Svi pišu biografije, ali nitko ne piše biografije kao što to čini Walter Isaacson. Biografije koje potpisuje taj američki pisac, novinar i profesor redom su antologijska djela posve unikatne forme i sadržaja, zapravo koncepta jedinstvenog u svakom smislu. Isaacson je, podsjetimo, bio glavni izvršni direktor Instituta Aspen (2003. - 2018.), predsjednik CNN-a (2001. - 2003.) i izvršni urednik časopisa Time, dakle čovjek je bogatog iskustva. Njegove biografije poput one Leonarda da Vincija (2017.), Stevea Jobsa (2011.), Einsteina (2007.), Benjamina Franklina (2003.), Kissingera (1992.) te apsolutnog remek-djela Inovatori (2014.) trajno su ga mapirale i na književnoj kao i na općedruštvenoj, kulturnoj, znanstvenoj i sociološkoj sceni 21. stoljeća.

Drugim riječima, Walter Isaacson jednako je genijalan kao što su genijalni i svi oni kojima je posvetio mjesece i godine istraživanja, proučavanja i razgovora kako bi stvorio knjige po kojima će ga javnost pamtiti kao što pamti i sve one o kojima je pisao. U to probrano društvo “genijalnih luđaka” ili “ludih genija” svakako spada i Isaacsonova biografija Elona Muska, jednostavno naslovljena “Elon Musk”, koju je kod nas prošle godine objavila zagrebačka naklada Školska knjiga.

UNIKATNO DJELO

U tom već sad epohalnom djelu, fenomenalno grafički uređenom i prelomljenom, s obiljem unikatnih fotografija kojima se otvara svako od 95 poglavlja knjige, znakovito naslovljenih s obzirom na to koji segment/trenutak Muskova života obrađuju, svjedočimo priči koja je u tolikoj mjeri dojmljiva da sve podsjeća ne nekakav pustolovni, pikarski roman, krcat gomilom do sada nepoznatih podataka iz Muskova životopisa koji jest sam po sebi roman s okusom ushita, tihe jeze i bučnog spektakla.

Drugim riječima, knjiga “Elon Musk” istovremeno je dinamično ispričana, brutalno iskrena i necenzurirana pripovijest o jednoj od ne samo američkih nego globalno najvećih medijskih, znanstvenih i općenito društvenih zvijezda posljednjih dvadesetak godina.

Kako bi sve ispalo neodoljivo spektakularno, bez obzira na to voljeli Muska ili ga mrzili ili ga posve ignorirali (s obzirom na njegovu egzaltiranu nazočnost u Trumpovom igrokazu), bjelodana je obostrana predanst ovakvom biografskom projektu u kakav su se upustili Walter Isaacson i Elon Musk. Rezultat je više od 600 stranica, ponovimo još jednom, genijalnosti i ludosti s obje strane.

Ili kako to Isaacson sam zaključuje: Ponekad ne možete rasplesti tamne konce ako ne raspletete cijelu tkaninu. Kao što nas uči Shakespeare, svi junaci imaju mane, i oni tragični, i oni poraženi, a i oni koje smatramo zlikovcima mogu biti složeni, čak i najbolji ljudi, kaže on, “umiješani su od poroka”. U slučaju Elona Muska, to jest apsolutna istina ma koliko u sebi sadržavala opsjena i manipulacije.

Slavna i od prošle godine pokojna Valerie Yow u svom je glasovitom djelu “Biografija i oralna historija” između ostalog zapisala i ovo: Mi ljudi obožavamo priče, a posebno nas privlače priče o tuđim životima. Časopisi su puni reportaža o životima “slavnih” ljudi, svaki voditelj na televiziji ili radiju ispituje goste o njihovu životu, a Facebookom i Twitterom međusobno se izvještavamo o tome “što sam danas jeo i što sam poslije radio”. No mnogi od nas čitaju i ozbiljne biografije. Pisac biografija Martin Stannard ovako sažima razloge za to: “Pripovijedamo da bismo razumjeli vlastiti život. Zbog istog razloga i čitamo priče.”

U slučaju Elona Muska i ove mudre rečenice mogu poslužiti kao referentna nit vodilja kad počnete čitati biografiju čovjeka koji danas jest u politici, ali i dalje s jednakom strasti gradi svoju viziju osvajanja Marsa. Bio pritom genij ili luđak, zapravo je posve nevažno.

OD AFRIKE DO AMERIKE

KRATKI OPIS: U Južnoafričkoj Republici malog su Elona redovito tukli u školi. Jednom su ga neki nasilnici bacili niz betonske stube i tako izudarali nogama da mu je lice bilo otečeno do neprepoznatljivosti. Proveo je tjedan dana u bolnici. Ali fizički bol bio je podnošljiviji od emocionalne boli koju mu je nanosio otac - inženjer, slobodni strijelac i karizmatični sanjar.

Otac je dugo utjecao na njegovo psihičko zdravlje i stabilnost. Elon Musk odrastao je u čovjeka istodobno tvrda i ranjiva, katkad i djetinjasta, iznimno sklona riziku i dramatiziranju. Elon Musk duboko vjeruje u svoju epsku misiju, a njegova ga je manijakalna žestina, katkad i grubost, dovodila do samog ruba razaranja svega što bi ga okruživalo.

Godine 2021. uspješno je 31. put lansirao rakete SpaceX, prodao gotovo milijun automobila Tesla i postao najbogatiji čovjek na svijetu. No početkom 2022. pokajnički je govorio o svojem nagonu za dramatiziranjem. “Moram pobijediti taj krizni mentalitet koji me prati već četrnaest godina, a možda i veći dio života”, izjavio je.

Bio je to, ipak, samo čeznutljiv komentar, a ne čvrsta odluka. Unatoč toj nakani, krišom je kupovao dionice Twittera, najvećeg igrališta na svijetu. Cijeloga života, kad god bi se našao u škripcu ili se osjećao ugroženim, vraćao se na one užase koje je nekoć pretrpio na školskom igralištu, i to unatoč činjenici što je odavno bio u prilici kupiti i to igralište i još štošta.

Dvije ga je godine u stopu pratio Walter Isaacson. Sjedio je s Muskom na sastancima, obilazio tvornice i satima razgovarao ne samo s njim nego i s njegovim rođacima, prijateljima, suradnicima i suparnicima. Tako je nastala ova priča, najprije doživljena, a onda zapisana, puna ludih Muskovih pothvata i pravog pravcatog kaosa, koja traga za odgovorom na pitanje jesu li demoni koji progone Muska oni isti koji stvaraju inovacije i napredak...