Rekla bih da će svi, kad se spomene Bugarska, pomisliti na tri stvari - ružino ulje, kiselo mlijeko i Hristu Stoičkova. Što se tiče ružina ulja, Bugarska je među prvima u svijetu po njegovoj proizvodnji, kao i ružine vodice i parfema koji sadržavaju ružino ulje. Najveći kupac u izvozu Bugarske na ovom području je Francuska, a slijede Europa u cjelini, SAD, Japan i Kina. Branje ruža u Bugarskoj i Dolinu ruža morate vidjeti. A bugarsko kiselo mlijeko - dokazano je da pridonosi dugovječnosti, dok Hristo Stoičkov nedvojbeno ostaje legenda nogometa. Ali ono na što su Bugari najponosniji jest bogata bugarska povijest i naš doprinos europskoj i svjetskoj književnosti i kulturi - kaže Nj. Eksc. Iva Nikolaeva Kruleva, veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj, te dodaje:

- Ako parafraziram poznatu izreku da će ljepota, ili, kako neki kažu, ljubav, spasiti svijet, mislim da će za Bugara znanje i obrazovanje spasiti svijet, ili je bar spasilo Bugarsku na povijesnim prekretnicama kroz koje je zemlja prošla. Doprinos Bugarske očuvanju djela Ćirila i Metoda je nesporan. Srednjovjekovna bugarska država ne samo što je rado primala nihove učenike nego je i stvarala i razvijala književne škole, pri čemu je bugarska književnost 9. i 10. stoljeća postala uzor drugim slavenskim državama koje su prihvatile kršćanstvo. Zato je 24. svibnja - Dan svete braće Ćirila i Metoda, bugarskog pisma, prosvjete i kulture te slavenske književnosti, tako omiljen praznik svih Bugara, posebno učitelja, studenata i učenika, te se tako svečano obilježava u Bugarskoj. Još jedan važan bugarski praznik, 1. studenoga - Dan buditelja, povezan je s bugarskim preporodom, a želim reći da Bugarska biskupa Strossmayera smatra jednim od svojih buditelja, zbog njegova doprinosa bugarskom preporodu, obrazovanju mladih Bugara i bugarskoj nacionalnoj ideji.

POVIJESNE VEZE

Što nam još možete reći o prošlosti Bugarske, njezinoj povijesti, kroz koju su evidentni i odnosi s Hrvatskom...?

- Povijest Bugarske je bogata i seže u daleku prošlost, a ovdje želim istaknuti malo poznatu činjenicu da je Bugarska među rijetkim modernim državama koja nije mijenjala ime od svog nastanka, 681. godine. Posebno mjesto želim posvetiti stoljetnim vezama naših dviju zemalja. Prvi pisani dokazi o bugarsko-hrvatskom prijateljstvu datiraju iz 13. stoljeća, kada je, 1230. godine, bugarski kralj Ivan Asen II. izdao povelju kojom ovlašćuje dubrovačke trgovce, a koje je nazivao ljubljenim i vjernim gostima Bugarskog Kraljevstva, koje se u to vrijeme prostiralo na znatnom teritoriju, da mogu slobodno trgovati u njegovim zemljama. Kroz bogatu bugarsku povijest svjedoci smo i vrlo bliskih kulturnih i obrazovnih kontakata Bugarske i Hrvatske. Željela bih podsjetiti da je jedina ploča - bareljef stranca u zgradi Bugarske akademije znanosti ona Franje Račkog, a ploča je postavljena zbog njegova doprinosa istraživanju bugarske povijesti i kulture, posebice istraživanju, proučavanju i objavljivanju rukopisa vezanih uz Ćiril-Metodovo djelo. Franjo Rački također je autor Povijesti Bugarske, pronađene u rukopisu i nedavno objavljene.

Kakva je situacija s Bugarskom u 21. stoljeću, jesu li ostvareni prioriteti...?

- Posljednjih desetljeća Bugarska je uspjela ostvariti svoje glavne vanjskopolitičke prioritete - 2004. postala je članica NATO-a, a 2007. i Europske unije. Trenutno težimo dubljoj europskoj integraciji, nadamo se ulasku u eurozonu u skoroj budućnosti. Vodimo pregovore za članstvo u OECD-u, a u tom smo procesu od europskih zemalja zajedno s Hrvatskom i Rumunjskom. Ulazak u OECD strateški je vanjskopolitički prioritet i Bugarske i Hrvatske. Uvjerena sam da ćemo u 2025. godini nastaviti suradnju i razmjenu iskustava kako bismo zajedno brže išli naprijed u pregovorima za pristupanje toj organizaciji.

Ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije donijeli su 12. prosinca 2024. odluku kojom će Bugarskoj i Rumunjskoj omogućiti punopravno članstvo u Schengenu od 1. siječnja 2025. Vjerujemo da je ta odluka povijesna ne samo za Bugarsku i Rumunjsku nego i za cijelu Europsku uniju. Bugarska ima važan geostrateški položaj i nastavit će pridonositi zaštiti vanjskih granica EU-a i konsolidaciji europskog projekta.

U posljednja dva desetljeća postigli ste veliki napredak u raznim područjima. Što biste istaknuli kao posebno značajno?

- Posljednjih godina Bugarska je napredovala u različitim ključnim područjima, poput digitalizacije, infrastrukture i IT sektora. Održivi rast zahtijeva snažnije reforme, političku stabilnost i bolje korištenje europskih fondova. Bugarska je u proteklom desetljeću zabilježila stabilan gospodarski rast, unatoč usporavanju uzrokovanom pandemijom COVID-19. BDP Bugarske u 2023. doseže 185,3 mlrd. leva ili s rastom od 1,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Povećan je interes za outsourcing industriju, IT sektor i proizvodnju. Gradovi poput Sofije, Plovdiva i Varne etablirali su se kao središta tehnoloških tvrtki. Međutim, nedostatna infrastruktura i administrativna opterećenja još uvijek ograničavaju opseg stranih ulaganja.

Bugarska aktivno radi na pridruživanju eurozoni. Prognoze Ministarstva financija Bugarske i Europske komisije pokazuju da je očekivani prijem zemlje u eurozonu druga polovica 2025., nakon ispunjenja kriterija inflacije.

IT industrija je među najbrže rastućim u zemlji, s godišnjim rastom od preko 20%. Sofija je dom brojnih startup tvrtki i centara za istraživanje i razvoj. Bugarska je među vodećima u Europi po broju certificiranih stručnjaka u području softverskog inženjerstva. U tijeku su napori za digitalizaciju uprave putem elektroničkih usluga.

Bugarska ulaže u zelenu energiju, povećavajući kapacitete za proizvodnju solarne energije i energije vjetra. Planirani su ključni projekti energetske neovisnosti, uključujući plinske interkonektore sa susjednim zemljama. Pojačana je izgradnja infrastrukture za recikliranje i smanjenje ugljičnog otiska. Bugarska sudjeluje u Europskom zelenom paktu, trebali bismo uložiti više napora u području onečišćenja zraka.

VRATA SCHENGENA

Pred Bugarskom je ulazak u Schengen, što on donosi zemlji i njezinim žiteljima, ekonomiji, gospodarstvu...?

- Očekujemo da će puno pristupanje Bugarske Schengenskom području imati snažan pozitivan učinak na trgovinu, turizam, promet i mnoge druge sektore. Potpuna integracija u Schengen šansa je za dublju gospodarsku integraciju s Rumunjskom i Grčkom, jer je to među rijetkim gospodarskim događajima iz kojih bismo teško mogli naći negativne posljedice. Različite procjene pokazuju da ekonomski učinci našeg uključivanja u bescarinsku zonu iznose najmanje milijardu i pol leva godišnje, ponajviše zahvaljujući olakšanim trgovinskim odnosima sa zemljama Schengena, kao i povećanoj predvidljivosti kopnenog prometa, čime se otklanjaju nepoznanice čekanja na graničnim prijelazima zemlje. U tom smislu, najprofitabilnije će biti industrije koje dosta robe transportiraju kopnenim putem u druge zemlje EU-a - oni dijelovi naše proizvodne industrije koji su najbolje integrirani u međunarodne lance dodane vrijednosti, recimo oni vezani uz proizvodnju automobila ili metalopreradu, kemijsku industriju. Vrijedno je spomenuti i proizvođače lako kvarljive hrane, kod kojih je pravodobna i predvidiva isporuka razlika između dobre i loše robe koja dolazi do krajnjeg potrošača. Značajnih poboljšanja bit će i za turizam - dok je "zračni" Schengen bio važniji za južnu obalu Crnog mora, za sjevernu obalu Crnog mora otvaranje granice s Rumunjskom uvelike će olakšati pristup, isto vrijedi i za skijališta i odmarališta u jugozapadnoj Bugarskoj. Ukidanje granica sa schengenskim zemljama također ima potencijal za smanjenje cijena robe podrijetlom iz EU-a, zahvaljujući nižim troškovima transporta za proizvođače i trgovce. Na kraju, ali ne i manje važno, izbjeći ćemo čekanje na granicama koje ima negativan utjecaj na okoliš u smislu onečišćenja i emisije ugljika. Rumunjska i Grčka i danas su među našim glavnim trgovinskim partnerima. Na trećem mjestu je Rumunjska s 3,6 mlrd dolara izvoza u Bugarsku i 4,4 mlrd dolara uvezeno iz Bugarske prošle godine, Grčka - 2,4 mlrd dolara, respektivno 2,7 mlrd dolara. Drugim riječima, naša ukupna robna razmjena s ove dvije zemlje premašuje 13 mlrd dolara, a imamo razloga očekivati ​​srednjoročno jačanje od 3% do 5% samo kao rezultat ulaska u Schengen. Sa stajališta ulaganja, Grčka je važnija za bugarsko gospodarstvo - prema podacima BNB-a zaslužna je za 3,7 mlrd eura izravnih stranih ulaganja u našu zemlju, u usporedbi s nešto manje od 500 mln eura iz Rumunjske. Bliža integracija s gospodarstvima ovih dviju zemalja, međutim, ima potencijal uvečati njihova ulaganja u našu zemlju, kao i do širenja aktivnosti bugarskih poduzeća preko granice.

