Poljska će 1. siječnja 2025. od Mađarske na šest mjeseci preuzeti predsjedavanje Vijećem Europske unije (EU). Mađarski premijer Viktor Orban njegovao je agresivni kurs prema Bruxellesu i otuđio se od partnera samovoljnom "mirovnom misijom" i neplaniranim posjetima Moskvi, Kijevu i Pekingu. O toj aktualnoj i vrućoj temi piše Jacek Lepiarz, činji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

“Poljsko predsjedanje Vijećem bit će kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci", predviđa stručnjak za istočnu Europu Kai-Olaf Lang iz Zaklade za znanost i politiku (SVP) u intervjuu za DW. To se prije svega odnosi na sigurnosnu politiku i odnose s Ukrajinom i Rusijom.

Poljski premijer Donald Tusk iskusni je europski političar. Kao predsjednik Europskog vijeća, između 2014. i 2019., a poslije je vodio Europsku pučku stranku (EPP). "Nitko me u EU-u ne može nadmudriti", rekao je borbeno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u prosincu 2023. godine. Prije toga pobijedio je na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu strankom Pravo i pravda (PiS) nakon osam godina njihove vladavine. Predsjedanje Vijećem sada Tusku pruža izvrsnu priliku da svoje najave provede u djelo i pokaže da Poljska, nakon 20 godina članstva u EU-u, više nije šegrt, nego može biti i uzor "starim" državama članicama.

SNAŽNI ARGUMENTI

Stalni motiv Tuskove retorike posljednjih mjeseci bio je zahtjev da sigurnosna politika Poljske i drugih zemalja istočnog krila NATO-a postane politika cijelog EU-a. "Moramo održavati odnose sa SAD-om, ali Europa mora postati samostalna, stati na vlastite noge. Vrijeme je da završimo eru straha i nesigurnosti prema Rusiji", izjavio je uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim zemljama krajem studenoga.

Što se tiče potrošnje na obranu, Poljska prednjači. Trenutno izdvaja 4,2 posto svog BDP-a na obranu, a do 2025. povećat će te izdatke na 4,7 posto - snažan argument ne samo prema drugim državama članicama EU-a, nego i u predstojećim razgovorima s budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, koji zahtijeva veću posvećenost europskih partnera.

Tusk je odlučan spriječiti moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini između SAD-a i Rusije bez sudjelovanja Ukrajinaca. Također, želi da EU sudjeluje u takvim pregovorima. "Ukrajina mora biti prisutna na svim pregovorima; svaki prijedlog moraju prihvatiti i naši prijatelji u Kijevu", izjavio je Tusk nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 12. prosinca 2024. u Varšavi. Kako bi bila spremna za svaki scenarij, Poljska gradi obrambenu liniju uzduž granice s Bjelorusijom pod nazivom "Istočni štit" i želi europsko sufinanciranje tog projekta. Varšava također sudjeluje u europskoj inicijativi za protuzračnu obranu - "Europski nebeski štit".

Nakon što je Bruxelles prije godinu dana dao zeleno svjetlo Ukrajini za ulazak u EU, Poljska sada želi započeti pregovore o pridruživanju. Prvo poglavlje moglo bi se odnositi na vladavinu prava, ljudska prava i borbu protiv korupcije, izjavio je ministar za europska pitanja Szlapka. Kijev se zalaže za pregovore u što više područja, no Varšava ne želi žuriti.

Poljska je ponovno usred predizborne kampanje: novi predsjednik države treba biti izabran u svibnju. Za vladajuću koaliciju lijevog centra predvođenu Tuskom ovo je borba za sve ili ništa. Stoga će poljski premijer paziti da se ne upusti u europske projekte koji su nepopularni u Poljskoj i koje bi opozicija mogla iskoristiti protiv njega.

KRIZNO VRIJEME

Poljsko predsjedanje Vijećem dolazi u vrijeme unutarnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj. Tusk stoga želi iskoristiti slabost dviju vodećih sila EU-a kako bi poboljšao status svoje zemlje. "Poljska se pozicionira vrlo ofenzivno, ali koalicije s Baltikom i sjevernim Europljanima neće biti dovoljne", upozorava stručnjak za istočnu Europu Lang. Skeptičan je prema poljskom predsjedanju: "Poljska će se predstaviti kao kreativna zemlja sklona Europi – ali istovremeno ćemo ponovno gledati kako ekonomski i politički hendikepi u Njemačkoj i Francuskoj stvaraju prepreke za napredak Europe."

(Pola godine prije predsjedničkih izbora predizborna kampanja u Poljskoj u punom je jeku. U kolovozu 2025. poljskom predsjedniku Andrzeju Dudi istječe drugi mandat. U svibnju bi trebao biti izabran njegov nasljednik, ali točan termin još nije određen. Bez obzira na to, kandidati lijevo-centrističke vlade predvođeni premijerom Donaldom Tuskom i glavne poljske oporbene nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS), koju vodi Jaroslaw Kaczynski, već se bore za glasove birača. Kandidat vladajućih odnosno Građanske platforme je gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski. On je svoj program predstavio već 7. prosinca i time započeo predsjedničku kampanju u mjestu Gliwice u Gornjoj Šleskoj. Oko 7000 članova i simpatizera stranke bilo je na predstavljanju organiziranom u američkom stilu, uz laserske zrake i tradicionalne pjesme rudara, a ondje je bio i premijer Tusk...)