Nakon dugih i iscrpljujućih pregovora predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Strasbourgu je nedavno objavila sastav novog tima povjerenika. Nakon toga dužnosti se prihvatio i novi predsjednik Europskog vijeća, Antonio Costa. O novoj europskoj političkoj garnituri okruženoj starim problemima i novim izazovima razgovarali smo s dr. sc. Karlom Resslerom, hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu, voditeljem hrvatske EPP/HDZ delegacije u EP-u i predsjednikom Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Sjeverne Makedonije.

Počinje nova godina u dinamičnim globalnim okolnostima. U ponedjeljak će se održati inauguracija predsjednika Donalda Trumpa. S radom je nedavno započela i nova Europska komisija. Kakve promjene europski građani mogu očekivati od novog kolegija predvođenog novom-starom predsjednicom Ursulom von der Leyen?

- Na Europu se nažalost sve češće počinje gledati kao na tromu i oslabljenu silu izgubljenu u birokratskim bespućima. Sve to u vremenu tektonskih promjena međunarodnog poretka, kada smo suočeni s teškim ratom na europskom kontinentu, kao i s rastućim prijetnjama poput hibridnih, kibernetičkih i drugih oblika ugroza. Ne uvijek brzo kako bismo željeli, ali Europa postaje svjesna da će, ako želi osigurati mir, morati biti snažnija nego danas. To, međutim, ne smije ostati samo na razini svijesti i promišljanja. Ovo će biti ključna godina za donošenje i provođenje teških odluka usmjerenih na povećanje konkurentnosti i produktivnosti, jačanje sigurnosti granica i suočavanje s demografskom krizom. Nepotrebna regulacija koja guši gospodarstvo mora se zauzdati, povećati energetska neovisnost, a u obranu uložiti više i pametnije. U konačnici, jedino zdravorazumske politike koje su Europu i učinile globalnom silom mogu očuvati europski položaj u svijetu, jedinstveni gospodarsko-socijalni model i naš način života. U godini pred nama zato je potrebnije nego ikad dosad zajedništvo i odvažnost za ozbiljne promjene koje su Europi nužne.

FLUIDNIJA EUROPA

Europski parlament prvi put u svojoj povijesti nije odbio nijednog kandidata u Kolegij europskih povjerenika. Kako to?

- Europa jednostavno više nema vremena za lamentacije - da se osigura mir, prosperitet i napredak bit će potrebne teške odluke i konkretna dijela. Zbog toga je izbor nove Komisije odraz svijesti o ozbiljnosti promjena te odgovornosti i prema volji birača i prema budućim generacijama. Nezanemarivu ulogu imala su saslušanja povjerenika pred Europskim parlamentom kroz testiranje stručnosti i postavljanje prioriteta. Današnja većina u Europskom parlamentu nije okamenjena kao u nacionalnim parlamentima, puno je fluidnija, što će u ovom mandatu dodatno komplicirati postizanje kompromisa oko ključnih pitanja. Uz tradicionalnu proeuropsku suradnju pučana, socijalista i liberala, za donošenje pojedinih odluka bit će potrebna i podrška dijela zelenih, a u ovom mandatu sve više i konzervativaca bez obzira na to što to nekima nije po volji.

Pitanje sigurnosti europskih granica prolazi kroz znatnu promjenu paradigme. Kako će se Republika Hrvatska kadrovski i tehnički prilagoditi najavljenom povećanju broja policajaca Europola i utrostručenju službenika Frontexa?

- Zaštita granica nije samo humanitarno pitanje ili test suosjećajnosti nego i odraz uređenog sustava u kojem suverene države imaju pravo zaustaviti ilegalne migracije i osigurati kontrolirani ulazak. Dok su još 2023. socijalisti čak rušili smjernice europskog proračuna zbog mogućnosti financiranja granične infrastrukture europskim sredstvima, sada podržavaju takvu zdravorazumsku mjeru. Na europskim izborima građani su jasno izrazili potrebu za čvrstom migracijskom politikom koja uključuje brže procedure, preuzimanje kontrole nad granicom i sprječavanje instrumentalizacije migranata. Zato je važno i povećanje kapaciteta Europske granične straže s 10.000 na 30.000 pripadnika.

Prije nekoliko tjedana predstavljene su i nove mjere za jačanje sigurnosti granica i borbu protiv hibridnih prijetnji. Osigurano je 170 milijuna eura za zemlje na istočnim granicama EU-a koje se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama iz Rusije i Bjelorusije. Važan korak u upravljanju migracijama su i partnerstva s trećim zemljama, poput sporazuma između EU-a i Srbije, koji omogućuje Frontexu zajedničke operacije i raspoređivanje stalnog korpusa na teritoriju Srbije i njezinim granicama s nečlanicama EU-a, što bi trebalo dodatno smanjiti pritisak ilegalnih migracija prema EU-u.

Hrvatska policija već aktivno sudjeluje u međunarodnim akcijama Europola, a kvalitetno surađuje i s Frontexom. U odnosu prema drugim državama članicama, zbog provedenih priprema za Schengen, hrvatska granična policija trebat će se znatno manje prilagođavati i u implementaciji Migracijskog pakta, velikog europskog dogovora iz travnja koji bi trebao demotivirati migrante da se upućuju prema Europi i uvesti više reda u europsku politiku migracija i azila.

S obzirom na oružani sukob u Ukrajini, promjenu vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, političke i oružane napetosti na Bliskom i Dalekom istoku, pretpostavljamo da će Europskoj komisiji i Europskom vijeću i dalje biti prioritet vanjska politika? Kakva će ona biti?

