Iz obilja znanstvenog, stručnog i medijskog štiva koje se posljednjih godina bavi itekako vrućom i aktualnom temom umjetne inteligencije (UI/AI - artificial intelligence) za ovu prigodu preporučujemo knjigu "Umjetna inteligencija i poslovanje u digitalno doba", objavljenu prošle godine u nakladi Element d.o.o. Autor tog vrijednog izdanja je Vjeran Malenica, dipl. iur., koji u svom prilogu za Magazin piše:

- Ova knjiga je nastojanje da se na jednom mjestu obrade i sistematiziraju ključne teme o utjecaju umjetne inteligencije na poslovanje u digitalno doba, kao izvor temeljnih, uvodnih i sažetih informacija o osnovama tehnologija umjetne inteligencije, područjima primjene umjetne inteligencije u poslovnoj praksi u privatnom i javnom sektoru, digitalnim alatima novih pravnih tehnologija (engl. Legal Tech), etičnom korištenju umjetnom inteligencijom, komparativnim modelima regulatornih sustava uređenja umjetne inteligencije u svijetu te osnovama ChatGPT-a (sustav umjetne inteligencije u vlasništvu tvrtke OpenAI, slobodno dostupan na webu, nap. DJ).

VELIKO UBRZANJE

Kao jedno od prvih izdanja takve vrste na domaćem tržištu, knjiga može poslužiti kao uvodna referenca i osnovni okvir za daljnje istraživanje tematike umjetne inteligencije za sve zainteresirane, ali funkcionira i kao svojevrsno popularnoznanstveno djelo opće namjene. Drugim riječima, knjiga može poslužiti akademskoj zajednici, studentima, poslovnoj zajednici, stručnjacima raznih profila, ali i široj publici i općoj populaciji koja se želi informirati i educirati o utjecaju umjetne inteligencije na poslovanje u digitalno doba te pravnicima koji se koriste alatima novih pravnih tehnologija. Ova knjiga nije tehničke naravi, nego edukativno, popularno i uvodno štivo koje pitanjima umjetne inteligencije pristupa multidisciplinarno, sustavno i čitko.

Nakon 20 i više godina rada u pravnoj profesiji, kao korporativnog pravnika u odvjetništvu i realnom sektoru, pravna me tehnologija prati cijelo vrijeme i bez nje je nemoguće zamisliti svakodnevni život modernog čovjeka i pravnika. Naravno, ako se njome koristimo u mjeri koja je razumna, dovoljna i potrebna a da se ne upada u zamke "digitalne ovisnosti" ili "digitalne demencije", koja danas pogađa sve veći broj ljudi i gdje posebice mladi "gube vezu sa stvarnošću", uz pretjeranu konzumaciju sadržaja "paralelnog svemira" digitalnog svijeta.

Britansko-američki autor Andrew Sullivan napisao je šokantan tekst 2016. godine, objavljen u The New York Timesu, naziva "Nekada sam bio čovjek" (engl. I Used to Be a Human Beeing), koji me natjerao da dodatno preispitam načine kojima se koristimo digitalnom i virtualnom tehnologijom današnjice, ali i povezane rizike njezine pretjerane konzumacije, koji, nažalost, u nekim slučajevima dovode ljude u stanja depresije, izolacije, anksioznosti, nelagode, otuđenosti i ovisnosti.

Nit vodilja za sve nas, bez obzira na to kojoj "generaciji" pripadamo, jest skupiti hrabrosti i odvažno krenuti u korak s novim tehnologijama, uz dozu razuma i umjerenosti, ali i društvene i osobne odgovornosti, i ne zaboraviti da postoji stvaran život. Strah od korištenja novim tehnologijama u ljudi i dalje postoji, pogotovo kod starijih generacija. No upravo bismo mi kao ljudi trebali sami odlučivati na koji način, kada i pod kojim uvjetima možemo i moramo koristiti se novim tehnologijama umjetne inteligencije u dinamičnom spektru strelovitog i kontinuiranog razvoja tog tehnološkog revolucionarnog alata opće namjene. Čovjek bi trebao ostati čovjekom i zadržati vlastiti sustav društvenih i životnih vrijednosti uz moć pozitivne i žive komunikacije. Jer, ipak, čovjek je evoluirao kroz povijest i sam stvarao nove tehnološke alate, odnosno algoritme i računala, koji su umjetnu inteligenciju danas uzdigli na razinu o kojoj se još do prije koje desetljeće moglo samo sanjati. Ostanimo odgovorni na tom putu. Za generacije koje dolaze.

