Što se tiče carina koje Trump uvodi ili prijeti da će ih uvesti, to je vrlo nepredvidljiva dinamika. Doslovno, kako se toga dana Trump probudi, vidimo različite informacije. Cilj mu je svakako bio uvesti carine Kanadi, Meksiku, Kini i EU-u. Zasada vidimo samo carine za određene države i industrije. Svakako, Trump se koristi carinama kao "pregovaračkom batinom", samo vjerujem da je i on sam iznenađen odgovorom država, tako da je u drugoj iteraciji dosta sudržaniji s obujmom carina. To također dovodi u pitanje kredibilitet prijetnji carinama u budućnosti... Carine mogu pružiti privremeno olakšanje, ali je malo vjerojatno da će biti "srebrni metak" za dugoročne trgovinske neravnoteže - kaže dr. sc. Dejan Kovač, postdoktorski istraživač na Harvard Kennedy School.

O TRI SCENARIJA...

- Prema mojem mišljenju, postoje tri moguća scenarija u idućih godinu dana - dobar, loš i zao, kako sam ih nedavno opisao. U dobrom scenariju carine se selektivno postavljaju na manje kritične industrije, omogućujući administraciji SAD-a da zadrži svoj čvrsti stav bez izazivanja širokih gospodarskih previranja.

DEJAN KOVAČ

Taj bi pristup spriječio PR katastrofu, a istovremeno bi osigurao da američko gospodarstvo ostane stabilno. Štoviše, ne možemo zanemariti obećanje administracije o ulaganju od 1,5 trilijuna dolara (ili više) u UI, proizvodnju poluvodiča i druge kritične industrije. Ako se tim ulaganjima učinkovito upravlja i provedu se na vrijeme, recesija se može potpuno izbjeći. Umjesto toga, tržišta bi mogla doživjeti samo blagu korekciju prije nego što nastave svojom projiciranom putanjom rasta.

Loš scenarij: Ako se carine provode široko i agresivno, mogli bismo vidjeti meko slijetanje 2025., nakon čega bi slijedila dva uzastopna tromjesečja pada, početkom 2026. To bi označilo početak nove trgovinske i tržišne ravnoteže - one koja je niža od trenutne osnovne vrijednosti. Sporije gospodarstvo, ublaženo smanjenom trgovinom i zaradama poduzeća, moglo bi postati nova normala.

Ružni (zao) scenarij: Današnja situacija uvelike sliči situaciji uoči 1929. godine, koja je prouzročila Veliku depresiju i dovela do Drugog svjetskog rata. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, suočava se s trećom uzastopnom godinom recesije. Stranke krajnje desnice jačaju diljem Europe, posebice u Njemačkoj. Europske države počinju povećavati svoje vojne izdatke. Američka financijska tržišta i tržišta nekretnina, napuhana špekulativnim ulaganjima, bore se protiv uporne visoke inflacije. Milijuni ljudi koji su uložili svoju ušteđevinu ili posudili sredstva za kupnju dionica postali su osjetljivi na kolaps cijena. Ako recesija zahvati SAD i izazove globalni pad, efekt će se preliti na cijeli svijet. Za sada smo između dobrog i lošeg scenarija, s većom vjerojatnosti za dobar.

O POJMOVIMA I ZNAČENJIMA...

- I "batina i mrkva" i "meka i tvrda moć" okviri su za razumijevanje načina na koji zemlje utječu jedne na druge u međunarodnim odnosima, ali se razlikuju po opsegu i primjeni. Pristup "batine i mrkve" taktička je metoda u vanjskoj politici koja se koristi poticajima (mrkva) i kaznama (batina) kako bi se utjecalo na ponašanje druge zemlje. To je kratkoročna i transakcijska strategija. Mrkva (poticaji): nagrade kao što su trgovački poslovi, inozemna pomoć, diplomatsko priznanje ili sigurnosna jamstva. Batina (kazne): prijetnje ili radnje poput sankcija, vojnih intervencija, carina ili diplomatske izolacije.

Meka moć i tvrda moć širi su koncepti koji opisuju kako nacija ima utjecaj u globalnoj politici. One se tiču ​​prirode utjecaja, a ne specifičnih alata koji se koriste. Tvrda moć je upotreba prisile, uključujući vojnu silu ili ekonomski pritisak, kako bi se druge natjeralo na pokoravanje. Meka moć je korištenje privlačnošću, kulturom, diplomacijom i vrijednostima za oblikovanje preferencija bez prisile.

Vojna prisutnost SAD-a (tvrda moć): SAD održava vojne baze diljem svijeta kako bi odvratio protivnike i zaštitio saveznike.

Hollywood i obrazovanje (meka moć): Globalna popularnost holivudskih filmova i američkih sveučilišta privlači ljude i promiče američku kulturu i vrijednosti. Facebook, Google, Apple, McDonalds, Coca-Cola..., sve su to primjeri kulturnog efekta. Ukratko, batina i mrkva su kratkoročne taktike za utjecaj na određeno ponašanje, a meka i tvrda moć opisuju šire, dugoročne načine na koje zemlje utječu na globalnu politiku.

O FINANCIRANJU OBRANE...

- Novca uvijek ima ako postoji volja u parlamentu. Kada postoji nacionalni interes, onda se kao u ovom slučaju zadužujemo. Zadužili smo se i u COVID krizi da očuvamo gospodarstva, a neke su se države zadužile i da financiraju rat u Ukrajini. To su političke odluke koje snose svoje posljedice. Osobno, nisam pobornik prekomjernog zaduživanja, osim ako nije u investicijske kapacitete koji će donijeti veće povrate u budućnosti. Osnovno načelo države je samodostatnost, ne možemo vlastitu sigurnost outsourcati drugima. Povijest nas uči drukčije. Pogledajte samo vojne i geopolitičke saveze u posljednjih stotinu godina. Ako govorimo o obrani od bilo koje nuklearne sile, adekvatna obrana ne postoji. Ulaganje u vojne kapacitete stoji više kao sredstvo odvraćanja, poput one batine s početka priče. Bolje je imati batinu i živjeti u miru, nego ne imati batinu ako počne rat. Makar trenutna geopolitička situacija ide prema smirenju sukoba i, nadam se, završetku ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku u skorije vrijeme. Ono što mene kao ekonomista više zabrinjava jest to da nam sav taj uloženi novac u obranu ne prođe kao "UI groznica" posljednjih pet godina - puno novca uloženo, a ako gledate kumulativni udio EU-a i UK-a zajedno u patentima u UI od 2010. do 2022. on je na samo 2 %, a Kina je prva sa 61 %, SAD drugi sa 21 %. Pitanje je gdje će sav taj novac završiti i ako ne budemo transparentni oko toga, mogli bismo se braniti batinama dok drugi pucaju raketama.

(Dejan Kovač je postdoktorski istraživač na Harvard Kennedy School, gdje radi na projektima iz političke ekonomije i ekonomike obrazovanja. Predstavio je već tri projekta u toj instituciji, a idućeg ponedjeljka prezentira znanstveni projekt o optimizaciji visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj.)