". Obrana i sigurnost dugo nisu bile u fokusu, no u današnjim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, hibridnih aktivnosti i potencijalne prijetnje za druge dijelove Europe, potrebno je ojačati upravo taj segment kako bi Europa bila otporna na takve izazove. To, međutim, traži znatna ulaganja. S obzirom na promjene koje su globalnom tržištu donijeli rat u Ukrajini i drugi geopolitički događaji, smatram da teza kako sigurnost Europe ovisi o njezinoj ekonomskoj snazi itekako stoji.

Poseban aspekt ugroze sigurnosti svakako su i kibernetički napadi. EU i NATO osuđuju posebno opasne ruske kibernetičke i hibridne napade. Koliko su oni pojačani posljednjih mjeseci, i koja su područja najizloženija i najugroženija?

- U odgovoru na to pitanje predstavio bih dio zaključaka proizišlih na međunarodnom okruglom stolu o temi hibridnih prijetnji i kibersigurnosti, koji se početkom lipnja održao u Zagrebu u suorganizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" i Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu. Zaključeno je da su ruski fizički i kibernetički napadi sve učestaliji, pogotovo na kritičnu infrastrukturu, kao i sabotaže, diverzije, instrumentalizacija migracija i pravoslavlja te korištenje umjetne inteligencije i suvremenih tehnologija s ciljem stvaranja i širenja neistina i zlonamjernih informacija. Ruski napori usmjereni su na širenje nestabilnosti, nesigurnosti i podjela u društvima i državama i sve se više protežu izvan njezinih primarnih ciljeva, osobito prema regiji Zapadnog Balkana, odnosno šest država na području jugoistočne Europe. Rusija sustavno pomiče "granice rizika" svjesnim povećanjem napetosti s ciljem jačanja straha u zapadnim društvima od mogućeg oružanog, pa čak i nuklearnog sukoba.

Nedavno je Velika Britanija sankcionirala više od 20 ruskih špijuna, hakera i agencija zbog "kontinuirane kampanje zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti" koja uključuje napade na vlade i institucije diljem Europe. Izmiče li situacija kontroli?

- Ne bih rekao da situacija izmiče kontroli, ali svakako postoji pojačana zabrinutost. Bilježi se porast hibridnih aktivnosti, a kako se pojačavaju obrambene i protuhibridne aktivnosti, tako se otkrivaju i operateri koji ih provode. Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost mnoge hibridne operacije pripisuje ruskoj vojno-obavještajnoj službi GRU, odnosno njihovim špijunima i hakerskim skupinama koje su s njom povezane, poput skupine APT28 poznate i pod imenom Fancy Bear. Britanski dužnosnici izjavili su da špijuni GRU-a vode kampanju destabilizacije Europe, potkopavanja suvereniteta Ukrajine i ugrožavanja sigurnosti britanskih građana. Zbog toga i zbog njihova sudjelovanja u kibernetičkim i informacijskim operacijama diljem svijeta, Britanija je uvela sankcije prema tri specijalizirane jedinice GRU-a te 18 časnika i operativaca te službe.

Što s UI/AI aspektom u tom i širem kontekstu?

- Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je još 2017. da će onaj tko postigne napredak u razvoju umjetne inteligencije dominirati svijetom. Ove godine objavljeno je da je Rusija u okviru nacionalne strategije za razvoj umjetne inteligencije, u 2025. izdvojila znatna financijska sredstva za federalni projekt "Umjetna inteligencija". Rusija ima i obrambeni plan koji uključuje razvoj autonomnih sustava i oružane tehnologije opremljene umjetnom inteligencijom. Međutim, fokus na ubrzani razvoj umjetne inteligencije nije ograničen samo na Rusiju. Umjetna inteligencija danas je strateški prioritet u gotovo svim vodećim svjetskim silama, ali i u drugim državama, pogotovo onima koje teže globalnoj ili regionalnoj dominaciji.

Naoružavanje Europe/EU-a vruća je tema posljednjih godinu-dvije. Osim klasičnog naoružavanja, puno se priča i o tzv. kvantnoj utrci u naoružavanju, za što se kaže da više nije samo borba oko tehnologije nego i bitka oko percepcije. Robert Ford, koji radi kao managing partner u odjelu korporativnih komunikacija, upozorava da kvantna utrka u naoružavanju nije samo u tehnologiji već u tome tko kontrolira narativ. Vaš komentar?

- Kvantna utrka u naoružavanju atraktivan je naziv za razvoj i primjenu kvantnih tehnologija u svrhu ostvarivanja dominacije u vojno-sigurnosnom području. U takve tehnologije ubrajaju se kvantna računala, kvantna komunikacija i uz nju usko vezana kvantna kriptografija te kvantni senzori. Pojednostavljeno rečeno, kvantna računala koriste kvantnu fiziku za rješavanje složenih problema. Na primjer, jedan od njih je probijanje komunikacije koja je kriptografski zaštićena. Postoje predviđanja da bi se u razdoblju od deset do dvadeset godina kvantna računala mogla razviti do razine na kojoj bi mogla ugroziti sigurnost određenih kriptografskih algoritama koji se danas koriste. Kriptografski algoritmi temelje svoju sigurnost na kombinaciji veličine ključa i matematičke kompleksnosti. Neki od njih koje danas koristimo za zaštitu podataka i komunikacije, na primjer simetični AES algoritam i asimetrični RSA algoritam, trenutno se smatraju vrlo sigurnima. Međutim, još 1990-ih godina razvijeni su algoritmi za kriptoanalizu preko kvantnih računala, koji su potencijalna ugroza i za ta dva algoritma i razne druge algoritme. Zbog toga se danas razvija takozvana postkvantna kriptografija koja proučava kriptografske algoritme koji bi trebali biti otporni na napade preko kvantnih računala.

Što se tiče kontrole narativa, čini mi se da se misli na to da onaj koji razvija najbolju kvantnu tehnologiju treba uvjerljivo pokazati zašto ta tehnologija ima praktičnog smisla već danas, a ne tek za nekoliko desetljeća te da će upravo takvim oblikovanjem percepcije određivati smjer razvoja cijele industrije. Po meni to ima smisla, ali samo ako se današnja primjena kvantne tehnologije prikaže realno, a ne preuveličano ili uz skrivena ograničenja. To podrazumijeva prikaz stvarnih pomaka iz fundamentalnih istraživanja u primijenjenu znanost. Na vrhu industrije ne može se opstati uz prenapuhavanje vlastitih dosega i prodavanje praznih priča, jer se takvim pristupom kad-tad izgubi kredibilitet.

Kad se sve uzme u obzir, kakva je budućnost kibernetičke sigurnosti, ali i cyber ratovanja, odnosno cyber oružja? I ima li uopće zaštite protiv takve opasnosti?

- Nema potpune zaštite jer sve strane imaju pametne ljude i resurse koji im omogućavaju razvoj i napadačkih i obrambenih sredstava. Nije moguće predvidjeti što će sve netko razviti pa da se može prevenirati sve. Alati i vještine za vođenje kibernetičkog ratovanja razvijat će se i dalje, a najvažniji dio u toj priči je odgovornost onih koji to razvijaju i stavljaju u uporabu. Nažalost, uvijek će postojati agresivni i zlonamjerni akteri.