PLUSEVI I MINUSI

Zagovornici umjetne inteligencije vide tehnologiju kao priliku za ljudski razvoj, kako bismo postali bolje verzije samih sebe. Argument se temelji na ideji da bi potencijal umjetne inteligencije za znatan napredak mogao dovesti do ravnopravnijeg društva, u kojem je dinamika moći preustrojena. U svijetu u kojem su strojevi glavni, ljudi bi mogli prestati povrjeđivati druge ljude, eliminirajući mnoga današnja društveno-politička pitanja. Takvi "tehnološki optimisti" također tvrde da bi UI mogao pomoći čovječanstvu pronaći odgovore na egzistencijalna pitanja, inzistiraju na tome da trebamo njegovati osjećaj poštovanja i uključenosti prema umjetnoj inteligenciji. Uostalom, umjetna inteligencija, kao produžetak našeg intelekta, mogla bi biti dio rješenja za mnoge izazove s kojima se suočavamo.

Međutim, skeptici sa zabrinutošću gledaju na napredak umjetne inteligencije, bojeći se da će ljudi zloupotrijebiti tehnologiju, a ne bojeći se same umjetne inteligencije. UI se razvija neviđenom brzinom, a rizici povezani s njezinom zlouporabom mogli bi biti visoki. Postoji zabrinutost zbog gubitka posla, narušavanja privatnosti, čak i mogućnosti da se UI upotrebljava kao oružje. Kritičari također ističu trenutni nedostatak propisa i činjenicu da nekoliko pojedinaca ili korporacija kontrolira većinu razvoja umjetne inteligencije. To otvara pitanja o pravednoj raspodjeli koristi i moći.

Zajednička nit obaju gledišta jest prepoznavanje transformativne naravi umjetne inteligencije. Obje se strane slažu oko potrebe za angažmanom javnosti i širenjem znanja o stvarnosti i implikacijama upotrebe umjetne inteligencije. Oni također dijele mišljenje prema kojem čovječanstvo treba kolektivno riješiti problem.

UI donosi brojne prednosti - poput, primjerice, smanjenja ljudske pogreške u odlučivanju i djelovanju, ubrzanja i automatizacije repetitivnih procesa u proizvodnji ili nekim drugim djelatnostima, smanjenje rizika, bržeg donošenja odluka, radne snage koja se ne umara - ali povlači za sobom i brojne rizike. Najveći problem bit će kako kontrolirati umjetnu inteligenciju.

Postojeći rizici korištenja alatima umjetne inteligencija jesu pristranost i diskriminacija. Tu je i potencijalna prijetnja temeljnim ljudskim pravima i slobodama, nedovoljna, ali i prekomjerna upotreba UI tehnologija, gubitak radnih mjesta zbog pojave UI tehnologija, sigurnosni rizici, povreda privatnosti i osobnosti te potencijalni kibernetički napadi koje mogu izvesti UI sustavi.

Uz navedeno, kao dodatne izazove možemo spomenuti moguću pojavu netransparentnosti funkcioniranja UI modela, kao i brojna etička pitanja, pitanja upravljanja i regulacije UI tehnologija, interakcije ljudi i UI strojeva, potrošnje energije (s obzirom na velik karbonski otisak koji postoji u obučavanju robusnih UI sustava) itd. Jedno nedavno istraživanje Sveučilišta u Washingtonu pokazuje da su troškovi stotine milijuna upita na ChatGPT-u jednaki količini energije koju potroši 33.000 kućanstava u SAD-u, i to oko jedan gigavatsat dnevno. Industrija umjetne inteligencije mogla bi do 2027. godine trošiti energije koliko i zemlja veličine Nizozemske!

