Premda službena kampanja za lokalne izbore još nije počela, ubrzanje je itekako vidljivo kod svih stranaka i nezavisnih kandidata koji planiraju pridobiti glasove birača u gradovima, općinama i županijama diljem Lijepe Naše. Redom se predstavljaju kandidati, a sklopljene su ili se sklapaju koalicije koje bi trebale jamčiti uspjeh na izborima zakazanim za nedjelju, 18. svibnja.

Pljušte obećanja na sve strane, realno izvediva ili nerealno optimistična, poput onog Ivice Lovrića (Plavi grad), u kojoj se naglašava kako će u fokusu njihova programa biti revitalizacija 12 gradskih lokacija kao i izgradnja 5000 novih stanova za priuštivo stanovanje sa svim popratnim sadržajima. U Zagrebu, naravno. No Lovrić i njegovi su još i pristojni u obećanjima, za razliku od recimo SDP-ovaca koji poneseni rejtingom koji pokazuje da su vrlo blizu ili čak minimalno ispred/iza HDZ-a gotovo histeričnim "crvenim žarom" najavljuju pobjedu ne samo u Zagrebu (skupa s Možemo!) nego i u drugim sredinama, pa govore o nekom valu koji će pomesti HDZ. Slogan SDP-a je "Slušamo ljude", a predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić kaže: "Taj naš crveni val ne može zaustaviti više nitko u Hrvatskoj! Jer SDP sluša ljude, to je ključno, i odgovara na njihove izazove. Kad mi kažemo porez na ekstraprofit, to ne znači udar na tvrtke, poduzeća, to znači fer odnos koji mora postojati. Fer odnos prema radnicima, prema lokalnoj zajednici, pa i prema njihovu kapitalu", optimist je SHD, inače u javnim istupima nerijetko zbrkan i nejasan. Glede SDP-a, rejtinga i Hajdaša Dončića, opaska koju je lucidno sročio jedan od komentatora čini se kako pogađa u sridu: SDP ispred HDZ-a? Godinu dana prekasno i tri godine prerano!

Zapravo je sva ta i takva komunikacija (ne samo iz redova SDP-a, naravno) posve očekivani predizborni igrokaz u kojem je sve dopušteno, pa i kojekakve retoričke smicalice u populističkom i demagoškom tonu koji je inače jedan od obilježja parlamentarne demokracije i kad se radi o izborima s lokalnim/regionalnim predznakom u kakvim se sada nalazimo i prije službenog početka izborne kampanje.

ULOZI SU VELIKI

Evo još nekih više ili manje zanimljivih trenutaka kojima smo svjedočili posljednjih dana vezano uz predstojeće svibanjske izbore. U tom smislu aktivnost HDZ-a je itekako evidentna. Tako je prije mjesec dana u javnosti odjeknula vijest da se premijer rješava jednog svog ministra u Vladi i delegira ga za kandidata na lokalnim izborima. Radi se o ministru europskih fondova i regionalnog razvoja Šimi Erliću, koji se u Zadru kandidira za gradonačelnika. Zadar je vrlo važan za HDZ i bilo bi za njih loše da tamo izgube vlast. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković na novinarski upit pojasnio je da će u Primorsko-goranskoj županiji kandidat za gradonačelnika Rijeke biti Denis Vukorepa, a za župana Alen Ružić. Uz to, nakon dogovora s Domovinskim pokretom, za župana Vukovarsko-srijemske županije kandidat će biti HDZ-ov Ivan Bosančić, a za gradonačelnika Vukovara zajednički kandidat bit će DP-ov Domagoj Bilić.

Inače je Plenković nedavni trenutak u kojem su ankete pokazale da je SDP za neki sitni postotak ispred HDZ-a (tjedan poslije bilo je obrnutno!) uzeo kao argument da upozori članstvo na ozbiljnost situacije kazavši: "Mislim da je dobro da je ta anketa izišla, da se svi trgnu pred lokalne izbore. Mislim da je ona poticajna!"

Što se Domovinskog pokreta tiče, ankete pokazuju da se stranka, doduše polako, ipak oporavlja i da su im ambicije na lokalnim izborima sve veće, uključujući i Zagreb. Upravo su za glavni grad najavili u neku ruku iznenađenje predstavivši svog kandidata za gradonačelnika - prometnog stručnjaka Željka Marušića.

Od svih koalicijskih udruživanja za predstojeće lokalne izbore, za mnoge analitičare i komentatore dvojbena je odluka SDP-a da ide s Možemo! u utrku za zagrebačkog gradonačelnika te navode da se radi o strahu Hajdaša Dončića da za samostalni izlazak na izbore SDP nema kandidata kadrog pobijediti Tomislava Tomaševića, pa im je sad zajednički kandidat sadašnji gradonačelnik. Taj pak strah ne poznaje Mislav Herman, predsjednik zagrebačkog HDZ-a, koji je uz potporu stranke hrabro i odlučno, punom snagom ušao u trku za gradonačelnika Grada Zagreba protiv po mnogima i dalje favorita Tomaševića. Pritom Herman stalno naglašava dva dominantna problema u Zagrebu - otpad i promet. "Jedno je ležanje po cesti, jedno je lupanje po loncima, jedno je prosvjedovanje, jedno je penjanje na brdo na Jakuševcu i zapikavanje zastave, a nešto sasvim drugo je voditi jedan ovako ozbiljan sustav kao što je Grad Zagreb", poručio je Herman jasno aludirajući na aktivističku ulogu Tomaševića u prijašnjim izborima 2021. godine.

