Kad se Hrvatska narodna banka iznenada oglasi o nečemu, odmah znamo da nije dobro. Dabrina pucnjava i Milanovićeva prisega pale su u drugi plan jer nas je guverner nakon čitavog niza godina opet ozbiljno upozorio da smo pretjerali sa zaduživanjem, do te mjere da je središnja banka prisiljena postrožiti uvjete kreditiranja kako bi nas spasila od nas samih.

Aktualni guverner mjere nije okrenuo prema Vladi i bankama, nego direktno prema nama potrošačima, odnosno građanima. Još u zadnjem tromjesečju prošle godine HNB je upozorio da se po visini omjera troška otplate kredita osobito izdvajaju potrošački krediti ročnosti do pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita, a samo u prvih šest mjeseci prošle godine odobreno ih je 186 tisuća. S druge strane, profitabilnost banka je prošle godine, prema ocjeni središnje banke, dosegnula vrhunac, a nakon što je Europska središnja banka snizila kamatne stope, banke u Hrvatskoj počele su bilježiti stagnaciju prihoda od kamata. A ne treba zaboraviti i da je Vlada serijom izdanja narodnih obveznica i trezoraca motivirala građane da 6,5 milijardi eura posude državi, a ne bankama, dok je ta ista država 220 milijuna eura kamata vratila građanima, a ne bankama.

Situacija nije dobra ni s otplatom stambenih kredita. U HNB-u kažu da i oni rastu povišenim stopama te da su vidljive naznake rasta neurednih otplata. Razlog je u tome što cijene nekretnina rastu pa se moraju dizati i veći krediti za njihovu kupnju koje je onda teže otplaćivati, uz opasku da se dio kredita odobravao uz blage kriterije.

Postroživanjem uvjeta kreditiranja, koje na snagu stupa početkom travnja, središnja se banka konačno uključila u suzbijanje inflacije, što joj je i posao. U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, napomenuli su u HNB-u. Ostaje za vidjeti kakva će biti reakcija Vlade s obzirom na to da se gotovo pa cjelokupni rast nacionalnog nam bruto proizvoda uglavnom temelji na rastu potrošnje kućanstava (i manjim dijelom na novcu iz EU fondova) koje HNB sada želi obuzdati.

Guverner Boris Vujčić je izjavio da se najavljene mjere uvode kao preventiva kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša, a njima se žele uspostaviti i minimalni kriteriji za kreditiranje potrošača.