Nije samo Ukrajina šokirana izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o "krivnji" za rat nego i u Europi vlada zaprepaštenje što SAD tako lako prihvaća argumente Kremlja. Koliko je Washington još uvijek pouzdan saveznik - pita se u svojoj analizi Keno Verseck, novinar DW-a, koji od 1991. godine prati zbivanja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Njegov prilog, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Jedva da itko u Ukrajini može razumjeti izjave američkog predsjednika Trumpa kako je žilava i uporna borba Ukrajine protiv napada Rusije "kriva" za tako dug rat te kako je predsjednik Volodimir Zelenski "nedemokratski" predsjednik. Naime, doista novi izbori u Ukrajini nisu održani u roku, no samo taj američki predsjednik ne zna da nisu održani zato što ta država već tri godine ratuje za svoju slobodu i neovisnost.

ISKUSTVO MÜNCHENA

Izjave Donalda Trumpa zaprepastile su mnoge, osobito u državama središnje i istočne Europe. Jer tu nije riječ samo o podršci Ukrajini nego i o temeljnom pitanju u tom ratu - mogu li se dopustiti promjene granica vojnom silom. Dokle Putin onda smije slati svoje tenkove? I sastanak ministara vanjskih poslova SAD-a i Rusije u Rijadu čelniku ureda rumunjskog predsjednika Cristianu Diaconescuu izgleda kao priprema za "novu Jaltu" i diobu interesnih zona preko karte Europe. Je li Trump spreman prepustiti Putinu i Rumunjsku te povući američke vojnike stacionirane u toj zemlji?

Keno Verseck

Rumunjski politolog Vladimir Tismaneu nije oklijevao sastanak u Rijadu nazvati "izdajom" i Ukrajine i vrijednosti za koje se zauzima Zapad. Također, Rijad glatko uspoređuje s "novim Münchenom", sporazumom kojim su 1938. zapadne zemlje prepustile Hitleru područje Čehoslovačke naseljen njemačkom manjinom, što se brzo pretvorilo u nacističku okupaciju cijele zemlje i svjetski rat.

Na taj sporazum aludirao je i poljski predsjednik Donald Tusk: u povodu Minhenske konferencije o sigurnosti na društvenoj je mreži napisao: "Kao turist volim taj grad. Kao povjesničar i političar mogu danas samo reći: München - NIKAD VIŠE." Tusk neumorno upozorava: "Prisilna kapitulacija Ukrajine značit će kapitulaciju cijele zapadne zajednice."

Diljem zemalja koje su okusile biti dio sovjetskog Istočnog bloka raste bojazan kako će opet biti prepuštene Rusiji. U Rumunjskoj i susjednoj Moldaviji stalno se redaju incidenti s ruskim raketama i letjelicama i tek je ove veljače rumunjski parlament prihvatio zakon kojim se odobrava obaranje takvih ruskih projektila. Privremeni rumunjski predsjednik Ilie Bolojani upozorava: "Sigurnost Ukrajine je i sigurnost Europe i Rumunjske. Mi ne stojimo na strani Ukrajine samo zbog humanitarnih razloga nego i iz strateških interesa naše zemlje."

A što su "strateški interesi" nove američke vlade, Europljani u to više ne mogu biti sigurni. Ne samo Elon Musk, koji podržava populističke stranke u Europi, koje također redom pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja, nego je i nedavno u Münchenu američki potpredsjednik J. D. Vance optužio Rumunjsku što je poništila prvi krug predsjedničkih izbora, na kojima je ekstremistički i proruski kandidat Calin Georgescu osvojio najviše glasova.

Neke bivše članice Varšavskog sporazuma imaju razumijevanja za ovu popustljivost Washingtona prema Kremlju: uz Orbana u Mađarskoj, bugarski je predsjednik Rumen Radev "pozdravio" tu "mirovnu inicijativu" Trumpa i još jednom upozorio tamošnju vladu neka ne šalje bugarske vojnike u Ukrajinu, iako o tome nikad nije bilo ni riječi. Slična je reakcija i premijera Slovačke, Roberta Fica: nedavni europski sastanak u Parizu o podršci Ukrajini nazvao je sastankom "prijatelja rata", s kojima njegova zemlja "nema što tražiti".

PREPUŠTENI SEBI

Sve u svemu, raspoloženje na istoku Europe prema novoj politici Washingtona uglavnom je drukčije: predsjednik Češke Petr Pavel na društvenoj je mreži objavio kako je potrebna “solidna doza cinizma” nazvati predsjednika Ukrajine diktatorom, a predsjednica bivše zemlje Sovjetskog Saveza Litve, Gitanas Nauseda, bila je još jasnija oko pitanja koliko se još Europa može pouzdati u ovu vladu u Washingtonu: “Moramo smjesta djelovati kako bismo podržali Ukrajinu i ojačali sigurnost Europe. Dosta je brbljanja, vrijeme je za djelovanje.” Ta zemlja je predstavila plan od šest točaka koji bi Europu doveo do veće neovisnosti i u pitanju obrane. Tu nije samo jačanje vlastitih oružanih snaga nego i ulaganje u vojnu industriju Ukrajine uz još dosljednije sankcije Rusiji.