U međunarodno koordiniranoj velikoj akciji policije i USKOK-a uhićeni su desetci srednje i niže rangiranih hrvatskih narkodilera. Akcija je dio sveobuhvatnih napora radi rasterećenja sustava Europske unije od aktivnih, ali i teritorijalno raštrkanih, bandi i centralizacije tržišta narkotika. Pogotovo se to odnosi na trgovinu kokainom, koja zbog niskog rizika i ekstremno velikih zarada smanjuje otpornost sustava na svim razinama. Uhićenjima dilera diljem Europe prethodile su i velike zapljene kokaina, uključujući i onu iz siječnja od 6,5 tona pronađenih u podmornici južno od Azura.

Podsjetimo, portugalska policija privela je pet promrzlih članova posade koji su drogu trebali prevesti s ušća rijeke Amazone do nepoznate luke Pirenejskog poluotoka. Slične višenamjenske narkopodmornice i polupodmornice sve se češće viđaju i presreću na pomorskoj ruti koja spaja južnoameričke proizvođače i nakupce s europskim i američkim kokainskim konzumentima. U Europi posao ide toliko dobro da tradicionalne narkoiberijske luke više nisu dovoljne, nego se većina robe šalje svim raspoloživim lukama Francuske, Nizozemske, Belgije, Njemačke, Švedske itd. U kokainskom lancu važna su i logistička čvorišta poput Kariba i Zapadne Afrike.

LJEPOTICA I ZVIJER

Nedavno je jedna prazna narkopodmornica pronađena u blizini obale Black Johnson, u Sijera Leoneu, gdje trgovinu kokainom nadzire opaki nizozemski diler Johannes Leijdekkers, alias "Bolle Jos". Taj bjegunac od pravosuđa, prema izvješćima medija, ljubi lokalnu djevojku Agnes Bio, kći miljenicu predsjednika Sijera Leona Juliusa Maada. Novine Siera Loaded pišu da je gospođica Bio zaposlena na mjestu šefice tima za mlade, mir i sigurnost u Stalnoj misiji Sijera Leonea pri Ujedinjenim narodima i da je akreditirana u Vijeću sigurnosti UN-a kao diplomatkinja.

Sličan društveni model, kojim dominiraju moć, zaštita, špijuniranje, krv, droga, seks, zabava, korupcija, ljubav, euforija, mržnja i patriotizam, postoji i na Karibima. Nedavno je u luci glavnog grada Dominikanske Republike Santo Domingo zaplijenjeno više od 9,5 tona kokaina skrivenih u pošiljci banana iz Kolumbije. Iz Kolumbije se više od 98 % kokaina plasira u SAD, a potom u Europu oko 67 %. Ostatak u EU stiže iz Perua, Bolivije te, zbog destabilizacije, iz Ekvadora. Većina droge koja stiže u zapadnu Europu tankerima i velikim kontejnerskim brodovima ide preko nizozemskih, belgijskih i galicijskih luka. Europska unija prošle je godine zaplijenila 323 tone kokaina, a pojedinačno najveća je ona od 13 tona u ulaznoj španjolskoj luci Algeciras. Kokain je otkriven u paketima koji su bili u kutijama s bananama. Transport droge u pošiljkama banana najčešći je oblik krijumčarenja. Zabilježeno je, recimo, da vlasti pretražuju samo 20 - 30 % od 300.000 brodskih kontejnera koji svaki mjesec polaze iz ekvadorske "kokainske" luke Guayaquil. Konteksta radi, u Europu se godišnje uveze 5,5 milijuna tona banana u više od 300 tisuća kontejnera.

U ekstremnim količinama kokain se naravno doprema i s mnogim drugim robama u najveće luke, poput Rotterdama, u kojem se godišnje pretovari 440 milijuna tona tereta. U Antwerpenu 212, a u Hamburgu 110 milijuna. Često se koka skriva u kontejnerima a da zakoniti vlasnici legalne robe uopće nisu svjesni što se nalazi u njihovim narudžbama. U svezi s tim podsjećamo da je dubrovačka policija prije nekoliko godina u luci Ploče zaplijenila pola tone kokaina u tovaru tropskog voća. Zatim je u skladištu jedne tvrtke za uvoz, izvoz, otkup i promet voćem i povrćem iz Metkovića u pošiljci banana iz Ekvadora pronašla još 147 kilograma kokaina. U obližnjem Širokom Brijegu također su u kutijama banana zaplijenjena 124 kg kokaina.

Međutim, od kada se ozbiljnije nadzire logističko i represivno osoblje velikih luka, kokain se iz Južne Amerike, preko Zapadne Afrike, u Europu sve češće doprema polupodmornicama, turističkim i ribarskim brodovima, barkama, jahtama, jedrilicama do manjih luka poput Vlissingena. Dileri vole i drop-off metodu, kada se kokain uopće ne dovozi brodom u luku, nego se odbacuje uz obalu, gdje ga preuzimaju brzi gliseri ili ribarske koćarice.

Kokainu se mijenja i agregatno stanje ili se miješa s drugim tvarima, uključujući cement, kakaovac, kavu i slično. Diljem EU-a 2022. identificirano je gotovo 40 laboratorija u kojima se kokain ekstrahira u tekućinu ili miješa s drugim tvarima. Procjenjuje se da europske vlasti zaplijene najviše 12 % kokaina, što veliki karteli bez problema mogu uračunati u trošak poslovanja. Ali ne i mali dileri, koji su prisiljeni na povlačenje manjim plovilima prema lučicama i pristaništima, u kojima znatno remete odnose lokalnih zajednica od Portugala do Hrvatske.