Glavni zaokret je prema integraciji tržišta rada – u nedostatku granice, ljudima iz Petricha i Sandanskog će biti mnogo lakše pronaći bolje plaćeni posao u sjevernoj Grčkoj, i obrnuto. Slična je situacija i s gradom Ruse, gdje je snažno gospodarsko središte oko Bukurešta geografski puno bliže od Sofije, ali je do sada granica ometala integraciju poduzeća i tržišta rada. Nije samo Ruse u pitanju - približavanje Rumunjskoj stvorit će nove mogućnosti za cijelo Podunavlje, gdje su smještene neke od najsiromašnijih i najnerazvijenih općina u zemlji. Ključ će ovdje, međutim, biti poboljšanje infrastrukturne povezanosti, posebno u sjevernoj Bugarskoj, ponajviše zbog vertikalnih koridora, ali i sa stajališta dovršetka autoceste Struma na jugu.

Sjeveroistočna Bugarska jedna je od najvjetrovitijih regija u Europi i savršena je za energiju vjetra. To je ogroman potencijal. Koliko je Bugarska profitirala od energetske tranzicije?

- Energetska tranzicija u Bugarskoj, predvođena energijom vjetra, strateški je važna i za gospodarski razvoj i za energetsku neovisnost zemlje. Prihodi od zelene energije i ulaganja u sektor već donose značajne gospodarske i ekološke koristi, a potencijal za budući rast ostaje visok, osobito ako se prevladaju regulatorni i infrastrukturni izazovi. Kašnjenje u izdavanju dozvola za nove projekte ograničava brz razvoj sektora.

Sjeveroistočna Bugarska, sa svojim jakim i stalnim vjetrovima, jedno je od područja koja najviše obećavaju za razvoj vjetroelektrana. Oblasti poput Dobricha i Varne već imaju instalirane kapacitete koji značajno doprinose nacionalnoj energetskoj mreži. Bugarska ima približno 700 MW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, od kojih se većina nalazi u sjeveroistočnoj Bugarskoj.

Tijekom proteklih 10 godina udio energije vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije je stalno rastao, dosegnuvši oko 8-10% ukupne potrošnje električne energije u zemlji. Očekuje se da će prihodi od rada vjetroelektrana u regiji premašiti 100 milijuna eura godišnje, posebno u kontekstu rasta cijena električne energije i povećane potražnje za zelenom energijom.

Bugarska je jedan od vodećih izvoznika električne energije u jugoistočnoj Europi. Godine 2022. izvoz je dosegao rekordne razine, a prihodi od izvoza električne energije premašili su 4 milijarde BGN. Dio ovog uspjeha duguje se uključivanju OIE u energetski miks. Bugarska od Europske unije dobiva značajnu financijsku potporu za energetsku tranziciju. Iz Plana oporavka i održivosti država je osigurala više od 1,7 milijardi eura za zelene projekte, uključujući i razvoj OIE. Shema trgovanja ugljikom (ETS) stvara dodatne prihode, a u 2022. iznosili su preko 1 milijarde leva. Ulaganja u vjetroelektrane, solarne instalacije i nadogradnju mrežne infrastrukture značajno su porasla, potaknuta povoljnim regulatornim okvirima i privatnim kapitalom.

