Klimatske promjene utječu na turističke destinacije jer ekstremni vremenski uvjeti putnike tjeraju na preispitivanje planova. Više temperature već imaju veliki utjecaj na obrasce putovanja diljem svijeta, poglavito u Europi - navodi Blanka Kufner, te u nastavku svoga priloga za Hina portal (zelenahrvatska.hina.hr/klimatske-promjene), piše:

S obzirom na to da su putnici sve zainteresiraniji za aktivno provođenje vremena u prirodi i općenito na otvorenom prostoru, utjecaj lošeg ili ekstremnog vremena u sektoru turizma dobiva na sve većoj važnosti. Copernicus, služba Europske unije za klimatske promjene, u studenome prošle godine objavila je podatke koji pokazuju kako je od siječnja do listopada prosječna globalna temperatura bila toliko visoka da je gotovo nemoguće da 2024. ne bude najtoplija godina u povijesti. Znanstvenici dodaju da će 2024. biti prva godina u kojoj je Zemlja toplija više od 1,5 °C nego u predindustrijskom razdoblju.

EUROPA UGROŽENA

Prema UN-ovim stručnjacima za klimu (IPCC) gotovo je sigurno da su se učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina i trajanje toplinskih valova povećali od 1950. te kako će se to nastaviti s globalnim zagrijavanjem. Oko polovine europskog stanovništva moglo bi do 2050. biti izloženo vrlo visokom riziku od toplinskog stresa tijekom ljeta, a broj smrtnih slučajeva povezanih s time mogao bi se udvostručiti ili čak utrostručiti s globalnim zagrijavanjem između +1,5 °C i +3 °C.

Nova studija pokazuje da sve više putnika počinje izbjegavati odredišta koja su izložena povećanim ciklusima ekstremnih vremenskih uvjeta, obično izazvanim klimatskim promjenama. Izvješće WTM Global Travel Report otkriva da će s pogoršavanjem klimatske krize putovanja u pojedine zemlje vjerojatno postati znatno kompliciranija. Dok znanstvenici upozoravaju da je 2024. gotovo sigurno najtoplija otkako postoje mjerenja, utvrđeno je kako ekstremni vremenski uvjeti počinju putnike tjerati na preispitivanje planova.

MONT BLANC

U kolovozu prošle godine objavljeno je kako je Mont Blanc prvi put u povijesti bio iznad točke smrzavanja 33 uzastopna sata, što podrazumijeva topljenje ledenjaka te rast rizika od lavina i odrona kamenja. Pati također turizam. Prema Agenziji Regionale Protezione Ambiente Valle d'Aosta (ARPA), regionalnoj agenciji za zaštitu okoliša, automatska meteorološka postaja u Colle Majoru na nadmorskoj visini od 4750 mnm zabilježila je temperature zraka iznad 0 °C od ponoći 10. kolovoza do 9 sati 11. kolovoza.

Slične visoke vrijednosti temperature zabilježene su 5. kolovoza pet uzastopnih sati te 18. i 30. srpnja. Međutim, temperature iznad nule dulje od 24 sata nisu dosad na toj visini bile registrirane. Ovakav neviđeni raspon temperatura iznad ledišta na takvim visinama izaziva zabrinutost oko dugoročne stabilnosti planine i širih implikacija za Alpe. Ovi ne tako davni zapisi, zajedno s povijesno najvišim temperaturama planine, naglašavaju uznemirujući trend koji bi mogao imati duboke posljedice na glacijalne strukture regije i ekosustave koji o njima ovise.

Mont Blanc jedna je od najprometnijih planina na svijetu, a procjenjuje se da se godišnje na nju uspne 40.000 ljudi. Svake godine zbog odrona kamenja pogine nekoliko planinara. Visoke temperature ubrzavaju topljenje permafrosta, destabilizirajući stijene i izazivajući nove odrone, a utječu također na živote onih koji se oslanjaju na Alpe za turizam i poljoprivredu.

