Premda zasad još nema konkretnih informacija o carinama protiv Europske unije, Trump je više puta ciljao na Njemačku, i to naročito na autoindustriju. To više jer sama Europska unija također teži protekcionizmu umjesto da pragmatično razgovara s Trumpom. Unatoč optužbama za vraćanje trgovinske politike u 19. stoljeće, u fokusu je rast moderne industrije kao zamašnjaka američke ekonomije. Osim što se proizvodni sektor smatra pokretačem inovacija cijele ekonomije, jačaju i strateški razlozi za renesansu industrije. U pozadini sukoba s Kinom i Rusijom robusna industrijska baza ima i odvraćajući učinak s obzirom na to da se brzo može konvertirati u vojnu proizvodnju, što nije lako ako se proizvodna baza osipa - navodi Hrvoje Stojić, glavi ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), te u svom komentaru između ostalog piše i sljedeće:

- Osim toga investicijska neizvjesnost izvan SAD-a izazvana nepredvidljivim carinskim politikama vjerojatno je namjerna s obzirom na to da je cilj uvjeriti strane tvrtke da otvore pogone u SAD-u. Čak i ako SAD uspije uravnotežiti svoju trgovinsku razmjenu rastom proizvodnje, procjene govore da bi udio dodane vrijednosti industrije rastao s trenutačnih 10 % na samo 13-14 %. Ali na štetu drugih sektora i bez jačeg rasta ukupne ekonomije s obzirom na to da je američka ekonomija već blizu vrhunca kapaciteta, što također potiče rast inflacije.

EUROPSKE MJERE

S obzirom na to da je SAD glavni trgovinski partner EU-u (oko 20 % ukupnog izvoza, ili 2 postotna boda više nego 2019. godine) te da se s dolaskom Trumpa povećava diferencijal realnog ekonomskog rasta u korist SAD-a, poželjno je svakako sjesti za pregovarački stol i razgovarati o konkretnim prijedlozima nakon čega bi se SAD suzdržao od drastičnog dizanja carina. Pritom valja imati na umu da su automobilska industrija i farmaceutika najizloženiji sektori negativnom utjecaju carina.

(1) Kratkoročno, EU može (znatnije) povećati uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a, nadomještajući ruski LNG na relativno konstantnoj razini od 16 milijardi kubika (godišnje). Lani je iz SAD-a uvezeno 34 milijarde kubika LNG-a.

(2) EU također može smanjiti različite carine, naročito one od 10 % na uvoz osobnih automobila iz SAD-a, dok SAD naplaćuje carinu od samo 2,5 % na takva vozila.

(3) Konačno, povećanje izdvajanja na obranu nužno je u interesu EU-a, što bi također bilo ispunjenje jednog od Trumpovih zahtjeva. Osim toga, EU bi mogao znatno povećati ulaganja u obranu na razinu od 5 % BDP-a, a s obzirom na to da SAD razmišlja i o prebacivanju dijela vojne industrije upravo u Europu, to može potaknuti jačanje trgovinske razmjene.

S obzirom na skroman hrvatski robni izvoz u SAD, tek oko 1 % BDP-a, ili oko 3,5 % ukupnog izvoza, te maksimalni negativni učinak američkih carina na EU output tek u 2026. godini na razini 0,8 %, mnogi će o negativnim implikacijama američkih carina na hrvatski izvoz reći - o tom potom. Činjenica je, međutim, da je glavnina povećanja hrvatskog robnog izvoza od samo 3,9 % nominalno u 2024. godini ostvarena zahvaljujući snažnom rastu isporuka na treća tržišta poput BiH i SAD-a te Slovačke unutar EU-a. Bez trećih tržišta robni izvoz bi tek stagnirao.

Iako robni izvoz u SAD čini tek 3,5 % ukupnog izvoza, oko 1 % BDP-a, prvi put iznad milijardu eura, radi se o dominantno visokotehnološkom izvozu koji odnedavno postiže visoke stope rasta u sektorima poput farmaceutike, opreme i postrojenja, kemikalija, elektronike itd. Osim toga SAD je od lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga, čija će vrijednost u ovoj godini premašiti 200 milijuna eura, euro slabi u odnosu prema američkom dolaru, pa će ubuduće upravo kroz performans na tom tržištu biti zanimljivo pratiti podizanje dodane vrijednosti našeg ukupnog izvoza. EU bi mogao smanjiti carine na uvoz osobnih automobila iz SAD-a i pojačati uvoz LNG plina.

Uzimajući još u obzir očekivano znatno smanjenje priljeva EU fondova od 2027. (trenutačno odgovornih za otprilike polovinu rasta BDP-a), pred Hrvatskom je još veći kratkoročni imperativ jačanja cjenovne konkurentnosti (odnosno smanjenja gubitka konkurentnosti gledano prema kretanju jediničnog troška rada u usporedbi s EU-om posljednjih godina), kao i dizanja produktivnosti.

SLABLJENJE IZVOZA

(1) S obzirom na rast proračunskog suficita lokalne države Hrvatska kratkoročno može smanjiti efektivne stope poreza na dohodak te doprinose za zdravstvo, ograničiti budući rast minimalne plaće maksimalno na razinu prosjeka EU-a, ukidati parafiskalne namete te smanjiti razliku između cijene električne energije za poduzeća te (znatno niže) cijene za građane. Hitno treba odblokirati oko 2,6 mlrd. eura vrijedne investicije u OIE, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak. Privlačenje znatnih investicija u energetiku preduvjet je za snažne investicije u modernu industriju.

(2) Zakon o poticanju ulaganja treba prilagoditi najboljoj praksi zemalja u okruženju i paralelno poticati veća ulaganja u RDI kako bi se približila razini od 5 % BDP-a kroz porezne olakšice te jaču potporu institucija i tržišta kapitala kako bi se akumulirala dostatna sredstva za ulaganja u modernu industriju, umjetnu inteligenciju, robotiku, "zelene" tehnologije, itd. Hrvatska danas više nego ikada treba investicije iz zemalja koje "dijele karte" u novim globalnim lancima vrijednosti. Fokus mora biti na poslovnim investicijama s obzirom na njihov nepovoljniji omjer u odnosu prema javnima (oko 70:30) od prosjeka EU-a (80:20).

(3) Jačati treba ponudu radne snage aktivnim politikama tržišta rada s ciljem jače participacije mladih, žena, starijih te imigranata na tržištu rada, s obzirom na procijenjeni pad radne populacije za više od 350,000 tijekom 20 godina. Potrebno je jačati administrativne kapacitete za identifikaciju ponude i buduće potrebe tržišta rada sukladno s potrebama svih investitora.

Srednjoročno je potrebno nastaviti reforme koje podupiru konačni cilj povećanja produktivnosti poput kontinuiranog razvoja sustava obrazovanja, strukturnih reformi zdravstvenog sustava, pravosuđa te politike plaća u javnom sektoru, provođenja strategije pametne specijalizacije, kao i jačanja tržišta kapitala. Ako carine oslabe europski output, naše prognoze hrvatskog robnog izvoza mogle bi se pokazati (pre)optimističnima.