Radikalni zaokret koji je Donald Trump napravio u američkoj politici prema Ukrajini i Rusiji veliko je iskušenje za odnos Poljske i SAD-a. Zbog toga posebno trpi predsjednik Andrzej Duda - naglašava Jacek Lepiarz u svojoj analizi za DW, čiji prilog, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Poljski predsjednik Andrzej Duda pod svaku je cijenu želio da baš on bude prvi europski državnik koji će se sastati s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Njih dvojica imala su blizak odnos iz Trumpova prvog mandata (2017. - 2021.) za vrijeme kojeg je Duda imao ekskluzivan pristup američkom predsjedniku. Čak je i tijekom predizborne kampanje 2024. godine Duda demonstrativno posjetio Trumpa.

No posljednji Dudin posjet Sjedinjenim Američkim Državama pretvorio se u fijasko. Tramp je svog poljskog gosta u subotu, 22. veljače 2025. godine, ostavio da čeka sat i pol, nakon čega mu je posvetio manje od deset minuta za razgovor. Sastanak nije održan u Bijeloj kući, već na rubu Konferencije konzervativno-političke akcije (CPAC) u blizini Washingtona.

NESTRPLJIVI DUDA

Televizijske kamere uživo su prenosile kako Duda nestrpljivo čeka u VIP salonu na američkog predsjednika. Nakon toga je poljski predsjednik iz prvog reda pljeskao Trumpovu govoru na CPAC-u. Trump je tom prilikom nazvao Dudu "fantastičnim čovjekom" i pohvalio ga zato što je 84 posto Poljaka koji žive u SAD-u glasalo za njega.

No razlika u odnosu prema prijmu koji je u ponedjeljak (24. 2.) u Bijeloj kući imao francuski predsjednik Emmanuel Macron je golema - gost iz Pariza primljen je uza sve državne počasti, pred kamerama i novinarima u Ovalnom uredu. Nakon toga je održana i zajednička konferencija za novinare.

“To je bilo poniženje i hladan tuš za poljskog predsjednika", napisao je Jacek Niznikiewicz u listu Rzeczpospolita. Trump je, tvrdi on, Dudu tretirao kao "lame duck", odnosno političara koji odlazi s vlasti i više nema utjecaja u svojoj zemlji. "U novom svijetu Donalda Trumpa Poljska iz američke perspektive nije ni subjekt, a kamoli ključni igrač", navodi list.

Međutim, na konferenciji za novinare poslije sastanka s Trumpom Duda je pokušao ostaviti dojam da je posjet ipak bio uspješan. On je izjavio kako SAD planira pojačati, a ne smanjiti prisutnost svojih trupa u Poljskoj i da mu je Trump poručio da "se ne brine", jer je Poljska jedan od najvjernijih američkih saveznika. Duda je izbjegavao bilo kakvu kritiku na račun Trumpa. Šef njegova kabineta Marcin Mastalerek je nakon povratka iz Washingtona izjavio: "Postigli smo sve što smo htjeli." On je tvrdio da je sastanak bio "vrlo dobar". I direktor Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM) Jaroslaw Cwiek-Karpowicz branio je Dudu, ističući da je susret bio važan jer je "kod Trumpa svaka sekunda bitna".

Za mnoge ovaj posjet oslikava dvojbu u kojoj se Poljska trenutno nalazi. Kao država na istočnom krilu NATO-a Poljska u Americi vidi najvažnijeg, ako ne i jedinog pouzdanog jamca njezine sigurnosti. Istovremeno Poljska od prvog dana podržava Ukrajinu u njezinoj borbi protiv Rusije - bez obzira na to tko je na vlasti u Varšavi. Jer, u Poljskoj se imperijalni planovi Vladimira Putina doživljavaju kao egzistencijalna prijetnja.

Novi Trumpov kurs prema Ukrajini i njegove pomirljive geste prema Putinu izazivaju zabrinutost u Poljskoj. Trumpova bliskost s Rusijom i njegova kritika Ukrajine dovode Dudinu konzervativnu stranku Pravo i Pravda (PiS) u nezgodnu poziciju - između divljenja prema Trumpu i lojalnosti prema Ukrajini.

Nakon kritika na račun govora američkog potpredsjednika J. D. Vancea na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji šef PiS-a Jaroslaw Kaczynski stao je u njegovu obranu. "Poljska ima izbor: ili će postati lider europskog zbližavanja s Trumpovom administracijom ili će inspirirati antiaameričke snage u Europi", rekao je Kaczynski. Dodao je kako poljski premijer Donald Tusk "pokazuje da bi radije bio lider antiameričke pobune u Europi".

Istina je da se Tuskova centristička vlada teško nosi s novom američkom administracijom. Zato je Tusk 17. veljače 2025. sudjelovao na konferenciji u Parizu koju je sazvao Macron, gdje su europske zemlje raspravljale o tome kako odgovoriti ako SAD obustavi podršku Ukrajini. Ipak, poljska vlada ne namjerava prekinuti dobre odnose s Washingtonom.

Nova američka administracija ipak pokazuje određene simpatije prema Poljskoj. Američki ministar obrane Pete Hegseth sredinom veljače prvo je posjetio Varšavu i nije štedio s pohvalama. Poljska je, rekao je, država koja najbolje razumije SAD i mogla bi biti most između Amerike i Europe. I američki specijalni izaslanik za Ukrajinu, general Keith Kellogg prvo je otišao u Varšavu, prije nego što je krenuo u Kijev. Poljska je na glasu kao uzorni saveznik NATO-a - ove godine planira izdvojiti 4,7 posto BDP-a za obranu, a na njezinu teritoriju razmješteno je više od 10.000 američkih vojnika. SAD je i glavni dobavljač naoružanja za poljsku vojsku, dok je Poljska ključni logistički centar za opskrbu Ukrajine zapadnim oružjem.

SAD OSTAJE JAMAC

Iz poljske perspektive SAD ostaje ključni jamac sigurnosti. Međutim, nedavne izjave lidera njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i vjerojatnog budućeg kancelara Friedricha Merza izazvale su zabrinutost u Varšavi. Merz je nakon saveznih parlamentarnih izbora u Njemačkoj rekao da mu je prioritet jačanje europskog osamostaljivanja od SAD-a i da je pitanje hoće li NATO uopće opstati u sadašnjem obliku.

Ipak, u jednom se poljska vlada i oporba slažu - nijedan poljski vojnik ne bi trebao sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini. Uoči predsjedničkih izbora u svibnju i lipnju pritisak javnosti je prevelik. Prema anketi instituta IBRiS 76,2 posto Poljaka protivi se slanju vojnika, a samo 17,8 posto njih podržava tu ideju.

Bez obzira na poniženje u Washingtonu Duda ostaje vjeran Trumpu. "Trump neće prodati Ukrajinu", izjavio je poljski predsjednik za televiziju Polsat News.