Svakako je Hrvatska stasala u jednu zrelu demokraciju. Svi su izbori održani bez ikakvih incidenata, pokušaja prijevare ili manipuliranja glasovima, i to je jako dobra vijest. Čini se da smo u ovih 35 godina postojanja doista i odrasli - kaže Ankica Mamić, komunikacijska stručnjakinja i vlasnica Agencije IMC iz Zagreba, te dodaje:

- Kada se osvrnemo na protekle izbore, najjednostavnije rečeno, europski još uvijek nisu u fokusu građana, odaziv je standardno mali, što je loše jer se znatan dio politika koje se tiču svih nas donosi u Bruxellesu. Žao mi je da političke stranke, posebno HDZ i SDP, nisu motivirale građane da iziđu na europske izbore. Kampanja na europskim izborima bila je dosadna i bezidejna. Parlamentarni izbori odvijali su se u vrijeme kad je SDP bio u velikoj krizi vodstva, saborski klub im se prepolovio, pa su oni koji su izišli imali veći klub od onih koji su ostali, što je zasigurno bio jedan od razloga uključivanja Zorana Milanovića u kampanju, kao potencijalnog mandatara široke opozicije. Nakon zabrane Ustavnog suda da nosi listu, iako je nije nosio, percepcijski je bio šef opozicije i time osigurao SDP-u i partnerima rezultat koji bez njega ne bi ni blizu ostvarili. Ta intervencija u kampanju bitno je utjecala na konačni rezultat, iako kampanja liste Rijeke pravde nije bila ni po čemu posebna ili kreativna. Stoga je HDZ rutinski pobijedio sa svojim koalicijskim partnerima i složio Vladu s DP-om, koji je ostvario neočekivano pozitivan rezultat.

Vratimo se na konkretnu završnicu. Kad se radi o kampanjama obaju kandidata, čija je ostavila bolji dojam, što je presudilo u komunikaciji prema javnosti, biračima, čije su riječi biračima bolje “legle” u širem smislu, a ne samo strogo stranačkom?

- Prije svega svaku kampanju treba staviti u kontekst, a kontekst je takav da HDZ vodi državu, imaju većinu i Vladu, i stoga su uvijek birači neskloni dati apsolutnu vlast bilo kome. To je bila prva prednost starog i novog predsjednika. Drugi je razlog taj što je HDZ poslao u utrku izrazito lošeg kandidata, kojeg glasači HDZ-a očito nisu doživjeli kao svoga kandidata i pokazalo se da u sredinama u kojim HDZ tradicionalno pobjeđuje nije dobro prošao. Bio je loš kandidat, a cijela kampanja primjer je loše kampanje i komunikacije. Potrošili su uvjerljivo najviše novca, a zapravo su gubili na anketnom rejtingu. Kampanja služi da dignete rejting, a ne da ga rušite. Mislim da se o toj kampanji nema ništa dobra reći, a Zoran Milanović kampanju je odrađivao rutinski. Jednostavno, nije bilo nikakve šanse za preokret.

Što očekivati u idućih pet godina? Nove svađe ili početak konstruktivnog dijaloga...?

- To ćemo tek vidjeti. U svom govoru Zoran Milanović pružio je ruku HDZ-u i pozvao na suradnju te rekao da će Ustav biti njegov program. Prvi odgovor HDZ-a nije pozitivan, najavili su da neće biti na inauguraciji, i to sigurno nisu dobre poruke koje bi budile neki optimizam da će se suradnja dogoditi. Vidjet ćemo hoće li ključni akteri smoći snage da nadiđu osobni animozitet i uspostave komunikaciju između dvije najveće institucije u državi, premijera i predsjednika. To bi za sve nas bilo važno i mislim da bi taj potez koristio i jednom i drugom. Naime, inaćenje nakon ovakvog poraza zasigurno HDZ-u ne nosi ništa dobra, a pozivanje na prošlost vodi u permanentni sukob. Mislim da je otvaranje dijaloga pobjeda i za jedne i za druge, ali i za građane, koji bi tada imali više respekta prema institucijama.

Već su započele pripreme (stranaka) za ovogodišnje lokalne izbore u svibnju. Može li krajnji rezultat predsjedničkih izbora, ali i rezultati poraženih, utjecati na buduće lokalne izbore?

- Sigurno da će SDP ovom pobjedom dobiti vjetar iako se slažem s onima koji kažu da rezultat izbora nema veze sa SDP-om. U konačnici, lokalni izbori ovise o tome kakve ćete kandidate poslati u utrku, a ovo što nude HDZ i SDP nije baš obećavajuće. SDP bi na krilima Mihanovićeve pobjede u nekim sredinama gdje je tijesno ovime mogao dobiti dodatni zamah, a tome će posebno pridonositi način na koji će HDZ pristupiti ustavnoj suradnji s predsjednikom. HDZ-u bi suradnja i potezi koji će odvući pažnju s predsjedničkih izbora pomogli, a daljnji sukobi i inaćenje samo bi odmogli. Lokalni izbori su komunalni izbori, te su time drukčiji od parlamentarnih ili europskih, pa će i te teme prevladavati u kampanji.

Treba li mijenjati način na koji se bira (izravno na izborima) predsjednik države?

- Ne bi se trebao mijenjati i protivila sam se toj ideji i kad je to predsjednik Milanović kao premijer predlagao. Mislim da je dobro da građani biraju jednog od najviših dužnosnika u izravnim izborima, i to građanima daje osjećaj važnosti i uključenosti.