NAJTOPLIJI SRPANJ

Srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj i drugi najtopliji dosad zabilježen mjesec, objavila je u kolovozu služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus. Globalna prosječna temperatura iznosila je 16,91 °C, što je 0,04 stupnja niže od prosječne temperature u srpnju prošle godine. Prosječne mjesečne temperature do lipnja obarale su rekorde svakog mjeseca od svibnja 2023. godine. "Niz rekordnih mjeseci prekinut je, ali samo za malo. Ukupni kontekst nije se promijenio, klima se nastavlja zagrijavati. Razorni učinci klimatskih promjena započeli su mnogo prije 2023. i nastavit će se sve dok globalne emisije stakleničkih plinova ne dosegnu neto nulu", izjavila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicusove službe za klimatske promjene.

Podaci Copernicusa za razdoblje od kolovoza 2023. do srpnja 2024. pokazuju kako je globalna prosječna temperatura bila 1,64 °C iznad predindustrijskog prosjeka. Planet je doživio svoja dva dosad najtoplija dana u srpnju - s dnevnom globalnom prosječnom temperaturom koja je 22. i 23. srpnja dosegnula 17,16 °C i 17,15 °C. Prosječna europska temperatura u srpnju nadmašila je prosječnu vrijednost za mjesec od 1991. do 2020. godine za 1,49 °C, što ga čini drugim najtoplijim srpnjem otkako postoje mjerenja u Europi. Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka nad južnom i istočnom Europom, a blizu ili ispod prosjeka nad sjeverozapadnom Europom.

PEXELS

ZATVARANJE ATRAKCIJA

Ekstremne vrućine i prošle su godine dovele do zatvaranja turističkih atrakcija u Grčkoj. Vlasti su sredinom srpnja zatvorile slavnu atensku Akropolu od podneva do 17 sati, a općine su stavljale klimatizirane zatvorene prostore na raspolaganje javnosti. Ljudi su upozoreni da izbjegavaju izlaganje Suncu tijekom najtoplijih sati i da često piju vodu. Turisti koji su se nadali posjetiti hram Partenon na vrhu Akropole stajali su u redu rano ujutro kako bi pobijedili najveću vrućinu, dok je Crveni križ dijelio ohlađenu vodu u bocama i informativne letke.

Toplinski val zahvatio je cijeli Apeninski poluotok, pa su talijanske vlasti Palermo stavile na popis 13 gradova za koje postoji upozorenje na velike vrućine. U Veroni, gdje su se temperature prošlog ljeta kretale oko 35 °C, prskalice u javnom parku korištene su za rashlađivanje prolaznika tijekom kasnih poslijepodneva, a turisti su pozvani koristiti javne fontane. Lecima se preporučivalo starijim osobama da tijekom najtoplijeg dijela dana ostanu u kućama. Uspostavljena je i 24-satna telefonska linija za hitne slučajeve.

PROMJENA NAVIKA

Zajedničko izvješće World Travel Market (WTM) i Tourism Economics objavljeno u studenome prošle godine pokazalo je kako je u posljednjih 12 mjeseci 29 posto putnika s ključnih svjetskih tržišta izbjegavalo posjetiti neko odredište zbog zabrinutosti o nepredvidivim ili potencijalno opasnim vremenskim prilikama. WTM izvješće također je otkrilo generacijski jaz, s mlađim putnicima u dobi između 18 i 34 godine (Generacija Z i mlađi Millennials) koji će znatno češće od prosjeka izbjegavati takva odredišta. Gotovo polovina te skupine navodi da preispituje mjesta koja planiraju posjetiti, u usporedbi s manje od 30 posto svih ostalih dobnih skupina koje to čine. Međutim, samo neznatna većina putnika (53 posto) izjavila je da pokušava minimizirati svoj ugljični otisak tijekom putovanja, unatoč činjenici da gotovo dva od tri putnika priznaje da putovanje može imati negativan utjecaj na okoliš.

Brojke s platforme Booking.com navedene u izvješću pokazuju kako oko 74 posto turista želi da im budu dostupne održivije mogućnosti te kako bi 65 posto radije odsjelo u smještaju s održivim certifikatom ako za to postoji prilika.

Čini se da među potrošačima ipak postoji određeni stupanj nepovjerenja. Skiftovo istraživanje navedeno u izvješću otkriva kako je 75 posto putnika ponekad skeptično prema održivim praksama putničkih tvrtki, dok dobavljači koji imaju snažan fokus na okoliš kažu da su sputani uslijed straha da bi mogli biti optuženi za greenwashing.