OIE (uključujući energiju vjetra) pomažu smanjiti ovisnost o uvozu prirodnog plina i ugljena, što doprinosi energetskoj neovisnosti Bugarske. Postojeću elektrodistribucijsku mrežu potrebno je modernizirati kako bi se integrirao veći udio OIE i izbjeglo preopterećenje. S obzirom na obveze EU-a za dekarbonizaciju do 2050., Bugarska ima potencijal povećati prihode od izvoza zelene energije i postati regionalni lider u tom području.

PREDANOST UNIJI

Koliko je važno bilo pristupanje Europskoj uniji? Borite li se još s reformam pravosuđa, vladavinom prava i korupcijom..., slično kao Hrvatska?

- Za Bugarsku je ulazak u EU, unatoč teškim reformama i dugom putu koji smo morali prijeći, uvijek bio prirodan i civilizacijski izbor, Bugari su se uvijek osjećali dijelom Europe. I dalje postoje izazovi u području reformi pravosudnog sustava, vladavine prava i korupcije, naravno to se ne odnosi samo na Bugarsku. Mislim da u globalnom kontekstu svi vidimo da demokratski put zemalja nije nepovratan i da se vrijednosti demokracije moraju braniti i afirmirati svakodnevno.

Bugarska i Rumunjska bile su jedine zemlje primljene u EU 2007. s Mehanizmom suradnje i provjere (MSP) kao prijelaznom mjerom za pomoć objema zemljama da uhvate korak s reformama u pravosudnom sustavu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Svrha tog mehanizma bila je pomoći objema državama da izgrade učinkovite administrativne i pravosudne sustave povezane s članstvom u EU-u te osiguraju pravilnu provedbu zakona, politika i programa Europske unije. Posljednje izvješće o Bugarskoj u okviru tog mehanizma bilo je iz 2019., kada je Europska komisija (EK) napredak naše zemlje ocijenila dovoljnim, a ispunjavanje kriterija zadovoljavajućim. U studenom 2022. EK je također prestala pripremati izvješća o napretku Rumunjske u okviru tog mehanizma. Odlukom EK djelovanje tog mehanizma za Bugarsku i Rumunjsku prekinuto je u jesen 2023. Tu odluku smatramo priznanjem i bezrezervnom ocjenom činjenice da je bugarska država uspjela provesti temeljne i održive reforme u području vladavine prava, koje jasno pokazuju sposobnost naše zemlje da ispuni svoje obveze kao predvidljiva i pouzdana država članica Europske unije. To je također priznanje dugogodišnjoj aktivnosti i naporima bugarskih građana i civilnog društva.

Jesu li stanovnici Bugarske zadovoljni članstvom svoje zemlje u euroatlantskim integracijama?

