Dok čelnici mnogih država Europe i svijeta kao da se natječu tko će izraziti veću zabrinutost eskalacijom novog sukoba Izraela i Irana, dotle Benjamin Natanyahu zadovoljno trlja ruke jer mu ovakav razvoj situacije osigurava ne samo ostanak na vlasti nego i podizanje spremnosti Izraela da ide do kraja bez obzira na vapaje međunarodne zajednice, koja unisono poziva Izrael i Iran na deeskalaciju.

U tom i takvom širenju zone napetosti i novih prijetnji u regiji Bliskog istoka održat će se idućeg utorka i srijede u nizozemskom Haagu (Den Haag, eng. The Hague) prema mnogima povijesni summit NATO saveza. Nimalo bezazlenu situaciju oko novog sukoba Izraela i Irana koji prijeti prerasti u totalni rat između dva smrtna neprijatelja komentirao je prije summita i generalni tajnik NATO-a Mark Rutte: "Mislim da je sada ključno da brojni saveznici, uključujući Sjedinjene Države, rade na deeskalaciji. Znam da to rade i mislim da je to sada prvi zadatak", izjavio je Rutte u Stockholmu prigodom prošlotjednog posjeta Švedskoj. Rutte je istaknuo da je to bila jednostrana akcija Izraela, govoreći uz švedskog premijera Ulfa Kristerssona, napomenuvši da se radi "očito o situaciji koja se brzo razvija". U međuvremenu, "situacija" se pretvara u veliki rat...

VELIKA OČEKIVANJA

Uglavnom, posve je razumljiva zabrinutost čelnika NATO-a jer uza sve probleme koje Savez ima u kontekstu rata u Ukrajini, situacije oko daljnje pozicije NATO-a i njegova jačanja, Trumpovih prigovora na dosadašnje financiranje te uz brojne druge organizacijske i političke probleme, mogućnost da se sukog Izraela i Irana pretvori u regionalni rat pred vratima i samog Saveza doista nije nimalo ugodna spoznaja. Zato je razumljiva napetost s kojom se dočekuju 24. i 25. lipnja, kad se u Haagu održava dosad najveći sastanak šefova država i šefova vlada - trideset i dvije članice Sjevernoatlantskog saveza. Dramatičnih tonova na manjka, od onih da o predstojećem summitu ovisi budućnost Europe do ponavljanja uobičajenih fraza kako je jačanje Saveza - jačanje mira. Komentara, analiza i prognoza također ne manjka. Kao ni poteza koji pokazuju da je NATO već započeo i neke do prije desetak godina nezamislive aktivnosti, poput onih koje se tiču tri baltičke države, članice Saveza, najizloženije mogućoj agresiji Moskve. Kako piše Politico, sve zemlje istočnog krila NATO-a preispituju krizne protokole za zdravstvene ustanove, organiziraju vježbe, ulažu u balističke kacige i prsluke te premještaju operacijske dvorane pod zemlju. Tako je u Litvi nedavno organizirana dvodnevna vojna vježba "Željezni vuk", čiji je cilj bio pripremiti vojsku, policiju, vatrogasce, bolnice i bolničare za djelovanje u iznimnim okolnostima, u slučaju da se ostvari najgori scenarij - napad Rusije na istočni bok NATO-a. I o tome će se raspravljati u Haagu...

Iz mora tekstova koji se bave ne samo sastankom u Haagu nego i općenito situacijom oko NATO saveza u okolnostima kakve su ove sadašnje, navodimo nekoliko stavova Joshue C. Huminskog, uglednog komentatora iz NSI-a (National Security Institute/nationalsecurity.gmu.edu), koji pokušava realno sagledati kontekst, bez medijske halabuke i bučnog senzacionalizma. Tako Huminski, između ostalog, navodi onaj aspekt koji se nametnuo kao ključan kad se radi o sadašnjem položaju Saveza i njegovoj budućnosti, a to je naravno Donald Trump, odnosno američki stavovi oko NATO-a. U mnogim aspektima Trumpova agenda prema NATO-u praktično je priznanje nove stvarnosti, kaže Huminski, te dodaje: "Stav predsjednika Trumpa prema NATO-u uglavnom je vođen dvama paralelnim svjetonazorima. Prvo, da je SAD subvencionirao životni standard i države socijalne skrbi u Europi vlastitim obrambenim izdatcima (dok je istovremeno stvarao neviđene razine nacionalnog duga - 35,46 bilijuna dolara) i drugo, da je zauzvrat primao relativno malo od te iste Europe. Zato je povećanje europskih obrambenih izdataka bio prioritet njegove prve administracije, kao i njegovih prethodnika..." no sad je Trump, u drugom mandatu, s tim u vezi puno oštriji kad zahtijeva da se izdvaja 5 % sredstava iz BDP-a svake zemlje članice za financiranje NATO-a u idućim godinama.

