MAGAZIN mr.sc. Ines Jemrić Ostojić, v. pred., sociologinja, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
Ustupljeno
11.1.2025., 07:00
MR. SC. INES JEMRIĆ OSTOJIĆ

Ključno je odgovorno koristiti nove tehnologije na dobrobit svih

Sociologija digitalnog doba kolegij je koji smo prije tri godine uveli na Stručni diplomski studij Komunikacijski menadžment pri Veleučilištu s pravom javnosti Baltazar Zaprešić. Studij se izvodi online, a zamišljen je kao multidisciplinarni program koji obrazuje komunikacijske stručnjake s čvrstim temeljima u područjima komunikologije, ekonomije, politologije i sociologije te s posebnim fokusom na analizu društvenih procesa, održivi razvoj i socijalnu odgovornost - kaže mr. sc. Ines Jemrić Ostojić, v. pred., sociologinja s Veleučilišta Baltazar, te dodaje:

- Studenti kroz studijski program razvijaju sposobnost dubljeg razumijevanja suvremenog društva, oslanjajući se na interdisciplinarna znanja i metode istraživanja u društvenim znanostima. Volimo naglasiti da naš program nije usmjeren samo na stvaranje učinkovitih i kompetentnih menadžera već na razvoj autonomnih i kritički osviještenih pojedinaca koji razumiju globalne promjene, utjecaj digitalnih tehnologija na društvo i sposobni su procijeniti medijske poruke. U današnjem svijetu, u kojem dominiraju digitalne tehnologije, ključna je sposobnost kritičkog vrednovanja informacija i sadržaja koji dolaze preko tih medija.

AKTIVNO PROMIŠLJANJE

Možete li nam nešto više reći o tome na što se misli kad se govori o sociologiji digitalnog doba?

- Kolegij Sociologija digitalnog doba bavi se specifičnim i sve aktualnijim pitanjem - kako digitalne tehnologije i digitalni mediji oblikuju društvo i naše svakodnevne živote. Riječ je o relativno novoj disciplini koja pripada grani posebne sociologije. Prvi put se spominje 2009. godine, a 2013. njezin predmet proučavanja počinje obuhvaćati širok spektar tema: od virtualnih prostora i zajednica preko pitanja intimnosti, privatnosti i rodne dinamike pa sve do obrazovanja, zdravstva, financija, cyber identiteta i cyber kulture. Na kolegiju raspravljamo upravo o tim temama koje se odnose na digitalno društvo i njegov utjecaj na naše živote. Od pitanja virtualnih zajednica i privatnosti do transformacije društvenih odnosa koje izazivaju digitalne tehnologije, svaka tema doprinosi dubljem razumijevanju izazova s kojima se suočavamo u današnjem digitalnom okruženju. Prva tematska cjelina uvodi studente u samu disciplinu digitalne sociologije. Razmatramo kako digitalne tehnologije oblikuju društvo i utječu na obrasce društvenosti. Druga tematska cjelina usmjerena je na specifične izazove digitalne sociologije, poput pitanja virtualnih prostora, online zajednica i redefiniciju privatnosti i intimnosti. Razgovaramo o tome kako digitalne tehnologije brišu granice između privatnog i javnog prostora te kako to utječe na način na koji gradimo i održavamo odnose s drugima. Treća cjelina fokusira se na utjecaj digitalnih tehnologija na obrasce društvenosti. Digitalne platforme i društveni mediji duboko mijenjaju način na koji komuniciramo, dijelimo informacije i stvaramo zajednice. Na primjer, analiziramo kako društvene mreže utječu na konstrukciju identiteta, društvenu solidarnost i integraciju pojedinaca. Na kraju, četvrta cjelina bavi se pitanjima budućnosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja. Razmatramo kako tehnologije poput umjetne inteligencije i automatizacije mogu preoblikovati rad, obrazovanja i društvenu mobilnost te što to znači za društvo u cjelini. Ova cjelina posebno potiče studente na razmišljanje o smjeru u kojem se krećemo, izazovima i odgovornostima koje dolaze s tim promjenama.

Kolegij nije samo teorijski već studentima omogućuje da aktivno promišljaju o stvarnim problemima i izazovima koje nove tehnologije donose te razvijaju kritički stav prema digitalnoj stvarnosti. Cilj je osnažiti ih da se suoče s etičkim dilemama i izazovima koje donosi digitalna transformacija.

Nakon podužeg prethodnog analognog 20. stoljeća, početkom 21. stoljeća većom brzinom zakoračili smo u novo digitalno doba, u kojem je tehnologija radikalno poboljšana te je promijenila svijet donoseći nam nevjerojatan napredak, ali i brojne potencijalne opasnosti. Što je uvjetovalo takav munjeviti razvoj i napredak, dosad nezabilježen u povijesti?

- Ključni faktor u ovom napretku je globalno širenje interneta, koji je danas temelj digitalnog društva. Prema podacima iz 2024. godine, broj korisnika interneta globalno dosegnuo je 5,52 milijarde. Ukupan broj korisnika interneta povećao se za 151 milijun u odnosu prema prethodnoj godini, s globalnim godišnjim rastom od 2,8 posto. Ovaj streloviti rast, posebno izražen u mnogim razvijenim državama, jasno upozorava na sve veću digitalnu povezanost. Uz to, s 5,22 milijarde korisnika društvenih medija, internet je postao temelj globalne povezanosti, omogućujući nevjerojatan porast digitalne interakcije.