- Mislim da 17 godina nakon prihvaćanja naše zemlje kao punopravne članice EU-a većina Bugara ostaje jednima od najvećih eurooptimista, svjesnije shvaća koristi i obveze koje proizlaze iz članstva i ima racionalniji stav prema paneuropskim odlukama o aktualnim problemima. Iskustvo također otključava neke euroskeptične osjećaje, ali oni ostaju u sjeni pozitivnih stavova. U tom su razdoblju najjači eurooptimisti bili mlađi bugarski građani, visokog obrazovanja, aktivnosti i mobilnosti, koji su potpuno iskoristili prednosti članstva: stanovnici glavnog grada i velikih urbanih središta, generacije do 40 godina, visokoobrazovani, ekonomski aktivni i ljudi s primanjima iznad prosjeka. S druge strane, skeptičniji su stariji stanovnici malih naselja, niže obrazovani, ekonomski neaktivni ili zaposleni na nižeplaćenim poslovima. Prema sociološkom istraživanju provedenom prije europskih izbora u proljeće 2023., većina Bugara ne dovodi u pitanje europsku pripadnost naše zemlje. Oko 60 % Bugara i dalje kategorično podržava članstvo Bugarske u Europskoj uniji i ne traži geopolitičku alternativu. Istovremeno, kako zbog neuspjeha Bugarske dosada da se približi jezgri zemalja EU-a glede životnog standarda i jednakosti pred zakonom, tako i zbog niza kriza u Europi u posljednjem desetljeću, skepticizam prema načinu upravljanja Unijom i njezinim specifičnim politikama raste sve bržim tempom. U ovom trenutku 12 % punoljetnih Bugara navodi da potpuno odobrava način na koji se trenutno upravlja EU-om, 42 % - samo donekle, a 39 % - definitivno je nezadovoljno. Iako mnoge pojedinosti europskih politika i rasprava ostaju izvan pozornosti Bugara, sljedeći se trend ističe kao zajednički nazivnik: naši sunarodnjaci najviše odobravaju one politike koje im daju priliku iskoristiti postignuća i jamstva bolje razvijenih europskih zemalja, ali su najkritičniji prema onima koje Bruxelles provodi ili će tek provesti na nacionalnoj razini. Primjerice, istraživanje je zabilježilo najpozitivniji stav prema mogućnosti da se Bugari obrate Sudu za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju kršenja njihovih prava (84 %). Zatim dolazi zadovoljstvo mogućnostima radne migracije, tj. za rad u članicama EU-a (81 %), i planiranom izgradnjom zajedničkog europskog sigurnosnog sustava (68 %). Širenje eurozone i šengenskog prostora (53 %) te utjecaj europskih fondova na razvoj Bugarske (51 %) također se ocjenjuju pretežno pozitivno, ali nailaze i na veći udio negativnih mišljenja - oko 30 %. Bugari su najosjetljiviji i najnegativniji prema onim prijedlozima i politikama koji su ujedno naišli na najjače negativne reakcije u cijeloj Europi: migracijsku politiku, a posebno politiku solidarne raspodjele migranata, odobrava samo 19 % s više od tri puta više negativnih mišljenja; poljoprivrednu politiku (vezano uz nejasnoće oko tzv. zelene tranzicije) - 26 % odobravanja uz dvostruko više neodobravanja; povećanje ovlasti EK na račun nacionalnih vlada - 77 % ne odobrava.

Živimo u najopasnijem vremenu nakon Drugog svjetskog rata, ukrajinski rat gotovo da nam je u susjedstvu, kriznih je žarišta u svijetu sve više, napetosti rastu... Kako očuvati mir u Europi?

- Svi smo svjedoci intenziviranja prijetnji hibridnih ratova, upotrebe dezinformacija kao oruđa protiv vrijednosti demokracije i za upletanje u unutarnje poslove država. Svjedoci smo sve češćih kršenja međunarodnog prava, ratova i sukoba koji su izazov za cijelu svjetsku demokratsku zajednicu, pa tako i za Europsku uniju. Mislim da bismo svi trebali raditi za jaku i funkcionalnu Europsku uniju, sa stabilnim institucijama i politikama koje će građanima EU-a osigurati sigurnost i prosperitet. U tom kontekstu jako je važno euroatlantsko partnerstvo, odnosi EU-a sa SAD-om, Kanadom, Australijom, Novim Zelandom, kao i približavanje i suradnja sa zemljama istomišljenika. EU je jedinstveni multikulturalni demokratski prostor sa snažnim gospodarstvom, vrijedan za cijeli svijet, atraktivan za život i obrazovanje, čak i za građane zemalja suprotnih ideoloških orijentacija. Imamo jake europske lidere, vrijedan intelektualni potencijal i diplomaciju s dugom tradicijom. Moramo iskoristiti alate koji su nam na raspolaganju kako bismo osigurali sigurnost i razvoj Europe - zajedno s našim partnerima moramo se boriti za svijet kakav bismo trebali ostaviti našoj djeci.

STRATEŠKA DIMENZIJA

Naša bilateralna suradnja u području kulture i obrazovanja ima čvrstu tradiciju, što je pridonijelo jačanju prijateljskih odnosa dviju zemalja. Kako biste ocijenili odnose dviju država?

- U posljednjih više od 30 godina Bugarska i Hrvatska obilježile su povijest uzajamne potpore i pomoći dviju zemalja. U tom su razdoblju Bugarska i Hrvatska prešle dug put i danas su prijateljice i saveznice u EU-u i NATO-u, a prijateljstvo koje traje 12 stoljeća među njima se nastavlja. Mislim da postoji zajednička volja s obje strane za produbljivanje odnosa dviju zemalja, koje će se i ubuduće međusobno podržavati u kontekstu globalnih izazova s ​​kojima se Europa i cijeli svijet suočavaju. Bugarska je uvijek čvrsto podržavala Hrvatsku, od razdoblja proglašenja, priznanja i zaštite njezine neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti pa sve do njezina pristupanja Europskoj uniji, NATO-u i međunarodnim organizacijama. Ovdje želim zahvaliti Hrvatskoj na kontinuiranoj podršci ukidanju MSP-a u odnosu prema Bugarskoj, kao i na našem punopravnom članstvu u Schengenu. Zahvalni smo i na iskustvu koje Hrvatska dijeli s nama u pitanju ulaska u eurozonu.