U Rijeci je, pak, komplicirana situacija, između ostalog i zbog sadašnjeg gradonačelnika Marka Filipovića, kojem je pao prijedlog GUP-a te će ga to vjerojatno katapultirati u neovisnu kandidaturu za gradonačelnika na izborima u svibnju, piše u Novom Listu Tihana Tomičić, navodeći da zasad, prema rezultatima ankete Promocija plus, kandidatkinja SDP-a Sandra Krpan ostaje favorit u "crvenoj utvrdi", te dobiva podršku 28,3 posto ispitanih. Drugi je HDZ-ov kandidat Denis Vukorepa s 14,5 posto, a potom slijedi nezavisna Iva Rinčić sa 11,8 posto.

Splitska priča u svezi s lokalnim izborima zasad se svodi na devet kandidata. Aktualni gradonačelnik Ivica Puljak (stranka Centar) borit će se za drugi mandat, a snagu će odmjeriti s bivšim splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom (HGS). HDZ-ov kandidat za gradonačelnika bit će Tomislav Šuta, a SDP, Možemo! i Direkt imaju zajedničkog kandidata - Davora Matijevića. U utrku za splitskog gradonačelnika idu i Marina Kovačević (Split je naš), Marko Žaja (DP), Aris Zlodre (Domino), Guido Piasevoli (Most), Ante Grubišić (HSP).

U Dubrovniku na izbore Dubrovački demokratski sabor (DDS) izlazi samostalno. Pero Vićan, predsjednik DDS-a, ušao u još jednu utrku za gradonačelnika. Ovaj put očekuje siguran ulazak u drugi krug s gradonačelnikom Matom Frankovićem, koji ide po treći mandat za dubrovačkog gradonačelnika. Vićan kaže: "Čim sam se rodio, majka mi je rekla da moram postati gradonačelnik!" Toliko o retorici.

Ukupno uzevši, gledajući sadašnju situaciju, napose onu u nekim od navedenih gradova (županije ostavljamo za drugi put), zaključak se može svesti na to da se pretkampanja zahuktava i da će utrka biti napeta bez obzira na pojedine favorite. Tu je prije svega zanimljivo iznova sagledavati neke od aspekata koji mogu presuditi tko će biti pobjednici, a tko gubitnici u noći 18. svibnja nakon zatvaranja birališta i DIP-ova izvješaja tko je gdje i s kojim postotcima u cilj ušao prvi ispred svih drugih.

Jedan od aspekata je naravno komunikacijski, koji smo već naglasili u uvodu teme. Drugi je onaj programski - što pojedini kandidati nude, što obećavaju, u što sve ulažu vlastite izborne potencijale kako bi birače uvjerili da su oni pravi izbor za šefove gradova u kojima se natječu. Taj je aspekt zapravo ključan jer se radi o lokalnim sredinama i njihovim problemima za čije su rješavanje birači najzainteresiraniji s obzirom na sredine u kakvima žive, rade i grade sadašnjost i budućnost, makoliko to zvuči patetično, ali je upravo tako. O tome svi kandidati itekako vode računa, pa većina njih, bilo s potporom stranaka ili kao nezavisni igrači, svoje izborne programe, slogane i retoriku temelje na regionalnim, lokalnim temama. Bar bi tako trebalo biti, iako se neke od nacionalnih tema (inflacija, skupoća, sigurnost, životni standard...) neće moći zaobići ni na ovim izborima. Doduše, teško je očekivati da bi se problemi na nacionalnoj razini mogli jače odraziti i na odnose snaga na lokalnoj razini.

Treći su aspekt koalicije s desnog i lijevog političkog spektra, a u centru je naravno HDZ, negdje i s DP-om u predizbornoj suradnji (Vukovar, grad, primjerice). Naglasimo tek da su nova predizborna koalicija na desnici Most, Domino i Suverenisti, koji u pojedinim sredinama idu zajedno na lokalne izbore, a imamo neka nova "okrupnjavanja" i na ljevici, najupadljivije je već spomenuto zajedništvo SDP-a i Možemo! koji se u Zagrebu, Zadru, Karlovcu i još ponegdje nadaju osvojiti vlast.

Konačno, na ovim izborima imamo i gotovo inflaciju nezavisnih lista, što je također zanimljiv aspekt ovogodišnjih lokalnih izbora, kojim se valja posebno pozabaviti.

LOKALNI INTERESI

Sve u svemu, gledajući širu sliku sadašnje pretkampanje, puno toga je već jasno, no isto tako puno toga ostaje nerazjašnjeno, što je zapravo na svoj način i draž ovih izbora, ali i demokracije kao takve koja omogućuje da birači na takav način odlučuju tko će se i na koji način zalagati za njihove interese.

I za kraj još se nešto navodi kao aspekt na koji treba obratiti pozornost, kažu analitičari i komentatori. To je pitanje koliko su ovi lokalni izbori uvod u sljedeće parlamentarne izbore, što, međutim, ovisi o rezultatima kakve će postići prije svih HDZ, ali i druge stranke iz oporbe. U tom kontekstu pak pitanje koliko je realna opcija da sad uz lokalne izbore imamo i izvanredne parlamentarne izbore čini se irelevantnom mogućnosti ili netemom, da se referiramo na često isticanu poštapalicu, oliti frazu. Bilo kako god, u nedjelju, 18. svibnja znat ćemo odgovore na sva, pa i ova teoretsko-praktična pitanja. n