Francuski predsjednik Emmanuel Macron čini se kako u cijelosti preuzima europsku inicijativu u okolnostima kakve su trenutačne, s obzirom na odnose sa SAD-om, ukrajinski rat, Rusiju...

Tako je u utorak proteklog tjedna u Parizu održan hitan sastanak vojnih predstavnika tridesetak država EU-a, NATO saveza i Commonweltha, a sudjelovali su posredno Japan i Turska, s temom vezanom uz stvaranje intervencijskih/sigurnosnih trupa za Ukrajinu. Na sastanku nisu bile dvije članice NATO-a: SAD, koji ovaj put nije pozvan, i Crna Gora, a Republiku Hrvatsku umjesto načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, što bi bilo normalno i očekivano (ipak je RH članica NATO saveza već 16 godina!), zastupao je novoimenovani direktor Glavnog stožera Oružanih snaga, general-bojnik Denis Tretinjak. Njega je na novu dužnost postavio predsjednik Republike Zoran Milanović, i to u ponedjeljak, dan prije sastanka u Parizu. Dakle, general-bojnik Tretinjak, vjerojatno i sam zatečen situacijom u kakvoj se našao, drugog dana na dužnosti morao je na prvi važan međunarodni zadatak, ali samo kao promatrač, bez aktivnog sudjelovanja na konferenciji.

DOGOVARANJE

Uglavnom, pariška konferencija bila je rijedak i možda neviđen skup, bez SAD-a, što, međutim, Trumpa uopće nije potreslo, on se ionako bavio carinama, Zelenskim, Putinom i pregovorima oko kraja ukrajinskog rata. Bilo kako bilo, sastanak iza zatvorenih vrata održavao se u danu kada je Ukrajina započela pregovore s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji, s djelomičnim prekidom vatre s Rusijom na stolu, što se pokazalo kooperativno od Ukrajine, a Rusija oko cijelog procesa ima neke sumnje, pa traži dodatna objašnjenja, odnosno jamstva. Zna se i od koga, od Trumpa, naravno.

Inače, Macron i britanski premijer Keir Starmer predvode napore za formiranje "koalicije voljnih" za provođenje konačnog prekida vatre u Ukrajini, pa je trebalo dodatno uskladiti stavove. Macron je naglasio da će sve europske trupe u Ukrajini biti raspoređene tek "nakon što se potpiše mirovni sporazum, kako bi se zajamčilo njegovo potpuno poštovanje". Ministri obrane pet glavnih europskih vojnih sila - Francuske, Britanije, Njemačke, Italije i Poljske, koji se nazočili sastanku u glavnom gradu Francuske, u razgovorima su bili usredotočeni na "nužno ponovno naoružavanje Europe" i vojnu potporu Ukrajini, rekao je jedan od pomoćnika francuskog ministra obrane.

ZANEMARIVANJE

Svjetski mediji o svemu tome izvještavali su već u najavama sastanka, ali tek su rijetki mediji u nas o tome objavili neku vijest, da o naknadnom komentaru/komentarima i ne govorimo. No to i nije neki veći problem, problem je s druge strane - tretman nekih, uvjetno rečeno, manjih člnanica EU-a i NATO-a, koje Macron već drugi-treći put zaobilazi ili ih tretira kao usputni, nužni popratni dekor, bez obzira na to radi li se o Mađarskoj, zbog Orbanovih stavova, ili pak o Hrvatskoj, vjerojatno zbog stavova predsjednika Republike. Netko bi rekao: Veliki naprijed, mali u pozadinu!

Zašto je tomu tako, Davor Gjenero, politički analitičar i komentator s Krka, kaže:

- Odgovor je vrlo jednostavan. Hrvatska zbog ponašanja predsjednika Republike Zorana Milanovića ne funkcionira kao prava članica NATO saveza, a i unutar EU-a bi se uskoro mogla naći na margini, zajedno s Mađarskom i Slovačkom. Nitko kao predsjednik Milanović nije tako vehementno poručio kako njegova zemlja neće sudjelovati u operaciji očuvanja mira u Ukrajini i rezolutno ustvrdio da vojska kojoj je on formalni vrhovni zapovjednik neće biti poslana u Ukrajinu. Budući da je Vlada RH ograničena činjenicom da vojsku može poslati u operaciju izvan svojih granica samo uz suglasnost predsjednika Republike ili, alternativno, uz suglasnost dvotrećinske parlamentarne većine, koja bi poništila utjecaj predsjednikova veta, sudjelovanje Hrvatske vojske ni u kakvoj mirovnoj operaciji ili operaciji očuvanja mira u Ukrajini nije moguće.

Zato organizatori sastanka, na kojem je sudjelovalo tridesetak država, nisu ni smatrali potrebnim pozivati Hrvatsku na izravno sudjelovanje s nekim od dužnosnika najvišeg ranga državne vlasti. Crnu Goru, pak, zbog utjecaja proruskih opcija u administraciji i zbog evazije klasificiranih informacija, dobivenih od NATO saveza, iz crnogorskog sigurnosnog sustava više se ne tretira kao članicu NATO-a u pravom smislu riječi, pa otud i njezin izostanak s pariškog sastanka. Zbog utjecaja proruskih političara, prezivali se oni Milanović ili Mandić, nad te dvije države nadvija se opasnost da i ubuduće završe na margini europskih procesa i budu u mnogim važnim pitanjima zanemarene od europskih sigurnosnih i obrambenih struktura - zaključuje Gjenero.