Naše se partnerstvo razvija i u okviru EU-a i NATO-a, Inicijative triju mora i drugih međunarodnih i regionalnih organizacija, a u nizu njih nam se interesi poklapaju. Željeli bismo raditi na strateškoj dimenziji odnosa s Hrvatskom, produbljivanjem i jačanjem naše suradnje u ključnim područjima, kao što su sigurnost i obrana, trgovinski i gospodarski odnosi, turizam, obrazovanje, znanost i kultura...

Što očekujete u bližoj i daljoj budućnosti? Kakvi su potencijali za još bolju i sadržajniju suradnju Bugarske i Hrvatske?

- Uvjerena sam da ćemo i u budućnosti nastaviti održavati aktivan bilateralni politički dijalog na višoj i najvišoj razini o svim pitanjima od bilateralnog, regionalnog i globalnog interesa. Naš prioritet u 2025. godini i dugoročno će također biti podizanje razine bilateralne interakcije u svim aspektima vanjske politike i sigurnosne politike u europskom i regionalnom smislu glede sigurnosti u regiji zapadnog Balkana i crnomorskoj regiji, imajući u vidu rusku agresiju na Ukrajinu i druge regionalne i globalne izazove. Također bi bilo korisno koordinirati napore za potporu euroatlantskoj orijentaciji zapadnog Balkana i za praktičnu potporu u kriznim vremenima kako bismo se suprotstavili dezinformacijama i hibridnim aktivnostima. Godine 2023. obnovljena je djelatnost Ureda vojnog izaslanika u Veleposlanstvu Republike Bugarske u Zagrebu, čime se dodatno pridonijelo promicanju i razvoju bilateralnih odnosa u području sigurnosti i obrane dviju država. Bugarska visoko cijeni napore Hrvatske za očuvanje bugarske vojne uspomene i održavanje bugarskog vojnog groblja u Vukovaru. Veleposlanstvo Republike Bugarske svake godine odaje počast poginulim bugarskim časnicima i vojnicima, kao i žrtvama u Memorijalnom kompleksu Domovinskog rata u Vukovaru.

Unatoč našem tradicionalnom prijateljstvu i suradnji, smatram da još treba raditi na približavanju dviju država i za izravni kontakt među ljudima. Unatoč našoj bogatoj tradiciji bilateralnih kontakata u području kulture i obrazovanja, još uvijek imamo mnogo toga za naučiti jedni o drugima. Ovdje želim istaknuti iznimno važnu ulogu predstavnika bugarske nacionalne manjine u Hrvatskoj, koja nije brojna, ali je vrlo aktivna u promicanju bugarske kulture i svojim aktivnostima za očuvanje sjećanja na stoljetno bugarsko-hrvatsko prijateljstvo. Posebno ističem doprinos razvoju naših bilateralnih odnosa djelovanjem Nacionalne zajednice Bugara u Republici Hrvatskoj s predsjednikom Raškom Ivanovim, Hrvatsko-bugarske udruge s glavnom tajnicom Dianom Glasnovom, kao i djelovanje predstavnika bugarske nacionalne manjine Grada Zagreba, Pera Djankova. Veleposlanstvo ih nastoji podržati u njihovim aktivnostima i projektima.

GOLEMI POTENCIJALI

Kako biste ocjenili političke i gospodarske odnose između Bugarske i Hrvatske, ima li mjesta napretku tih odnosa u drugim područjima?

- Političke i gospodarske odnose Bugarske i Hrvatske tradicionalno karakterizira prijateljstvo i suradnja, ali i značajan potencijal za širenje i produbljivanje na nizu područja. Naše savezništvo u NATO-u i EU-a također pruža nove i šire mogućnosti za razvoj naših bilateralnih odnosa, posebice u sadašnjem geopolitičkom okruženju. Nadam se da će se visoka razina političkih odnosa ne samo održati i produbiti, već će biti praćena i intenziviranjem gospodarske suradnje - što je nužnost u aktualnim izazovima, a koji se odnose i na promjene u opskrbnim lancima ključnih dobara. Naravno, postoje mogućnosti za aktivniju razmjenu dostignuća bogate kulture obiju zemalja.

