Nedavno je u samo nekoliko dana u prometnim nesrećama poginulo više osoba, po nekoliko svakog dana uzastopce. Tako je u svibnju poginulo više od 20 osoba. Uznemirena je javnost, zabrinute su javne službe na čelu s policijom. Policijski službenici upozoravaju na ovu opasnost i nemoćni su u rješavanju problema.

NEGATIVNI REKORDI

Mnogo je toga učinjeno da se promet na našim cestama odvija nesmetano. Izgrađene su brojne kvalitetne ceste, nekadašnje crne točke su uklonjene, promet se usporava uspornicima na kriznim dijelovima gradskih prometnica, postavljaju se brojni semafori, a u funkciji su i nadzorne kamere koje bilježe prekršaje u prometu. Na kraju sve ostaje na vozačima. Postavlja se opravdano pitanje kvalitete autoškola. No najvažnije je ponašanje sudionika u prometu. Pridržavanje propisanih ograničenja, posebice kada je riječ o brzini. Nažalost, upravo se to najčešće krši. Vozi se prebrzo i neoprezno, osobito mladi vozači, koji iskušavaju granice svojim mogućnosti kao i mogućnosti svojih brzih i snažnih vozila.

Darko Ropac

ustupljena

Svaka masovna pojava od osobitog je društvenog interesa. Tako je to zbog više razloga i s prometnim nesrećama. Osim velike materijalne štete javlja se i oštećenje zdravlja sudionika u prometu s mogućim smrtnim ishodom. S povećanjem prometa povećava se i broj prometnih nesreća. Najbolji uvid u ovaj problem može se steći iz podataka koje sustavno priprema Ministarstvo unutarnjih poslova RH i objavljuje u godišnjem Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa. Evo nekih zanimljivosti iz spomenute publikacije. Na samom početku istaknuta je rečenica da tisuće mrtvih na cestama čine statistiku, a smrt jednog čovjeka dramu! Osim osobnih tragedija društvo ima velike materijalne štete, koje ekonomski analitičari procjenjuju na više od milijardu eura, ili čak 2,3 % hrvatskog BDP-a. Na našim se cestama prosječno godišnje dogodi više od 32.000 prometnih nesreća, a u trećini njih stradale su i osobe. Srećom, velika većina, nešto manje od 80 %, doživi lakšu ozljedu, preostali dožive tešku ozljedu s mogućim trajnim invaliditetom, a 2,2 % strada smrtno. U prosjeku je to 300 osoba godišnje.

PIXSELL

S pravom se ističe da su prometne nesreće ubojica broj jedan za mlade ljude koji su u prometu najčešće kao biciklisti, motociklisti, oni na električnim romobilima, kao i pješaci. Zbog povećanog broja prometnih nesreća pri korištenju električnih romobilima u nekim europskim zemljama razmišlja se o njihovoj zabrani, a u većini ograničenje brzine na 20 km te minimalnu dobnu granicu za vozača od 16 godina. Uz to Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC) predložilo je veći broj novih pravila kojima bi se povećala sigurnost u prometu. Među njima je i prijedlog ograničenja brzine na 30 km/h za sva motorna vozila u urbanim područjima. Naravno, zakonodavac je jedan od bitnih čimbenika u sigurnosti prometa. Osim povećanog izdvajanja za poboljšavanje infrastrukture cestovne mreže Hrvatski sabor usvojio je posljednjih godina brojne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Predviđene su strože kazne za počinitelje prekršaja s najtežim posljedicama, poput znatnog prekoračenja brzine, vožnje pod utjecajem alkohola, vožnje u suprotnom smjeru, prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu i upravljanja vozilom bez vozačke dozvole. Donesen je i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa do 2030., čiji je cilj do 50 % smanjiti broj teških prometnih nesreća i broj poginulih.

Broj poginulih u prometnim nesrećama na sto tisuća stanovnika dobar je i usporediv parametar za procjenu sigurnosti prometa na cestama u nekoj državi. Da je puno toga učinjeno u sigurnosti prometa, govori podatak da je potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća na hrvatskim cestama godišnje smrtno stradalo više od 1600 osoba, što je čak 34 osobe na 100.000 stanovnika. Danas je taj broj sveden na sedam poginulih na isti broj stanovnika. Međutim, ni to nije dovoljno dobro jer zemlje koje najviše ulažu u sigurnost prometa imaju stupu smrtnosti od četiri osobe. Zastrašujući je podatak da je u Hrvatskoj u prometnim nesrećama u posljednjih pedeset godina stradalo gotovo 900.000 ljudi, a da je poginula 41.000 osoba. U posljednjih deset godina bilo je više od 320.000 nesreća, s više od 27.000 ozlijeđenih i gotovo 3000 poginulih osoba.

PIXSELL

VIŠE ODGOVORNOSTI

Na kraju se sigurnost u prometu svodi na njezine sudionike, premda i drugi čimbenik (motorna vozila) nije u Hrvatskoj u najboljem stanju (prosječna starost svih motornih vozila je 15, a osobnih 13 godina). Za promicanje prometne kulture potrebno je uložiti najmanje sredstava, premda je to i najteži zadatak za sve društvene subjekte koji su uključeni u cestovni promet. Odgoj i preodgoj vozača. Ne znam koliko se mlade uči da kao sudionici u prometu moraju uz poštovanje propisanih pravila uključiti i poštovanje nekih ljudskih pravila. Da većina vozača ne poštuje norme pristojnog ponašanja svjedoci smo svakodnevno na našim cestama. Gotovo da ne smijete nekomu prigovoriti na isforsiranoj prednosti jer se izlažete opasnosti od fizičkog napada. Nije rijedak slučaj da zbog slobodnog parkirnog mjesta dođe do ozbiljnog fizičkog obračuna, ponekad i sa smrtnim ishodom. Ili u vožnji kad netko “trkne” neki drugi automobil, a ne stane da bi provjerio štetu koju je izazvao i razmijenio podatke s oštećenom sobom.

Koliko se puta vama ili nekom od znanaca dogodilo da na propisno parkiranom autu nađete oštećenje zbog neopreza drugog vozača. I nikomu ništa, osim vlasniku oštećenog vozila, koji sam mora pokriti troškove popravka limarije i bojenja svog automobila (ako nema kasko-osiguranje). Očito nedostaje temeljna pristojnost nužnosti nadoknade štete koju netko prouzroči. Nameće li to potrebu uvođenja predmeta kulture u prometu? Na nama sudionicima je da svojim ponašanjem smanjimo broj prometnih nesreća, osobito onih s najtežim materijalnim i ljudskim posljedicama. n