Projekt DigEntre - "Digitalizacija u poduzetništvu u kontekstu odgovora na egzogeni šok: Pokretači, prepreke i utjecaj na otpornost poduzeća" započeo je krajem 2023. i trajat će do kraja 2027. godine. Što nam o tome može reći, pitali smo izv. prof. dr. sc. Kristinu Detelj, voditeljicu Laboratorija za poduzetništvo na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu organizacije i informatike (SUZG FOI).

Ustupljeno

- DigEntre je projekt iz programa Hrvatske zaklade za znanost, a usmjeren je na jačanje otpornosti mikro, malih i srednjih poduzeća na krize poput pandemije COVID-19 te poticanje njihove digitalizacije. Projekt primarno provode članovi Katedre za gospodarstvo SUZG FOI-ja, koji su ujedno i članovi Laboratorija za poduzetništvo uz podršku stručnjaka s ekonomskih fakulteta u Rijeci, Zagrebu i Splitu. Bila je to prilika umrežiti stručnjake s više ekonomskih fakulteta te pozicionirati SUZG FOI kao lidera s obzirom na to da članovi projektnog tima izvode predavanja na našem studijskom programu Ekonomika poduzetništva koji je interdisciplinaran te kombinira znanja i vještine iz poduzetništva i ekonomije uz primjenu informacijske tehnologije.

Cilj je projekta razviti smjernice za poduzetnike i kreatore ekonomske politike kako bi se povećala otpornost i konkurentnost poslovnog sektora, a posebice malih i srednjih poduzeća, sektora koji u Hrvatskoj kao i u većini razvijenih gospodarstva čini više od 99 % svih poduzeća te ostvaruje 45 - 55 % BDP-a i zapošljava 50 - 60 % ukupno zaposlenih. Istraživačka skupina provest će analizu sekundarnih podataka na temelju poslovnih rezultata za razdoblje od 2008. godine naovamo te će nam to omogućiti analizu odgovora na prethodnu krizu, kao i analizu rezultata nakon COVID-19 pandemije. Osim kvantitativnog istraživanja provodimo i anketno ispitivanje i dubinske intervjue s poduzetnicima iz prerađivačke industrije, trgovine i turizma. Fokus projekta stavljen je na procjenu utjecaja pandemije na digitalizaciju, prepoznavanje prepreka i pokretača digitalnih promjena te njihov utjecaj na otpornost poduzeća. Vjerujemo da će podatci prikupljeni u istraživanju omogućiti procjenu strategija ulaganja i financiranja poduzeća te identificirati ranjivosti i otpornosti u kontekstu sigurnosti i profitabilnosti poslovanja.

Koliko je napredak tehnologije prilika za promjenu ekonomske tržišne strukture prema boljem i efikasnijem funkcioniranju?

- Tehnološki napredak posljednjih desetljeća iznimna je prilika za transformaciju ekonomske tržišne strukture prema učinkovitijem i konkurentnijem modelu. Radi se o trendovima koji nisu samo inkrementalne novine u poslovanju već znače radikalne promjene poslovnih modela u smjeru potpuno digitalnih okruženja. Pri tome digitalne tehnologije imaju karakter generičke tehnologije, čime utječu ne samo na tehnološke sektore već unaprjeđuju niz aktivnosti i funkcija u gotovo svim industrijama. Osim toga digitalne tehnologije komunikacijske su i koordinacijske prirode, čime omogućuju nove načine organizacije poslovanja. Digitalizacija stvara brojna nova poduzeća, a postojeći poduzetnici klasično poslovanje (engl. offline) dopunjuju mrežnim modelom (engl. online) te time digitalno poduzetništvo nastaje kao novi oblik poduzetničke aktivnosti. U poduzetničkoj okolini javljaju se brojni tehnološki trendovi, od mobilnog računalstva, računalstva u oblaku, društvenih mreža, internet stvari, tehnologije velikih podataka pa sve do umjetne inteligencije. Ovi trendovi nude znatne mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja poduzeća, no stvaraju i brojne izazove te je za poduzetnike izrazito bitno prihvaćanje digitalnog načina poduzetničkog promišljanja (engl. digital entrepreneurial mindset). Naši programi na FOI-ju na smjerovima Informacijski i poslovni sustavi i Ekonomika poduzetništva stoga uključuju obrazovne sadržaje koji su nužni stručnjacima za uspješnu implementaciju digitalnih tehnologija u svakodnevnu poslovnu praksu. Dodatnu vrijednost dajemo i studentima i poslovnoj zajednici kroz naš program studentske prakse, događaje poput "Karijernog špancirfesta" i uključivanje uspješnih poduzeća u projekte učenja baziranog na radu (eng. WBL - Work Based Learninng). Također studente dodatno potičemo i mentoriramo u raznim studentskim natjecanjima na projektima koje zadaju poduzeća.