MIJENE I ZAMJENE

Za razliku od centraliziranog američkog sustava, u Europi kokain prikuplja i distribuira mreža od 100 tisuća narkodilera, prema teritorijalnom principu. Europski klanovi od američkih narkosindikata razlikuju se po podrijetlu i jeziku kao oni iz sjeverozapadne Europe, Englezi, Irci, zapadnobalkanski kriminalci, talijanska i marokanska mreža, Kurdi, integrirani bliskoistočni klan i Južnoamerikanci, Turci, Ukrajinci, Rusi i ostali lokalni "poduzetnici".

Medijima najzanimljivija kokainska mreža jest ona koju kontrolira talijanska kriminalna organizacija Ndrangheta. Ona ima znatan udio u kokainskom poslu, ali ga ne nadzire u klasičnom, okomitom smislu. Djeluje više kao zaštitarska tvrtka. Ndranghetin poslovni i teritorijalni model pokušavaju kopirati druge organizacije jer se pokazalo, nakon pada kartela Medellín, Cali, Sinaloa ili Tijuana, da uhićenja glavešina i razbijanje organizacija s velikom okomitom integracijom nije dobro, nego je za učinkovit posao presudna uhodana horizontalna raspodjela rada. Posrnuli Kotorski klan, čiji rep čini i naša dilerska klapa, također je pao zbog vertikalizacije te pohlepnog i lošeg kadra. Istu sudbinu doživo je i susjedni albanski Klan Farruku. Klan se počeo raspadati usporedno s crnogorskim nakon zapljene dviju tona kokaina u Španjolskoj, a tek je ove godine, prema talijanskoj tjeralici, u Draču priveden posljednji don klana - Kreshnik Farruku.

PEXELS

Uz klasičnu trgovinu kokainom, Albanci su među rijetkima primjenjivali i rizični poslovni model "kilo za kilo". Njihova pošiljka od deset tona marokanskog hašiša zaplijenjena u Portugalu navodno je trebala biti poslana u Južnu Ameriku kako bi se zamijenila za istu količinu kokaina. Ostali albanski klanovi, uključujući notorni Kompanio Bello, također imaju razgranatu infrastrukturu u Španjolskoj, Nizozemskoj i u belgijskoj luci Antwerpen, kao i dobre veze u Južnoj Americi. Kontinentu na kojem je ilustracije radi uzgoj lišća koke u neprestanom porastu od 2014. godine. Prema izvješću Ureda UN-a za droge i kriminal, uzgoj koke u Boliviji, Peruu i Kolumbiji porastao je za 35 % od 2020. do 2021., a globalna proizvodnja kokaina premašila je 2000 tona, dvostruko više od one iz 2014. godine. Kokain, koji je trenutno 40 % čistiji nego prije, konzumira oko četiri milijuna Europljana, što je četiri puta više nego prije 20 godina. Europol procjenjuje kako je ukupna ulična vrijednost europskog tržišta kokaina između 7,6 i 10,5 milijardi eura, a prema nekim studijama ona iznosi vrtoglavih 20 milijardi eura godišnje.

Nakon kemijske obrade listova koke kokain u Kolumbiji stoji 1000 dolara za kilogram, u SAD-u kilogram je oko 28.000 dolara, a ista količina relativno čistog bijelog praha u Europi premašuje 35.000 eura za Španjolsku i najvećeg potrošača Francusku, 65.000 za Njemačku i nevjerojatnih 200.000 eura za Estoniju. U Hrvatskoj ona se kreće oko 45 tisuća eura po kilogramu kokaina.

TRAJNI POSAO

Analiza otpadnih voda diljem Europe pokazuje porast od čak 80 % konzumacije kokaina u promatranom razdoblju. Iako je kokain manje povezan sa smrtnošću od heroina ili drugih opioida, podatci pokazuju da je u Europi oko 20 % smrtnih slučajeva povezano s kokainom. U zemljama poput Španjolske i Francuske ta se brojka penje na 40-50 %. Trend se također pojačava širenjem cracka i koktela pomiješanih s kokainom. Rezultati znanstvenoistraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske za 2023. godinu pokazuju kako je kokain najčešće uzimana droga nakon kanabisa. Prema dostupnim podatcima, upotreba kokaina u Hrvatskoj od 2011. također je upeterostručena. Stručnjaci naglašavaju da je to refleksija općeg konzumerističkog trenda u Europskoj uniji. Najveće prevalencije uzimanja kokaina bilježe se u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6 %), između 35 i 44 godine (3,9 %) te između 15 i 24 godine (3,6 %).

Prema svemu iznesenom i zbog ljudske žudnje za drogom, a pogotovo za psihostimulansima poput kokaina, dileri će uvijek imati posla. Stoga, hvale su vrijedni napori međunarodnih agencija u borbi protiv dilera na terenu, ali da bi se stvarno povećala otpornost sustava na kokainsku pošast, Europska unija mora dodatno ojačati zakonski okvir i pooštriti kazne kako za raspačavače tako i za konzumente narkotika. U suprotnom će neotporne zajednice duž opskrbnog lanca biti prisiljene "sjesti u krilo" najvećih dilera i prihvatiti korupciju, otimanje zemljišta, krvoproliće, kaos, prostituciju, traficking i zavičajne narkoklape i njihove vrijednosti kao novu realnost.

Bilo kako god, nije zgorega završiti jednom mudrom misli, kakva je ona glasovitog američkog pisca Chucka Palahniuka, najpoznatijeg po kultnom romanu (i filmu) Klub boraca: "Divim se ovisnicima. U svijetu u kojem svatko iščekuje neku nasumičnu katastrofu ili iznenadnu bolest, ovisnik je utješen znajući što će ga najvjerojatnije dočekati na putu. On je preuzeo kontrolu nad svojom konačnom sudbinom, a njegova ovisnost sprječava da njegova smrt bude potpuno iznenađenje."