Međutim, ovaj skok u digitalnoj povezanosti nije samo izazvao pozitivne promjene - donio je i nove društvene, političke i kulturne izazove. S dolaskom četvrte industrijske revolucije, koja se temelji na konvergenciji digitalnih, bioloških i fizičkih inovacija, pred nama je duboka transformacija društva. Tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti, robotike i uređivanja genoma brzo mijenjaju način na koji stvaramo, razmjenjujemo i distribuiramo vrijednosti. Dok ove inovacije otvaraju nove mogućnosti, one također stvaraju nove rizike i izazove.

Jedan od ključnih izazova digitalnog doba je digitalna nejednakost, koja odražava šire društvene nejednakosti - ekonomske, političke i kulturne. Uz povećanu ovisnost o informacijskim tehnologijama, raste rizik od društvene isključenosti onih koji nemaju pristup internetu ili drugim ICT alatima, što pogoršava postojeće društvene podjele. Osim toga digitalizacija društva naglašava potrebu za većim naglaskom na znanje i informacije, što dovodi do prelaska u gospodarstvo temeljeno na znanju i povećava važnost kreativnih industrija i informacijskih radnika.

Digitalno društvo također postavlja nove izazove u pogledu zaštite privatnosti i sigurnosti podataka, upravljanja ogromnim količinama podataka i regulacije korištenja novih tehnologija, uz etičke dileme koje uvijek prate tehnološke inovacije. Također, s pojavom novih oblika društvene interakcije, dolazi i do transformacije tradicionalnih institucija, što utječe na način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Digitalno društvo oblikuje naš svakodnevni život, a razvoj tehnologije donosi niz izazova koje moramo pažljivo razmotriti kako bismo izbjegli moguće negativne posljedice.

Živimo li u doba digitalnog totalitarizma? Mnogi će lakonski zaključiti da nas tek korak dijeli od zlokobne sutrašnjice u kojoj globalna umjetna inteligencija poput mreže Skynet iz glasovitog filma Terminator preuzima kontrolu i kreće u rat protiv ljudi...

- Pitanje digitalnog totalitarizma i prijetnje globalne umjetne inteligencije, kao što je Skynet iz Terminatora, često pokreće snažnu emocionalnu reakciju publike i izaziva moralne dvojbe. U popularnoj kulturi UI (AI - Artificial intelligence) nerijetko se prikazuje u ekstremnim scenarijima, izazivajući strah od potpunog gubitka ljudske kontrole nad tehnologijom. Ipak, u stvarnom životu, unatoč velikim napretcima, tehnologija koja bi mogla ugroziti opstanak civilizacije još uvijek nije na obzoru. Iako umjetna inteligencija već duboko utječe na naše svakodnevne živote i primjenjuje se u brojnim sektorima, od financija do obrazovanja, sustavi koji danas postoje zahtijevaju ljudski nadzor. Ne postoji realna opasnost da će UI, kao što je prikazano u filmovima, postati autonomni entitet koji preuzima potpunu kontrolu nad čovječanstvom.

Međutim, izazovi povezani s umjetnom inteligencijom postoje. Digitalni nadzor, zaštita privatnosti, sigurnost podataka, ali i opasnosti od digitalne manipulacije, dezinformacija, kao i UI generirani videozapisi i slike, postavljaju pitanja koja ne možemo ignorirati. Iako nije vjerojatno da će UI preuzeti vlast i uništiti ljudsku civilizaciju, jasno je da se suočavamo s rizicima koji dolaze sa sve snažnijim tehnološkim nadzorom i kontrolom.

Da zaključim, iako se ne nalazimo na pragu apokaliptičnih scenarija, pred nama je izazov oblikovanja budućnosti u kojoj digitalna tehnologija neće ugroziti naše temeljne slobode. S obzirom na sve veću ovisnost društva o digitalnim sustavima, ključno pitanje ostaje - koliko ćemo biti sposobni osigurati odgovorno korištenje ovih tehnologija te garantirati da one služe na dobrobit svih?

OPREZ PRIJE STRAHA

Zaključno - trebamo li se bojati novih tehnologija, digitalne transformacije, napose umjetne inteligencije o kojoj sad svi pričaju? Stoji li primjedba, koju sam negdje pročitao, da će UI biti samo odraz onog što su ljudi - dobar u mjeri u kojoj smo dobri, a zao u mjeri u kojoj su ljudi zli? Vaš završni komentar?

- Kao što sam već spomenula, strah od novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, nije opravdan. Tehnologija i društvo su nerazdvojni, što su isticali i predstavnici sociologije tehnologije 20. stoljeća. Tehnologija je alat koji oblikuje društvo, ali istovremeno društvo, kroz svoje vrijednosti i norme, oblikuje tehnologiju. U tom kontekstu, argument da će umjetna inteligencija biti odraz ljudskih dobrih i loših osobina ima donekle smisla - etičke dvojbe, poput pristranosti ili nepravednog odlučivanja, umjetna inteligencija može ugraditi u algoritme. Međutim, to ne znači da bi trebalo strahovati od same tehnologije; umjesto toga ključno je da se ona razvija s etičkim principima i da društvo prepozna svoju odgovornost u oblikovanju tih tehnologija na način koji koristi cijelom društvu.

Na kraju, čovjek je i dalje u središtu, kao nositelj same tehnološke promjene, ali i kao nositelj odgovornosti za društvo. Iako je digitalna tehnologija moćan alat, ona još uvijek nije zamjena za ljudsku kreativnost, etički razbor i društvenu odgovornost. Rješenje za budućnost leži u obrazovanju i podizanju medijske i digitalne pismenosti, što omogućava ljudima da pravilno razumiju i koriste tehnologije i kritički im pristupaju. Ove tehnologije mogu biti moćno pomoćno sredstvo, na nama je da ih koristimo odgovorno.