Ako pogledamo posljednjih nekoliko godina, pandemija COVID-19 izrazito je ubrzala digitalizaciju većeg broja poduzetnika, a u Hrvatskoj je dodatno proširena i paleta e-usluga javne uprave. U nekoliko mjeseci poduzeća su procese komunikacije s klijentima, partnerima i interne procese digitalizirali, za što bi im prema procjeni McKinsey konzultantske kuće uobičajeno trebalo nekoliko godina. Također je znatno povećan udio digitalnih i digitalno omogućenih proizvoda u asortimanu poduzetnika jer su digitalne tehnologije prepoznali kao alate za veću troškovnu efikasnost i postizanje konkurentske prednosti.

Ključni preduvjet za ostvarenje ovog potencijala jest strateško ulaganje u tehnološki sektor, osobito kroz povećanje dostupnosti rizičnog kapitala. Primjerice, Europa, koja nastoji konkurirati tehnološkim velesilama poput SAD-a i Kine, suočava se s potrebom osiguravanja financijskih resursa za potporu start-upovima i tehnološkim inovacijama. Čak i minimalno povećanje ulaganja u rizični kapital moglo bi značajno unaprijediti razvoj europske tehnološke scene, omogućujući poduzećima rast i globalnu prisutnost bez potrebe zaseljenjem izvan kontinenta. S obzirom na brzinu tehnoloških promjena, nužno je djelovati proaktivno te kroz istraživanja, a zatim i ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju osigurati otpornost i održivost gospodarstva. Takav pristup može otvoriti vrata efikasnijem funkcioniranju tržišta i jačanju globalne konkurentnosti.

Europska komisija proglasila je Digitalno desetljeće Europe, međutim, još uvijek postoje mnogi izazovi povezani s digitalnom transformacijom... Koji su najveći?

- Tako je, Europska komisija proglasila je Digitalno desetljeće Europe s ambicioznim ciljem da do 2030. godine digitalna transformacija postane ključan pokretač gospodarskog i društvenog razvoja. Program uključuje unapređenje digitalnih vještina građana (da ih bar 80 % ima osnovne digitalne vještine), modernizaciju poslovanja prihvaćanjem digitalnih tehnologija, i to čak za 75 % poduzeća EU-a te digitalizaciju javnih usluga, s time da se očekuje da 100 % javnih usluga bude dostupno na internetu. Pri tome je nužno daljnje jačanje kibernetičke sigurnosti i održive digitalne infrastrukture.