PRODUŽENJE SEZONE

S druge strane, unatoč povijesno nezabilježenim ljetnim temperaturama, šumskim požarima i poplavama, i Španjolska i Grčka 2024. godine vjerojatno su imale rekordan broj posjetitelja. Španjolska je prošlog ljeta prihvatila 21,8 milijuna posjetitelja, dok Grčka - koja je doživjela najraniji toplinski val u lipnju s najvišim temperaturama od 43 °C - u 2024. predviđa 35 milijuna dolazaka turista.

Turistički dionici i posjetitelji nakon vrućih ljetnih mjeseci usmjeravaju svoju pozornost na produženje turističke sezone, kako iz ekoloških tako i iz ekonomskih razloga. Mallorca je od 2023. godine produžila svoju sezonu koja sada traje od ožujka do duboko u studeni, a hoteli na mnogim grčkim otocima, koji su nekada bili zatvoreni već početkom listopada, ostaju otvoreni do studenoga.

U Grčkoj su sredstva iz EU usmjerena na infrastrukturne projekte za podršku cjelogodišnjem turizmu, s nadom da će se sezonski pritisak na popularna odredišta ublažiti i da će manje posjećena područja privući više turista. Postoje i planovi za razvoj planinskog turizma i nadogradnju skijališta, kao i poboljšanje pješačkih staza.

SVE VIŠE EKSTREMA

WTM Global Travel Report pokazuje da su izazovi klimatskih promjena - uključujući šumske požare, ekstremne vrućine i poplave - na vrhu liste razloga odvraćanja turista od putovanja. Promjene klime također pojedina odredišta čine manje privlačnima. To uključuje popularne destinacije, primjerice dijelove Grčke, koji su se borili s požarima tijekom većeg dijela ljeta te u listopadu.

Floridu su pak prošle godine pogodili brojni uragani i tropske oluje, zbog čega su neke atrakcije bile prisiljene zatvoriti svoja vrata. Krajem rujna uragan Helene kategorije 4 ostavio je trag razaranja po Floridi, Georgiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini i Tennesseeju, a izazvao je najmanje 230 smrtnih slučajeva.

Stanovnici nekih dijelova Španjolske u 2024. godini doživjeli su najgore poplave unatrag više desetljeća, nakon što je u samo nekoliko sati u južnim i istočnim regijama zemlje pala količina kiše koja inače na tom području padne u godinu dana.

Spomenimo i kako nedavna otkrića London Stock Exchange Group pokazuju da će, ako se emisije nastave visokom stopom, gotovo polovina velikih svjetskih gradova biti u opasnosti od klimatskih promjena do 2050. godine.

DANI NA OTVORENOM

Izvješće WTM-a poziva se također na studiju Massachusetts Institute of Technology (MIT), koja je uvela koncept "dana na otvorenom" kao načina mjerenja utjecaja klimatskih promjena do 2100. godine. Definirani su kao dani u kojima se aktivnosti na otvorenom mogu provoditi u ugodnoj atmosferi ili, drugim riječima, dani s umjerenim temperaturama koje putovanje i turizam čine ugodnim. Podaci pokazuju da će neka popularna odredišta - uključujući Dominikansku Republiku, Maleziju i Egipat - imati manje dana na otvorenom kako se klimatska kriza bude pogoršavala. Dominikanska Republika i Egipat vjerojatno će biti najpogođeniji, sa 124, odnosno 68 dana manje na otvorenom svake godine.

Procjenjuje se da će Tajland prije kraja stoljeća imati 55 dana manje na otvorenom, što bi moglo ozbiljno utjecati na turizam u zemlji koja se uvelike oslanja na ovaj sektor. Stručnjaci također smatraju kako bi neka sjevernoeuropska i sjevernoamerička odredišta mogla imati koristi od promjena klime, a Kanada bi u budućnosti potencijalno mogla imati 23 dana više na otvorenom.

Sve u svemu, eskpanzija visokih temperatura već ima velik utjecaj na obrasce putovanja diljem svijeta, poglavito u Europi. Organizatori grupnih putovanja izvješćuju o povećanju broja putnika koji odlučuju posjetiti lokacije južne Europe u hladnijim mjesecima.