PRAVNA REGULACIJA

Trenutno regulatorni okvir umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj ne postoji. Ne postoji poseban propis koji bi regulirao to područje. Republika Hrvatska je 2018. godine potpisala EU Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije. U ožujku 2023. u Saboru Republike Hrvatske održana je prva rasprava i tematski okrugli stol, na kojem je sudjelovalo nekoliko stručnjaka, o umjetnoj inteligenciji u Republici Hrvatskoj. Izvješće pučke pravobraniteljice Saboru za 2022. godinu kratko spominje određene načine utjecaja umjetne inteligencije na društvo. Moguće je da će i Republika Hrvatska, nakon što je donesen EU Zakon o umjetnoj inteligenciji, izglasati i nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji. Hrvatska ima svoju Strategiju digitalnog razvoja i Strategiju pametne specijalizacije S3 2021. - 2029.

Ovdje vrijedi napomenuti da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), točnije njezina Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, 2019. godine objavila javno dostupan dokument naziva "Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku". Taj sažet i zanimljiv dokument na nekoliko stranica daje osnovne smjernice za mogućnosti primjene UI tehnologija u našem društvu u privatnom i javnom sektoru. Ključne poruke iz tog dokumenta svode se na jednu riječ: poticanje. Predlaže se poticanje mogućnosti primjene UI modela, poticanje stvaranja znanja o tehnologijama UI-ja, poticanje stvaranja, upravljanja i razmjene podataka, poticanje novih rješenja zasnovanih na odgovornoj uporabi umjetne inteligencije i poticanje korištenja sredstvima EU-a za razvoj umjetne inteligencije. Taj dokument čine polazne točke koje bi trebalo dalje razraditi i ugraditi u strategiju razvoja umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj.

Posljednjih nekoliko godina Republika Hrvatska počela se sve više otvarati tržištu i tehnologijama umjetne inteligencije. Imamo i Hrvatsku udrugu za umjetnu inteligenciju (CroAI), osnovanu 2019., koja okuplja vodeće tvrtke i razvojne tvrtke u području umjetne inteligencije. Sustavno se prati domaće tržište umjetne inteligencije mapiranjem hrvatske scene. U posljednjem su popisu evidentirali više od 440 kompanija, razvojnih tvrtki koje u poslovanju na domaćem tržištu upotrebljavaju UI. Zabilježeno je više od 130 razvojnih tvrtki i više od 40 tradicionalnih kompanija koje su počele implementaciju UI-ja, od banaka i teleoperatora do marketinških agencija i odvjetničkih ureda.

POZITIVNI PRIMJERI

Grad Varaždin jedan je od prvih gradova u Republici Hrvatskoj koji je počeo primjenjivati suvremene informatičke tehnologije i programska rješenja usmjerena na kvalitetnije pružanje usluga građanima kao pametni grad, još prije 15-ak godina. Uz ulaganja u naprednu telekomunikacijsku infrastrukturu svjetlovodnih mreža, razvijali su se i prateći servisi javne uprave utemeljeni na digitalnim platformama. Ovdje je ponajprije riječ o uvođenju procesa digitalizacije javnih servisa, a posredno i u kasnijoj fazi i o uvođenju tehnoloških rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

Noviji uspješan primjer primjene umjetne inteligencije u javnoj upravi u Republici Hrvatskoj jest primjer grada Svete Nedelje, koji je 2021. godine pokrenuo projekt pametne javne rasvjete i uveo digitalne alate za transparentno poslovanje s pomoću kojih se javnosti prikazuje način rada i raspolaganja javnim sredstvima.