Ako gledamo Hrvatsku, prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za nekoliko ključnih pokazatelja smo iznad prosjeka EU-a. Primjerice, više od 60 % građana Hrvatske između 16 i 74 godine ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama, a oko 30 % pojedinaca ovladalo je i naprednim digitalnim vještinama. Međutim, put prema digitalnoj budućnosti s aspekta gospodarskih aktivnosti još uvijek je prepun izazova. Ako gledamo samo mala i srednja poduzeća, ona i dalje zaostaju u procesu digitalizacije u odnosu prema velikima, primarno zbog nedostatka financijskih resursa i stručnih znanja. Ako gledamo puno šire, digitalna pismenost među građanima EU-a jako je neravnomjerna. Naravno, tu su još i razlike u ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu, što produbljuje digitalni jaz. Tu je još i pitanje kibernetičke sigurnosti, što se je pokazalo prilično slabom karikom, a što nam pokazuju i nedavni slučajevi u Hrvatskoj. Pri tome je važno da su akteri digitalne transformacije svjesni činjenice da bilo kakva promjena u organizacijama počiva na ljudima i ako pokretači promjene i lideri poduzeća ne uspiju angažirati ljude da podrže i provedu promjenu, veliki dio projekata digitalne transformacije neće uspjeti. Prema podacima koje navodi izvješće SAP kompanije WalkMe kod velikih poduzeća čak oko 70 % projekata digitalne transformacije ne uspije postići zacrtane ciljeve, a relativno veliki troškovi takvog procesa ogledaju se ne samo u novcu već i u izgubljenom vremenu, produktivnosti i ponekad u gubitku reputacije.

Program politike za Digitalno desetljeće sigurno donosi priliku za potpunu digitalnu transformaciju društva, no njegova izvedivost ovisit će o sposobnosti Europe da zajednički rješava ove ključne izazove prije ulaska u četvrto desetljeće 21. stoljeća.

Da zaključimo s Hrvatskom. Idemo li dakle u dobrom smjeru ili još zaostajemo za drugim zemljama EU-a kad se radi o digitalnoj transformaciji, razvoju i napretku svih aspekata digitalizacije?

- Aktualna politika Republike Hrvatske u području digitalizacije oblikovana je u okviru Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine (iz prosinca 2022. godine). Krovna vizija Strategije glasi "Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom", a prepoznaju se sljedeća četiri prioritetna područja: (1) digitalna tranzicija gospodarstva; (2) digitalizacija javne uprave; (3) razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža; (4) digitalne kompetencije i digitalna radna mjesta (Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine NN 2/23). Za ta prioritetna područja definirani su strateški ciljevi s pokazateljima učinka i prioritetnim područjima provedbe javne politike. Kao glavne razvojne potrebe mogu se istaknuti: prilagodba administrativnog i zakonodavnog okvira u području IKT i pratećih industrija, nastavak s programima edukacija u području IKT kompetencija, ciljana edukacija ljudi u upravljačkim strukturama javnog i privatnog sektora, administrativno rasterećenje rada IKT stručnjaka i STEM talenata, dizanje razine digitalne pismenosti i primjene naprednih digitalnih tehnologija u malim i srednjim poduzećima te otvaranje daljnjih javnih e-servisa za poduzetnike koji će omogućiti infrastrukturu za razvoj novih načina poslovanja i novih proizvoda i usluga. Krenuli smo, dakle, u dobrom smjeru, ali i najbolji planovi ne znače ništa ako se ne realiziraju.

U usporedbi s državama EU-a, posljednji dostupni pokazatelji za izračun DESI indeksa (za 2023. godinu) pokazuju da se prema indikatorima digitalne transformacije poduzeća Hrvatska za većinu njih nalazi u blizini prosjeka EU-a, po mjesto-dva više ili niže od prosjeka. Pokazatelji u kojima odskačemo i nalazimo se uz bok najboljima su korištenje analitike podataka (tu smo drugi odmah iza Mađarske), i postotku poduzeća koja prodaju online. Najlošije rezultate postigli smo u području elektronske razmjene informacija (i naše famozno "A gdje vam je papir /pečat?") te u broju "jednoroga", start-up poduzeća koja su dosegnula tržišnu valorizaciju od preko milijardu eura, no tu s dva takva poduzeća nadmašujemo šest država bez ijednog "jednoroga" te jednu s jednim.

Glede Vladine infrastrukturne podrške ne možemo biti zadovoljni predzadnjim mjestom i sa samo 66 % usluga Vlade za poduzeća preko digitalnih tehnologija, prosjek EU-a je 85%, a u Irskoj, Finskoj i Malti 100% usluga vlade za poduzeća dostupno je putem e-usluga. (D.J.) n