MAGAZIN PEXELSPHOTO BY cottonbro studio
PEXELS
3.4.2025., 22:41
BLIZANKE I MOBITEL

Dva romana koja se čitaju u jednom danu: Knjige Tarryn Fisher i Noelle W. Ihli

...

Nema nikakve dvojbe da je roman "Bolja polovica" puno bolji od romana "Supruge", američke spisateljice Tarryn Fisher, oba u izdanju Mozaik knjiga. Doduše, velik dio kritike slaže se da su sadržaji i jednoga i drugoga romana pomalo "uvrnuti" kada je u pitanju osjećaj normalnosti kod većine čitatelja.

BOLJA POLOVICA

“Supruge" su roman o čovjeku koji živi s nekoliko žena u isto vrijeme i neke od njih nemaju ništa protiv (sic!) te činjenice.

MAGAZIN KNJIGA MOZAIK OMOT

Roman "Bolja polovica" počinje opisom otmice petnaestogodišnje Piper Walsh, dok njezina sestra blizanka Iris pokušava (neuspješno) otkriti sudbinu svoje sestre. To više što je i sama bila svjedokom te otmice i poznavala je neke od mladića koji su sudjelovali u tom događaju. Zanimljivo je i ponašanje policije, koja ne pokazuje neki preveliki interes da otkrije što se te noći uistinu dogodilo. Štoviše, policija misli da Piper uopće nije oteta, već da je "otišla s tim tipovima svojevoljno", da je razigrana sestra jednostavno pobjegla iz kuće. I upravo će ovaj nesretni događaj, nestanak sestre uvelike odrediti njezin daljnji život. Naime, Iris od te potrage za svojom izgubljenom "boljom polovicom" nikada neće odustati - potraga je postala njezina opsesivna životna misija! Toj misiji podredit će sve svoje životne odluke, i gdje će živjeti, i što će studirati… To više što je netko godinu dana poslije nestanka njezine sestre ispred njihove kuće ostavio bebu, dječaka Calla, koji je sin njezine nestale sestre.

Svi ovi detalji upozoravaju da je nužno što će se radnja ovoga romana odvijati na dva vremenska plana, onomu koji se dogodilo u prošlosti - otmica, rađanje djeteta koje nije vratilo Piper njezinoj obitelji, baki, sestri, sinu… i sadašnjosti, u kojoj Iris i dalje neumorno traga za odgovorima što se sve događalo poslije otmice, kamo se to Piper sklonila poslije te otmice, kod koga i zašto…

Činjenica da je rodila dijete nedvojbeno potvrđuje da je poslije otmice živjela još bar godinu dana. U tom traganju Iris u sobi svoje sestre otkriva neke zapise, neka pisma, fotoalbum u kojem neke slike nedostaju, netko ih je na vrijeme sklonio, neke fotografije njezine sestre i njezina društva… I svi ti vidljivi i manje vidljivi tragovi vodili su Iris do jednog imena koje bi joj moglo odgovoriti na pitanje što se to točno dogodilo s njezinom sestrom poslije otmice. I upravo svi ti "detalji", sve te indicije odveli su Iris na jedan usamljeni otok, na kojem je smještena psihijatrijska klinika za zatvorenike/pacijente koji su morali biti izolirani od normalnog svijeta. Ona će tu raditi kao asistentica s nadom da će uspjeti doći do osobe koja je tu hospitalizirana. Naravno, do te osobe nije jednostavno doći, jer se nalazi u posebnom odjelu te klinike.

I upravo na tom izoliranom, mračnom i jezovitom prostoru odigrat će se rasplet ove priče/potrage. Naravno, dragi čitatelji, ne mogu otkriti baš sve detalje ove iznimno uzbudljive priče, ali mogu reći da je rasplet ovoga romana kao u najvećih majstora kriminalističkog žanra a la Agatha Christi!

OPASAN SUSRET

Druga knjiga ovotjedne preporuke za čitanje jest najnoviji roman "Opasan susret" Noelle W. Ihli, također u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Mozaik knjiga.

MAGAZIN KNJIGA MOZAIK OMOT

I ta je knjiga jedan od onih "pomaknutih" krimića, premda sam početak nije nimalo originalan. Sve je to već viđeno u mnogim krimićima i filmovima - dva vozila na uskoj planinskoj cesti! U starom Volvu, koji samo što se nije raspao, voze se dvije mlade djevojke, Laura i Olivija, idu na studentski tulum u nekoj nedođiji, gdje nema signala, a prati ih kamionet u kojem se nalaze dva maskirana mladića, čije namjere očito nisu prijateljske. Iako je ovaj motiv napuštene ceste u nekoj (američkoj) zabiti, dva vozila, potjera, bijeg… čest i u literaturi i na filmu, uvijek postoji onaj "višak" u svakoj od tih uzbudljivih i napetih priča, koji nas tjera da knjigu pročitamo u dahu ili da film odgledamo dokraja. I moram priznati da je Noelle W. Ihli i više nego spretna u stvaranju tog toliko potrebnog "viška" u priči, koji njezin roman izdvaja u odnosu prema svima onima ostalima koji su također inspirirani tim relativno čestim motivom u kriminalističkom žanru.

Naravno, u svakoj dobroj priči uvijek postoji uvod, zaplet, kulminacija, rasplet, epilog, pa se može pretpostaviti da su "zli dečki", u jednom trenutku, uhvatili "dobre cure", ali da će se "dobre cure" (ili barem jedna od njih) na kraju uspjeti spasiti. Nažalost, ovdje moram stati i čitateljima prepustiti zadovoljstvo otkrivanja što će se u romanu nakon što djevojke budu uhvaćene i zatočene (opet, na nekoj kući daleko od svake civilizacije, gdje također nema signala) sve dogoditi. No moram upozoriti da peripetija/preokreta u ovome romanu ima prilično, za nijansu, možda, i koja previše! Što se pak tiče "podteksta" o studentskim bratstvima, treba napomenuti kako su svi ti obredi inicijacije u američkim studentskim bratstvima jedan od najkontroverznijih aspekata studentskog života u Americi. Doduše, ovaj roman ne bavi se eksplicite tom temom, ali u romanu imamo dijelove u kojima se, između ostaloga, referira i na taj segment studentskog života. Taj je segment vrlo često praćen grubošću, nasiljem, pretjeranom konzumacijom alkohola, svih vrsta droga, nekontroliranim seksualnim aktivnostima… Naravno da su studentice najčešće žrtve tih nasilnih aktivnosti.

No vratimo se knjizi "Opasan susret". Dakle, jedna od nesretnih junakinja, stjecajem okolnosti, uspjela se u prvi mah spasiti, ali ona umjesto vlastite slobode bira opasnost (kradomice se uvlači u kamionet otmičara), samo kako bi ostala sa svojom prijateljicom i kako bi je u povoljnom trenutku pokušala osloboditi. Zanimljivo, u tim planovima "kako osloboditi" prijateljicu naša junakinja u sjećanje priziva epizode iz popularnih TV serija u kojima su se filmski/TV junaci vješto izvlačili iz takvih "graničnih situacija". Naravno, stvarnost nije TV serija, ali naša junakinja u njima traži inspiraciju za svoje ideje!

U antičkoj drami bogovi su bili ti koji su rješavali sve ljudske drame, a u modernom svijetu ulogu deus ex machina mogu preuzeti i mobiteli. Zašto je mobitel (pre)važan rekvizit/akter u ovome romanu saznat ćete kada budete pročitali ovaj iznimno dobro napisan roman. n