Ostvarivanje neiskorištenog potencijala zahtijeva aktivan angažman vlada, poduzeća i civilnog društva s obje strane. Na gospodarskom polju, iako je bilateralna trgovina između Bugarske i Hrvatske posljednjih godina zabilježila značajan rast, još uvijek je relativno skromna u odnosu na mogućnosti. Ukupna trgovina za 2023. iznosi 491.767 milijuna eura, a potencijala za razvoj svakako ima u sektorima kao što su poljoprivreda, prehrambena industrija, turizam i IT tehnologije.

Postoje mogućnosti za uzajamna ulaganja u područjima kao što su infrastruktura, energija i zelene tehnologije. Obje zemlje su atraktivne turističke destinacije, što nudi mogućnosti razmjene dobrih praksi i zajedničkih turističkih paketa. Još jedna prilika za unapređenje bilateralnih odnosa je u području zelene energije i održivog razvoja. Uz sve veći fokus na održivi razvoj, Bugarska i Hrvatska mogu surađivati ​​na projektima obnovljive energije, energetske učinkovitosti i zelene infrastrukture.

Jačanje gospodarskih i trgovinskih veza moguće je realizirati i kroz sektor prometa i logistike, gdje postoji mogućnost razvoja prometnih koridora koji povezuju Crno more i Jadran.

Tehnologija i inovacije također su nedovoljno razrađeno područje za razvoj bilateralnih odnosa s potencijalom za suradnju kroz startupove, tehnološka središta i digitalizaciju.

U području obrazovanja i znanstvenog istraživanja postoji mogućnost suradnje u zajedničkim projektima i programima razmjene između visokoškolskih ustanova i znanstvenih institucija iz obiju zemalja. Nadamo se da će se nastaviti iu budućnosti uz potporu institucija s obje strane i jedinstveni oblik suradnje između BAZ-a i HAZU-a, koji svake dvije godine organiziraju znanstveni forum u Bugarskoj ili Hrvatskoj posvećen bugarsko-hrvatskim odnosima, a potom izdaju zbornik radova, predstavljenih na forumu.

Na području kulture i obrazovanja baštinimo bogatu tradiciju bliskosti naša dva naroda. Čast je za svakog Bugarina pokloniti se djelu biskupa Josipa Juraja Strossmayera - jednog od najvećih prijatelja kojeg su Bugari imali, te položiti cvijeće na njegov grob u katedrali u Đakovu. Svake godine oko 1. studenoga organiziramo posjet Đakovu obogaćen kulturnim programom, a svake godine ugosti nas Njegova ekselencija monsinjor Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup kojemu ovom prilikom iskreno zahvaljujem na potpori. Dodala bih da je biskup Strossmayer, osim što je pomogao u formiranju nove bugarske inteligencije, bio i jedan od prvih počasnih članova Bugarskog književnog društva (BAZ) i donatora Bugarskog crvenog križa. Biskup Strossmayer posthumno je odlikovan počasnim znakom ministra vanjskih poslova Republike Bugarske - Zlatnom lovorovom grančicom, za doprinos u preporodu bugarskog naroda. U Sofiji mu je podignut spomenik, postoji ulica nazvana njegovim imenom, a pokrenuta je i inicijativa da se ulice po njemu nazovu i u drugim bugarskim gradovima.

Povijesno, ne samo Đakovo, nego i Slavonija imaju bliske veze s Bugarskom još od vremena kneza Borisa I. Ono što Bugari nikada neće zaboraviti je pomoć Hrvata, kako kroz Dubrovačku Republiku, tako i kroz Franjevački red u Slavoniji, kao i u današnjoj Bosni, za brojne ustanke i naše oslobođenje. Nakon jednog od tih ustanaka - Čiprovskog ustanka - brojne bugarske obitelji naselile su se na području današnje Hrvatske, poput one grofa Georgija Pejačevića. Sa zadovoljstvom mogu primijetiti da je upravo zbog ove malo poznate činjenice, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Bugarske i Hrvatsko-bugarskim društvom, objavljena monografija "Povijest koja nas povezuje. Obitelj Pejačević i Bugarska", urednice i autorice Diane Glasnove. Planiramo 2025. organizirati promociju monografije u nekim gradovima Osječko-baranjske županije, koja je velikim dijelom povezana s poviješću obitelji Pejačević.

