Lokalni izbori imaju važnu ulogu u demokratskim procesima, no način provedbe i pravila razlikuju se ovisno o političkom sustavu pojedine zemlje. U Hrvatskoj su, prema Ustavu, izbori neposredni i tajni, a od 2007. godine gradonačelnici i župani biraju se izravno - napominje Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja i vlasnica Agencije IMC iz Zagreba, te dodaje:

Ankica Mamić

- U Europskoj uniji svi građani država članica imaju pravo sudjelovati na lokalnim izborima u zemlji boravka, što jača transnacionalnu političku participaciju. S druge strane, Sjedinjene Američke Države primjenjuju decentralizirani pristup, gdje svaka savezna država određuje vlastita izborna pravila.

Dok se u Hrvatskoj i EU-u primjenjuju standardizirani okviri, američki sustav ostavlja više prostora za lokalne specifičnosti. No, unatoč razlikama, zajednička im je svrha - omogućiti građanima da odlučuju o svojoj lokalnoj vlasti i smjeru razvoja zajednice.

Dok god imamo izbore - to je dobra vijest. Onog trenutka kad se manipulira voljom građana na način da se mijenjaju pravila samovoljom, to je zapravo rušenje demokracije. Izbori i pravo odlučivanja na izborima puno su važniji nego što to ljudi misle. Zato je šteta da imamo sve manju izlaznost na izbore, osobito među mladim ljudima. To je loša vijest i na neki način pokazatelj nepovjerenja u demokraciju.

Koliko se retorika i komunikacija u kampanjama za lokalne izbore razlikuju od retorike i komunikacije za parlametnarne, izbore za EU i predsjedničke izbore? Mislim naravno na Hrvatsku...

- Mislim da se retorika nedovoljno razlikuje. Naime, lokalni izbori trebali bi biti komunalni izbori, na kojima biramo ljude koji će upravljati našim novcem kako bismo za plaćene poreze i naknade dobili kvalitetne javne usluge. No u Hrvatskoj to često nije sasvim tako. Neki se kandidati više bave promicanjem vlastitih ideologija nego time kako upravljati lokalnim proračunom.

Zanimljivo je da se ideologija na lokalnoj razini rijetko ističe, iako ona ipak igra određenu ulogu. S druge strane, na parlamentarnim izborima, gdje se donose ključne odluke o raspodjeli državnog proračuna, ideološki faktori znatno više utječu, pa građani češće glasaju za kandidate s kojima dijele svjetonazorske stavove, čak i kada su financijska pitanja u fokusu.

Političke stranke u Hrvatskoj često ne uspijevaju razviti sustavnu komunikaciju s građanima i potpuno je zanemare, vjerujući da je dovoljno aktivno ih angažirati samo dva mjeseca prije izbora. No oni koji se ozbiljno bave politikom svjesni su da je kontinuirana komunikacija cijelog mandata ključna za izgradnju povjerenja i pridobivanje dugoročne podrške birača.

Što će biti ključno za dobivanje glasova birača na svibanjskim lokalnim izborima?

- Na lokalnim izborima ključnu ulogu imaju osobe, odnosno kandidati. Za uspješnu mobilizaciju glasača važno je razumjeti da izbor političara nije isto što i kupnja potrošačkog proizvoda - potrebno je stvoriti znatno snažniji emocionalni angažman. Hrvatska je još uvijek mlada demokracija i imamo još puno toga za naučiti. Oni koji misle da će im ideološke teme donijeti pobjedu moraju biti svjesni da se za širu podršku mora komunicirati i izvan vlastite ideološke baze. To se sada najbolje vidi na primjeru Zagreba.

Kako biste ocijenili dosadašnje istupe vezano uz lokalne izbore pojedinih stranačkih kandidata, vidimo da svi pojačavaju aktivnosti? Kakvi su u retoričkom, komunikacijskom smislu, primjerice, Mislav Herman iz HDZ-a, Hajdaš Dončič iz SDP-a, Selak Raspudić, naravno i Tomislav Tomašević, koji po drugi mandat ide uz podršku stranaka Možemo! i SDP...?

- Dosadašnji tijek kampanje nije donio znatnije promjene niti su poruke koje izlaze u javnost imale snažan mobilizacijski učinak. Većina kandidata komunicira prvenstveno sa svojim biračima, bez pokušaja šireg dosega. Izuzetak je Tomislav Tomašević, koji je trenutno stavio ideološke teme u drugi plan i fokusirao se na komunalna pitanja te nastoji privući i birače drugih skupina. Tako su i neki njegovi posljednji potezi, poput besplatnog javnog prijevoza za mlađe od 18 godina, ocijenjeni populističkima, što se posebno zamjeralo bivšem gradonačelniku.

Službena najava kandidature Marije Selak Raspudić tek se očekuje, pa njezina komunikacija do sada nije bila vezana isključivo uz lokalne izbore, nego više na pozicioniranje kao liderice novoosnovane stranke. Tek treba vidjeti kakvu će kampanju voditi.

Mislav Herman, dugogodišnji predsjednik zagrebačkog ogranka HDZ-a, konačno je postao kandidat za gradonačelnika. No, osobno, smatram da je loš kandidat, što se odražava i na kampanju i rejting, prema objavljenim istraživanjima javnog mnijenja. Naravno, ostaje vidjeti koliko će službene kampanje i oglašivačke aktivnosti utjecati na ishod.

Siniša Hajdaš Dončić neće sudjelovati na lokalnim izborima, nego SDP želi podići komunikaciju na nacionalnu razinu na kojoj stranka još uvijek crpi pozitivnu percepciju iz predsjedničkih izbora i rezultata Zorana Milanovića, koji je kao siva eminencija zapravo pogurao rejting SDP-a. No važno je ponoviti da uspjeh na lokalnim izborima uvelike ovisi o kandidatu.

Koliko najnovije mjere Vlade (pomoć umirovljenicima, zaštitne cijene energije...) mogu utjecati na odluku birača za koga glasovati?

- Takve mjere poznata su praksa u hrvatskoj politici i mogu donekle pomoći uoči lokalnih izbora, ali ne u istoj mjeri kao uoči parlamentarnih. Na nacionalnoj razini birači češće donose odluke na temelju ekonomskih politika i socijalnih mjera, a lokalni su izbori ipak po mnogočemu specifični, pa ne vrijede isti obrasci.