
Vučićev pokušaj konsolidiranja moći
Beograd je prošlog vikenda bio epicentar demonstracije moći režima Aleksandra Vučića koji je još jednom proglasio kraj “obojene revolucije”. Ali studenti i građani poručuju mu - borba se nastavlja...
Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubne pjesme i parole o "očuvanju države" - Beograd je tijekom prošlog vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke - piše Sanja Kljajić, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.
Podsjetimo, na trodnevnom "svesrpskom saboru" predsjednik Aleksandar Vučić objavio je "kraj obojene revolucije" i promovirao novi Pokret za narod i državu. "Nećemo dati ni ovima izvana ni ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu se šetkati koliko god hoće, nema ništa od toga", poručio je Vučić.
Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je nazočilo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organiziranim autobusima, drugi pješice - imitirajući studente koji mjesecima hodaju Srbijom u znak prosvjeda.
ZAHTJEVI SEBI
Govor predsjednika Vučića prošle subote navečer uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih prema "uspostavljanju reda". "Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužiteljstava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke i poduzmu sve druge zakonom propisane mjere kako bi se uspostavio red i mir u državi", istaknuo je Vučić.
To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za DW novinar Nedim Sejdinović. "Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve - predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novoradikalskoj retorici", dodaje Sejdinović.
Slično misli i umirovljena profesorica prava Vesna Rakić Vodinelić. Ona za DW upozorava na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo. "On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlasti drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopće nema ustavnog temelja da to od njih zahtijeva", objašnjava Rakić-Vodinelić. Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve reagirati tužiteljstvo, ali i policija, koja ima ovlasti zabraniti javne skupove. "Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani provode svakog dana. Sad je pitanje hoće li netko pokušati rasturiti te blokade", dodaje Rakić-Vodinelić.
Dok pokušava konsolidirati vlastite redove, režim pojačava pritisak i na studente i na demonstrante, koji su skoro pola godine na ulici. Vijesti o fizičkim napadima, privođenjima, disciplinskim i kaznenim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestero novosadskih studenata i aktivista već se mjesec dana nalazi u pritvoru, a šestero je u političkom progonstvu zbog navodne "pripreme djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Srbije".
Sejdinović vjeruje da je sve to dio "kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio: "Očigledno je cilj zastrašivanje i ušutkivanje građana, jer je procjena da se energija prosvjeda pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofenzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da je to što radi vlast na čelu s Vučićem apsolutno kontraproduktivno za njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim."
OTPOR NE SLABI
Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta diljem Srbije pokušale su spriječiti autobuse s pristašama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade. U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, usporedno sa SNS-ovim skupom održavao se i veliki prosvjed studenata na kojem su ponovo tisuće ljudi demonstrirale protiv vlasti. "Ovo društvo se jednostavno lomi - ili ćemo krenuti u smjeru Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, uhićenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će prosvjedi nastaviti vršiti pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti", smatra Sejdinović.
U borbi za rasplet grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu prema Strasbourgu gdje će europskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku dočekuju ih pripadnici dijaspore - uz suze i ovacije. Vlast, s druge strane, priprema novu vladu na čijem će čelu biti liječnik Đuro Macut, koji nema gotovo nikakvog političkog iskustva. Dio je analitičara ovakav potez ocijenio kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži vladu stručnjaka. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića, koji zbog pada rejtinga želi pod svaku cijenu izbjeći izbore.
“Mislim da je Vučić svjestan da ne može računati ni na policiju ni na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju kršiti zakone po njegovom nalogu", zaključuje Sejdinović. Uglavnom, i vlast i oporbena javnost čekaju da ona druga strana prva pogriješi.