- Geopolitička utakmica postaje sve oštrija, zbog čega europska vanjska i sigurnosna politika iziskuje dodatnu ozbiljnost i odgovornost. Nova stvarnost traži strateški pristup, odlučnije djelovanje u promicanju svojih strateških interesa diljem svijeta, a osobito u našem neposrednom susjedstvu. Očekujem da će sigurnost biti u središtu europskog fokusa, uključujući usku suradnju s NATO-om i aktivniju obranu u odnosu prema novim hibridnim napadima. Za to su potrebna i financijska sredstva, gdje je Europa u posljednjim godinama učinila ozbiljne pomake, kroz programe poput EDIP, no to nije dovoljno. Poruke o potrebi višeg financijskog izdvajanja za obranu, ne samo na europskoj razini nego i iznad trenutnih 2 % nacionalnog proračuna, dodatno naglašava i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas i povjerenik za obranu Andrius Kubilius trebali bi predstaviti smjernice o budućnosti europske obrane u prvih 100 dana mandata.

DEMOGRAFIJA MEDITERANA

Vaša kolegica Dubravka Šuica u novom sastavu Europske komisije zadužena je za Mediteran i demografiju. S obzirom na "gravitacijsku privlačnost" zemalja zapadne i sjeverne Europe kako će se novi resor postaviti prema očuvanju Mediterana i demografskim problemima koji iz toga proizlaze?

- Pokazuje se i posljednjih mjeseci da je riječ o strateškom portfelju koji će imati ključnu ulogu u jačanju europskog položaja u svijetu. Ideja je, u suradnji s visokom predstavnicom za vanjsku politiku, oblikovati široka partnerstva s državama Mediterana u područjima energetike, migracija, infrastrukture i gospodarstva. U portfelju hrvatske povjerenice nalazi se i pitanje demografije, koje već desetljećima opterećuje EU, ali je dugo bilo zanemareno. Unatoč visokom životnom standardu, demografska slika Europe postaje sve dramatičnija, što je jednostavno društveno, a i gospodarski neodrživo. Potrebne su još snažnije politike usmjerene prema obiteljima i mladima te koordinacija lokalne, nacionalne i europske razine.

Mandat Europske komisije započeo je isti dan kada i predsjednika Europskog vijeća. S obzirom na to da prvi put u povijesti predsjednik Europskog vijeća dolazi iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, hoće li se njegove politike razlikovati od onih Europske komisije?

- Institucionalne uloge Europskog vijeća i Europske komisije su različite, no obje institucije ključne su za budućnost Europske unije. Europsko vijeće, u kojem sjede lideri država članica, oblikuje strateški smjer EU-a, a Komisija je glavno izvršno tijelo. Premda imaju različite funkcije, a osobito s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, suradnja između njih mora biti bliska i usmjerena na zajedničke strateške ciljeve.

NJEMAČKI IZBORI

U Njemačkoj se 23. veljače održavaju izvanredni parlamentarni izbori usred ozbiljne gospodarske krize najveće države članice Europske unije. Kako to utječe na političku stabilnost cijele Europske unije?

- Njemačka, tradicionalno motor europskog rasta, posljednjih pet godina gospodarski stagnira i zbog nepovoljnijih globalnih okolnosti, ali i zbog dugoročnih strukturnih problema. Već drugu godinu suočeni su s negativnim rastom i smanjenom produktivnošću. Aktualnu lijevu vladu socijalista, zelenih i liberala obilježili su slabost, neučinkovitost i neuspješni društveno-gospodarski eksperimenti motivirani zelenom ideologijom. Jasno je da se trendovi iz Njemačke kao najmnogoljudnije europske države velikim dijelom reflektiraju i na europske politike. Zato priželjkujemo promjenu i preuzimanje odgovornosti od naše sestrinske stranke - Kršćanske demokratske unije (CDU) - zajedno s bavarskim partnerima iz CSU-a - i povratak zdravorazumskih politika desnoga centra, osobito u pitanju sigurnosti, migracija, gospodarstva i energetike.

HRVATSKI IZBORI

Za kraj, kako gledate na ishod predsjedničkih izbora? Dragan Primorac nije uspio ugroziti Zorana Milanovića. Što je uzrok lošem rezultatu HDZ-ova kandidata?

- Hrvatski građani rekli su svoje i rezultat je i više nego jasan. Zoran Milanović uvjerljivo je pobijedio na ovim izborima. Čini mi se ipak da je za njega to utješna nagrada u odnosu prema ne tako davnoj ambiciji, od prije samo devet mjeseci, kada je besramno iskočio iz svojih ustavnih okvira sa željom da postane premijer, i to kao kandidat SDP-a. Izbori se i dobivaju i gube zbog mnogih razloga, a jasno je da će HDZ iz ovoga izvući pouke. Pokazalo se još jednom da je točno da građani ne žele sva jaja u istoj košari. Na predsjedniku je sada da pokaže kako može opravdati takvo povjerenje.

Za Hrvatsku bi bilo dobro da je njegova poruka o pruženoj ruci suradnje iskrena i da dužnost obnaša s nužnom razinom političke i javne odgovornosti. Da budem iskren, gledajući proteklih pet godina, nisam spreman kladiti se na to. Međutim, suradnja u okviru predviđenih ovlasti je ustavna i nacionalna obveza. Uvijek. Osobito sada u nikad opasnijem i nestabilnijem geopolitičkom trenutku.