Prije više od deset godina Bugarka Cvetanka D. preselila se u Beč. Povremeno je radila kao čistačica, a o nekim drugim zaposlenjima nema dostupnih informacija. Čini se da je imala dovoljno slobodnog vremena jer je sate i sate provodila na društvenim mrežama, gdje je godinama i u sve većem broju dijelila objave protiv cjepiva protiv COVID-a te podržavala politiku Rusije i desnopopulističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). O toj vrućoj temi za DW piše Alexander Detev. Prenosimo njezin tekst uz neznatno skraćenje i prilagodbe u opremi.

“Stalno je pisala gluposti na Facebooku, pro-Putin, pro-Rusija i slično blebetanje", kaže Plamen B., koji je 2015. nakratko bio poslodavac Cvetanke D. u jednom poduzeću koje pruža usluge čišćenja u Beču. "Ali to je sve odavalo dojam tipične zbunjene osobe iz točno one skupine ljudi koja je podložna propagandi", dodaje ovaj Bugarin. No kod Cvetanke ništa nije bilo "tipično". Ona zapravo nije bila nezaposlena - očito je radila kao ruska agentica. To je krajem ožujka objavila austrijska Direkcija za državnu sigurnost i obavještajne službe (DNS). Ondje njezino ime nije objavljeno, ali ga je poslije objavila medijska kuća BBC.

NOVA MATA HARI

Koji su bili zadaci Cvetanke D.? Cvetanka D. trebala je očigledno pridonijeti širenju ruske dezinformacije u Austriji. U tu svrhu, primjerice, lijepila je naljepnice koje su navodno bile proukrajinske, ali su zapravo sadržavale nacističke simbole. Cilj: širenje ruske dezinformacije prema kojoj su Ukrajinci nacisti. Također je trebala širiti slične dezinformacije preko interneta. Navodno je austrijskim vlastima priznala da je 2022. godine, kada je Rusija započela svoj rat protiv Ukrajine, bila najaktivnija.

Cvetanka D. imala je i složenije zadatke: trebala je nadzirati osobe od interesa, među njima i šefa DNS-a Omara Haijawi-Pirchnera, istraživačkog novinara Christa Grozeva i Annu Thalhammer, glavnu urednicu tjednika Profil, poznatog po istraživačkom novinarstvu. "U kasno ljeto 2024. primila sam poziv iz Ureda za zaštitu ustavnog poretka", kaže Thalhammer za DW, te dodaje: "Rekli su mi da su mi laptop i mobitel navodno trebali biti ukradeni i odneseni u Moskvu. U prosincu sam primila još jedan poziv da mogu pregledati spise u državnom odvjetništvu. U njima su bili detalji, između ostalog, da je gospođa D. mjesecima slijedila svaki moj korak."

Kako je regrutirana Cvetanka D.? Njezini znanci iz Beča kažu da je 2020., s početkom pandemije COVID-19, počela širiti lažne činjenice i manipulacije o virusu, a potom i o cjepivima. To je bilo tipično za mnoge Bugare, Bugarska je bila zemlja s najnižom stopom cijepljenja protiv koronavirusa u Europskoj uniji. Dezinformacije i nepovjerenje prema cjepivima glavni su razlog za to. Vjerojatno je tada došla na metu ruske špijunske ćelije. Radi se o grupi Bugara u Londonu koji su početkom ožujka 2025. osuđeni u Velikoj Britaniji zbog špijunaže.

Svi su oni radili za Jana Marsaleka, bivšeg šefa njemačke tvrtke Wirecard, koji je navodno pobjegao u Moskvu i odatle koordinirao špijunske i dezinformacijske operacije u Europi. Christo Grozev bio je meta većine tih operacija - prema informacijama iz Londona, trebao je biti otet, čak i ubijen. U tome je trebala pomoći Cvetanka D., kao i jedna druga Bugarka koju je BBC razotkrio, Cvetelina Genčeva, koja je radila u zračnoj luci u Sofiji, gdje je pratila dolaske i odlaske novinara i ruskih disidenata.

Cvetanku D. regrutirala su tri državljanina Bugarske iz Londona. Među njima je i Vanja G. Ona i Cvetanka D. tvrde da nisu točno znale što rade. Prema Vanji G. njezin partner Biser D., koji je također pripadao londonskoj špijunskoj grupi, lagao joj je da rade za Interpol. Vasil Hristov, bugarski novinar u Velikoj Britaniji, za DW je kazao: "Prema nizu stručnih analiza, ruske tajne službe namjerno regrutiraju sasvim obične ljude, koji ne privlače pažnju. Vanjin profil savršeno odgovara tom obrascu."

AKTIVNE MREŽE

Članovi londonske špijunske ćelije trenutačno čekaju pravomoćne presude. Cvetanka D. trenutačno je na slobodi u Austriji, ali istraga protiv nje se nastavlja. U Bugarskoj, međutim, druga navodna članica grupe, Cvetelina G. za sada nije na udaru vlasti. Bugarski organi nisu komentirali slučaj do objave ovog teksta.

Znači li to da je Marsalekova špijunska mreža propala? "Ne", kaže Anna Thalhammer: "Moje informacije govore da vlasti vjeruju da postoje i druge ćelije. Ideja ove strukture je da, ako jedna ćelija padne, postoji druga. One potpuno svjesno nisu povezana, ali rade na istom cilju".

Čini se da su Bugari jako često umiješani u špijunske poslove. Pritom se, kako kaže urednica Profila, ne radi o obučenim špijunima, nego o sitnim kriminalcima. "U ruskim špijunskim mrežama jako često se pojavljuju osobe bugarskog imena. Očito postoji veza između bugarskog kriminalnog miljea i ruskih obavještajnih struktura", zaključuje Thalhammer.