Kako bismo Bugarsku još više približili Hrvatima, aktivno radimo tijekom cijele godine, a vrhunac je obilježavanje 24. svibnja - Dana svete braće Ćirila i Metoda, bugarskog pisma, prosvjete i kulture te slavenske književnosti. Na raznim tribinama predstavljamo bugarsku književnost, glazbu, ples, primijenjenu, kazališnu i filmsku umjetnost, koje su jako dobro prihvaćene kod Hrvata. Radimo i na upoznavanju najmlađih - ostvarena je suradnja između OŠ Grigora Viteza i bugarske 102. OŠ Panayota Volova u Sofiji, jedne od škola u kojoj se uči hrvatski jezik.

U novoj godini očekujemo obnovu i razvoj suradnje s Gornjogradskom gimnazijom kroz stvaranje "bugarske sobe" u njezinoj obnovljenoj zgradi, kao znak zahvalnosti hrvatskoj zemlji za desetke mladih Bugara koji su maturirali u ovoj prestižnoj školi.

Mi isto tako smo pomagali i u teškim trenucima od nastanka hrvatske države do danas. U znak solidarnosti u povodu razornih potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji 2020. godine, Vlada Republike Bugarske, Grad Sofija i niz bugarskih tvrtki osigurali su humanitarnu pomoć u iznosu od oko 83.600 eura. Financijska pomoć od 100.000 eura dodijeljena je i za obnovu, za Bugarsku amblematičnih zgrada, Gornjogradske gimnazije i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (po 50 tisuća eura svakoj).

Sljedeće godine očekujemo daljnji napredak u našim odnosima na području obrane i sporta, uz potpisivanje memoranduma o suradnji.

PLANOVI I PROGRAMI

U ovim izazovnim vremenima koja je vizija Veleposlanstva Bugarske za 2025. godinu. Postoje li neki konkretni projekti?

- Vizija veleposlanstva za iduću godinu predviđa nastavak napora u izgradnji odnosa strateškog partnerstva s Hrvatskom o pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a, NATO-a, Inicijative triju mora i drugih organizacija te aktivan bilateralni politički dijalog. Godine 2025. Veleposlanstvo Republike Bugarske u Zagrebu nastavit će razvijati kulturne i javne inicijative usmjerene na jačanje bugarsko-hrvatskih odnosa i popularizaciju bugarske kulture. U planu su manifestacije poput Dana bugarske kulture u Zagrebu, koje uključuju festival bugarskog filma, književna čitanja, koncerte i izložbe, kao i suradnju na području umjetnosti i glazbe. Također radimo na inicijativama za skretanje pozornosti na bugarski doprinos europskoj kulturi i povijesti.

Veleposlanstvo aktivno podupire kulturne susrete, folklorna događanja i inicijative. Nosim prekrasne dojmove o festivalu 58. Đakovačkih vezova 2024. godine, na kojem je uz pomoć našeg veleposlanstva Bugarska sudjelovala kao zemlja partner. Koristim ovu priliku da se zahvalim gradonačelniku Marinu Mandariću na pozivu i gostoprimstvu.

Ovaj budući bogati kulturni program namjeravamo realizirati zajedno s Nacionalnom zajednicom Bugara u Hrvatskoj, Hrvatsko-bugarskim društvom, Predstavništvom Bugara u Gradu Zagrebu, Bugarskom nedjeljnom školom "Ivan Vazov", lektoratom bugarskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu i, naravno, našim počasnim konzulom u Splitu g. Zdravkom Plazonićem. Ovi projekti imaju za cilj ojačati bilateralnu suradnju između dviju zemalja, kao i povećati vidljivost bugarske kulture na međunarodnoj sceni te učiniti poznatijom suradnju i prijateljstvo između dviju zemalja, kao i odnose među ljudima.

U 2025. godini nastavit ćemo podupirati aktivnosti Bugarsko-hrvatskog poslovnog kluba koji aktivno radi na jačanju gospodarskih veza Bugarske i Hrvatske. Među glavnim inicijativama BHPK-a u 2025. bit će organiziranje poslovnog foruma - konferencije u Zagrebu na kojem će se prezentirati investicijska i poslovna klima u obje zemlje. Na takvim sastancima sudjelovat će bugarske i hrvatske tvrtke iz sektora poput energetike, građevinarstva, filmske i medijske industrije i drugih.

Bilo bi mi drago da budete naša gošća na ovim događanjima kako biste ih putem svojeg cijenjenog medija učinili dostupnima široj hrvatskoj javnosti. Koristim priliku da svim hrvatskim građanima čestitam Božić i poželim zdravlje, sreću i blagostanje te sigurnu i mirnu novu 2025. godinu.