U Republici Hrvatskoj treba istaknuti tvrtke Rimac automobili (u planu je lansiranje robotaksija, autonomnih vozila, na zagrebačkim cestama 2026. godine...) i Infobip, koje svoja sredstva sve više investiraju u sustave umjetne inteligencije. Kao posebno pozitivan primjer hrvatskih tvrtki koje su razvile vrijednu UI aplikaciju treba spomenuti hrvatsku razvojnu tvrtku i mobilnu aplikaciju Photomath. UI aplikacija upotrebljava računalni vid, umjetnu inteligenciju i strojno učenje kako bi riješila matematičke zadatke. Ukratko, Photomath je mobilna aplikacija koja rješava matematičke zadatke fotografiranjem, poput digitalnog instruktora. Aplikacija je po kvaliteti i brzini jedna od najboljih u svijetu, a matematičke probleme rješava točnije i od ChatGPT-a. Sredinom 2023. godine Google kupuje Photomath za 550 milijuna dolara, što je do sada najuspješnije preuzimanje neke razvojne tvrtke u Hrvatskoj.

I neke druge privatne kompanije u Republici Hrvatskoj razvijaju i implementiraju određena UI rješenja. Tvrtka A1 Hrvatska, kao telekomunikacijski operator, već nekoliko godina ima interni odjel pod nazivom Centar izvrsnosti za podatke i umjetnu inteligenciju, u kojem radi oko 90 stručnjaka. Valja spomenuti i privatnu kompaniju Velebit UI, koja u Hrvatskoj nudi različita poslovna rješenja i digitalne alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla jedna je od vodećih tvrtki na ovim prostorima po kreiranju i implementaciji brojnih rješenja za digitalizaciju javne uprave i gospodarstva uz primjenu umjetne inteligencije. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla sudjeluje i u European Digital Innovation Hub (EDIH) projektima, zasnovanim na tehnologijama umjetne inteligencije i računarstva visokih performansi, kojima je cilj uvesti inovacije u ključne sektore. U Republici Hrvatskoj djeluje i Global UI Ethics Institute. Na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu djeluje i poseban Centar za umjetnu inteligenciju (CAI), kao vodeći istraživački centar za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj. To su samo neki primjeri.

SMJEROVI ZA SUTRA

Da bi se mogla postaviti jasna strategija upotrebe i implementacije tehnologija umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj, potrebno je provesti sustavna istraživanja o stanju umjetne inteligencije na domaćem tržištu, snimiti postojeće stanje, odrediti prioritete, pripremiti strategiju razvoja UI-ja u Republici Hrvatskoj i krenuti u implementaciju u javnom, ali i u privatnom sektoru.

Prvo javno dostupno istraživanje percepcije tržišta umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj provedeno je u rujnu 2023., na ukupnom uzorku od 1300 osoba, kao prvo nacionalno terensko istraživanje o mišljenju građana Hrvatske o umjetnoj inteligenciji. Effectus veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb zajedno su proveli znanstveno-stručni projekt "Percepcija umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj". Cilj tog projekta bio je definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije u Republici Hrvatskoj te definiranje odgovarajućih korelacija. Drugo sustavno istraživanje upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu objavila je u prosincu 2023. savjetnička kuća Best Advisory pod nazivom "Analiza percepcije i upotrebe umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu". U mojoj se knjizi navode određeni rezultati i zaključci tih vrijednih istraživanja.

Sve u svemu, uvjeren sam da veliki posao oko sustavnog uvođenja i reguliranja UI tehnologija u Republici Hrvatskoj tek slijedi. Iz iskustva znamo kako je izrada strategije jedno, a njezina implementacija u praksi nešto sasvim drugo. Mislim da se u tom smislu kod nas tek trebaju angažirati profesionalci za svojevrsni "think-tank" kojem je UI područje užeg interesa i djelovanja u definiranju i provedbi tih javnih politika pod okriljem Vlade Republike Hrvatske. Na taj vlak ne smijemo zakasniti.

 

(Vjeran Malenica, dipl. iur., po struci je diplomirani pravnik s više od 20 godina profesionalnog iskustva u odvjetništvu i korporativnim pravnim odjelima kompanija privatnog sektora. Ujedno je i predavač modula Tehnologija i pravo na mini MBA programima poslovnog učilišta Effectus u Zagrebu.)