Što se konkretno samog haškog summita tiče, Huminski navodi kako su zapravo očekivanja niska, no podsjeća da su mu u razgovorima u Bruxellesu krajem svibnja dužnosnici NATO-a rekli da je nacrt dnevnog reda vrlo kratak, s jednom službenom sjednicom, koja će se isključivo usredotočiti na obrambene izdatke, na kojoj će se države članice dogovoriti oko novog ulaganja u obranu, odnosno u Savez, na tragu spomenutih "Trumpovih 5 %" do 2032. - 3,5 % za temeljne obrambene izdatke i 1,5 % za druge obrambene izdatke, uključujući i pomoć Ukrajini. Takav nacrt dnevnog reda imao bi dva cilja. Prvo, minimiziranje vjerojatnosti trenja između Trumpove administracije i ostatka NATO-a ograničavanjem broja pitanja za raspravu. Malo je vjerojatno da će biti rasprave o Ukrajini i njezinu članstvu (ili sigurnosnim jamstvima za Kijev), a strategija odnosa NATO-a i Rusije (čiji je razvoj dogovoren na Washingtonskom summitu) trenutno je odgođena. Drugo, istovremeno osiguravanje Trumpovoj administraciji jasne pobjede, što pak znači da se države članice nadaju osigurati američku kontinuiranu predanost Savezu - "5 % za članak pet", kako je jedan komentator opisao dogovor.

U skladu s očekivanjem Trumpove administracije da Europa troši više na obranu, Washington želi da europske prijestolnice daju prioritet kontinentalnim poslovima. Kao odgovor na američko ponovno usmjeravanje na Indopacifik i prepoznajući vlastite interese u regiji, mnoge europske države razvile su vlastite politike prema Aziji. Međutim, za ovu Trumpovu administraciju, bareu smislu tvrde sile, Europa bi se trebala okrenuti Europi, a Indopacifik prepustiti SAD-u. Dugoročno, predsjednik Trump želi vidjeti SAD kao zaštitnu platformu unutar NATO-a, pružajući snažnu potporu u zračnom, svemirskom, kibernetičkom i strateškom području, a europski saveznici osiguravaju konvencionalne snage na kopnu. Kad bi SAD bio benzinski motor koji pokreće NATO automobil, pod Trumpom bi se Savez morao prebaciti na hibridni model, s europskim električnim motorom koji može isporučiti više konjskih snaga, duhovito konstatira Huminski.

Sve u svemu, sasvim je moguće da će zbog politike predsjednika Trumpa (bilo namjerno ili posljedično) NATO biti jači, sposobniji i bolje integriran te učinkovitije sposoban provoditi svoju misiju odvraćanja i obrane euroatlantskog područja sukladno s regionalnim obrambenim planovima s izraženijim europskim identitetom. No Washington bi u budućnosti mogao zažaliti zbog ove veće neovisnosti i povećanog skepticizma prema američkoj predanosti NATO-u, zaključuje Joshua C. Huminski. Ako, naime, NATO danas SAD-u nije potreban, Europi/Europskoj uniji potreban je bez ikakve dvojbe...

Što se Republike Hrvatske tiče, ona je odgovorana i lojalna članica NATO saveza, bez obzira na neke nesporazume između predsjednika RH i premijera RH, koji su, čini se, sad izglađeni, u obostranom interesu, a ponajviše u interesu države Hrvatske, njezine sigurnosti i dugoročne strategije vojnog osuvremenjivanja prema planovima NATO-a, uključujući i uvođenje obvezatnog vojnog roka, zapravo tromjesečne vojne obuke.

S tim u svezi, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, koji će nazočiti summitu u Haagu, ponovio je ključne prioritete u jačanju sposobnosti Hrvatske vojske: kibernetička sigurnost, radarski i protuzračni sustavi, topništvo i modernizacija naoružanja. Poseban naglasak stavio je na razvoj domaće proizvodnje besposadnih letjelica. "Hrvatska je spremna preuzeti vodeću ulogu u proizvodnji malih borbenih FPV dronova. Imamo znanje, imamo volju i možemo zadovoljiti potrebe i NATO-a i EU-a u tom segmentu", izjavio je Anušić.

HRVATSKI PLANOVI

Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je i u Pragu, na panelu Commanding (in) Chaos: Can Europe Step Up? u okviru GLOBSEC Foruma, ponovio kako su hrvatske ambicije za jačanje svojih obrambenih sposobnosti u svjetlu predstojećeg summita NATO-a u Haagu neupitne. "Hrvatska ima plan dostići do 3 % izdvajanja do 2030. godine", naglasio je Plenković, koji vjeruje da se te ambicije mogu ostvariti ako se nastave pozitivni trendovi rasta gospodarstva, kakvi su sada. Dodatnih 1,5 posto čine ulaganja u civilnu zaštitu i infrastrukturu koja se koristi i za vojne i za civilne potrebe. Taj je koncept dobar i mudar u kontekstu promijenjenih globalnih okolnosti, kazao je premijer, te dodao da je Hrvatska danas daleko iznad trenutačnog cilja od dva posto BDP-a te da su državna izdvajanja za obranu, otkako je on premijer, narasla za više od 200 posto.

Bilo kako god, saveznici okupljeni u NATO-u donijet će u Haagu važne odluke kako bi Savez postao jači, borbeno sposobniji i pravedniji. Živimo u opasnijem svijetu i ovo je kritičan trenutak za našu sigurnost. Saveznici se udružuju kako bi ojačali suradnju i svoju predanost NATO-u. Tako, naime, piše na službenoj web-stranici Saveza (www.nato.int). I da, američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će na summitu. To što će se u Haagu ukazati i Volodimir Zelenski nije mu nimalo po volji...