Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora u velikoj su mjeri potvrdili najave anketa, gdje su se dva vodeća kandidata (predsjednik Zoran Milanović i kandidat za predsjednika Dragan Primorac) od početka profilirala kao glavni favoriti za drugi krug. Izlazne ankete, iako su imale pogrešku od oko 2,5 %, s obzirom na to da je cijela država jedna izborna jedinica, bile su dosta precizne, a i izborna noć bila je dosta uzbudljiva s obzirom na to da smo gotovo imali povijesnu pobjedu Milanovića u prvom krugu - kaže Željko Riha, komunikacijski stručnjak i politički komentator, stariji partner u Fractional Consultants Ltd., te dodaje:

Željko Riha

- Ipak, svaki su izbori specifični, pa su se i ovdje pojavila manja iznenađenja. Istaknuo bih neočekivano dobar rezultat Marije Selak-Raspudić, s obzirom na nepostojanje bilo kakve stranačke infrastrukture, ona je bila neznatno bolja od Ivane Kekin, iza koje ipak stoji stranka s kakvom-takvom infrastrukturom. To nam je još jednom potvrdilo kako određeni dio birača očito traži alternativu izvan dvaju glavnih političkih blokova, što se povremeno vidi u postotku glasova za kandidate s ograničenijim medijskim prostorom, ali jasnom porukom (npr. borba protiv korupcije, demografija, ekologija...).

Što se same retorike tiče, može se primijetiti kako je većina kandidata pojačala intenzitet kampanje neposredno prije glasanja, no neki su ipak ostali ispod očekivanja. To se može povezati s njihovom (ne)dovoljnom prisutnošću u medijima i nedostatkom snažne stranačke infrastrukture. U konačnici, najviše su profitirali oni kandidati koji su uspjeli ostati dosljedni u ključnoj poruci te naravno doprijeti do većeg kruga birača kroz medijske nastupe i društvene mreže.

U odnosu prema parlamentarnim izborima, pa i onim europskim, što je pokazala izlaznost na birališta za predsjedničke izbore? S tim u vezi, kako Hrvati, odnosno stanovnici Hrvatske, napose hrvatska javnost, percipiraju predsjedničke izbore, a time i ulogu predsjednika Republike Hrvatske? Drugim riječima, jesmo li zasićeni izborima?

- Prema službenim podacima DIP-a izlaznost za prvi krug predsjedničkih izbora obično je između 40 % i 55 %, što je naravno više nego kod europarlamentarnih izbora (gdje je izlaznost obično niža) i nešto manje ili podjednako u usporedbi s parlamentarnim izborima, ovisno o konkretnom izbornom ciklusu. Prvi krug imao je nešto manju izlaznost, od 46 %, no ipak znatnu u odnosu prema neke druge izbore.

Ovaj podatak pokazuje da predsjednička funkcija i dalje privlači relativno velik interes birača. S jedne strane, može se govoriti o određenom zamoru birača s obzirom na relativno gust raspored raznih izbora proteklih godina (lokalni, europski, parlamentarni), no s druge strane predsjednički izbori u Hrvatskoj tradicionalno izazivaju snažnije emocije nego, primjerice, europski izbori jer se radi o personaliziranom izboru - bira se osoba koja simbolizira državu.

Rekao bih da za građane Hrvatske uloga predsjednika, iako ustavno ograničena, ipak ima veliku važnost zbog predstavljanja Hrvatske u inozemstvu i snažnog simboličkog legitimiteta koji predsjednik ima unutar zemlje. Dakle, iako zasićenost postoji (napose kad se u kratkom vremenu održi više različitih izbora), politička simbolika predsjedničke funkcije još uvijek motivira velik dio birača da iziđe na birališta.

Što očekivati u predstojećoj kampanji u drugom krugu? Kakva bi sad mogla biti retorika, koje bi teme mogle dominirati, ili će sve ići utabanim stazama iz prvog kruga? Milanović je i dalje favorit, no može li, i na koji način, njegov suparnik iznenaditi?

- U drugom je krugu presudno vidjeti kolika je razlika u postotcima između dva vodeća kandidata i koliko je glasova dobio zbroj "trećih" kandidata. Ta će kombinacija odrediti strategiju pridobivanja glasača koji su u prvom krugu glasali za treće kandidate.

Što se tiče retorike, ona obično postaje osobnija i oštrija, što će se sigurno sada dogoditi ako kandidati neće izbjegavati sučeljavanja. Teško je predvidjeti teme koje će dominirati, no rekao bih da će se držati istih poruka kao u prvom krugu, samo s jačom retorikom, a to znači da će predsjednik Milanović sigurno više vezivati gospodina Primorca uz HDZ i neuspjeh HDZ-a, što radi cijeli mandat. Na kraju, nije da su svi članovi HDZ-a iznimno zadovoljni i sretni izborom predsjednika stranke Plenkovića za predsjedničku utrku, a to se pokazalo upravo kod vas u Slavoniji u prvom krugu, gdje je predsjednik Milanović u svim županijama Slavonije pobijedio.

U drugom krugu nerijetko gledamo intenzivniju kampanju na terenu, više televizijskih sučeljavanja i pokušaje suptilnog (ili manje suptilnog) privlačenja birača različitih profila. Mobilizacija birača koji su dali glas kandidatima koji nisu prošli od iznimne je važnosti za uspjeh ishoda drugog kruga.

Što se tiče iznenađenja, rekao bih da gospodin Primorac jednostavno ne može iznenaditi.

U konačnici, kad dobijemo pobjednika ovih predsjedničkih izbora, sve dosad u kampanji rečeno odlazi u zaborav, čekaju se konkretna djela, recimo tako, budućeg stanovnika Pantovčaka... Kakvu daljnju komunikaciju, ali i kohabitaciju očekivati u idućih pet godina, ovisno, naravno, o pobjedniku, ali načelno uzevši može li u odnosima između Pantovčaka i Banskih dvora uopće biti konstruktivnog dijaloga i suradnje u obostranom interesu...?

- Nakon izbora retorika se u pravilu ublaži bar privremeno - osobito u prvim mjesecima mandata, dok se ne uspostavi praktična suradnja (ili nesuradnja) s vladom. Ipak, odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora često ovise o političkom opredjeljenju novog predsjednika naspram stranke koja formira vladu te naravno osobnim odnosima među političkim akterima. No važno je naglasiti kako je vrlo važna i konkretna politička volja svih uključenih strana da pronađu zajednički jezik u pitanjima vanjske politike, nacionalne sigurnosti, gospodarstva i drugog.

Rekao bih da će se primarno zbog stava Vlade Republike Hrvatske i vodstva HDZ-a prema izglednom pobjedniku ovih predsjedničkih izbora, predsjedniku Milanoviću, u njegovu drugom mandatu nastaviti tvrda kohabitacija između Banskih dvora i Pantovčaka, što će na kraju biti loše za Hrvatsku, posebice na polju vanjske politike, gdje nam imenovanja veleposlanika stoje već godinama.