Proteklu, 2024. godinu može se okarakterizirati kao godinu stabilizacije, ali i suočavanja s izazovima koji proizlaze iz globalnih i domaćih ekonomskih kretanja. Hrvatsko gospodarstvo protekle se godine našlo na raskrižju između održavanja postojećeg rasta i potrebe za strukturnim reformama - kaže dr. sc. Natko Klanac, vanjski suradnik Veleučilišta "Lavoslav Ružička" u Vukovaru, te u nastavku svoga priloga za Magazin piše:

Ustupljeno

- Hrvatsko je gospodarstvo zadržalo solidne stope rasta, iako su one bile nešto niže nego 2023. godine, a nezaposlenost je pala na povijesno niske razine. Turizam je, kao i dosad, igrao ključnu ulogu u stvaranju prihoda i generiranju zaposlenosti, a infrastrukturni projekti i nastavak ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) potaknuli su građevinski sektor i industriju, iako potonju nešto skromnije.

NAPREDAK I IZAZOVI

Protekla godina donijela je i određene izazove. Inflacija je, premda u padu, i dalje utjecala na realne dohotke građana, a i dalje visoke kamatne stope znatno su otežale pristup kapitalu, posebice malim i srednjim poduzetnicima. U takvom okruženju potrošnja kućanstava pokazala je umjereniji rast, a poduzeća su se suočila s izazovima u planiranju investicija. Poljoprivreda je i ove godine bila pod pritiskom klimatskih promjena i znatnim neizvjesnostima na globalnom tržištu hrane, a industrijska proizvodnja stagnirala zbog sporijeg oporavka europskih partnera.

Najveći napredak tijekom 2024. godine zabilježen je u digitalnoj transformaciji i zelenim industrijama. Projekti usmjereni na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i prilagodbu novim EU ekološkim standardima pokazali su kako postoji ozbiljan potencijal za razvoj domaćeg gospodarstva, a IT sektor nastavio je svoj rast. Sektor proizvodnje suočio se s visokim troškovima sirovina i energenata, a konkurentnost domaćih proizvoda, zbog relativno niskih razina produktivnosti, ostala je upitna. Poljoprivreda i dalje zahtijeva sveobuhvatnu modernizaciju i bolju integraciju u lance opskrbe, kako bi se smanjila ovisnost o uvozu hrane.

Početkom 2025. godine na snagu stupaju nove izmjene poreznog sustava, kojima je cilj, prema najavama iz Vlade, pravednija raspodjela poreznog tereta i poticanje gospodarskog rasta. Porezno rasterećenje građana, posebice smanjenjem poreza na dohodak, trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka i time poticanjem osobne potrošnje, koja je ključna komponenta domaćeg BDP-a. Domaći su poduzetnici u očekivanju konkretnih mjera koje će smanjiti neporezna davanja i birokratske prepreke. Ključno je osigurati predvidljivost poreznog sustava kako bi se stvorila stabilnost, nužna za dugoročno planiranje poslovanja, što bi povećalo povjerenje i ohrabrilo inozemne investitore.

U 2025. godini pred Hrvatskom su brojni izazovi. Na nacionalnoj razini ključno će biti održati fiskalnu disciplinu i nastaviti strukturne reforme koje će povećati produktivnost i konkurentnost gospodarstva. Još važnijim će postati pitanje modernizacije javne uprave, poticanje investicija u istraživanje i razvoj te jačanje obrazovnog sustava u smjeru prilagodbe tržištu rada.

Sljedeće nas godine očekuje uvođenje sustava ocjenjivanja učinkovitosti u javnoj upravi. Ocjenjivanje ima potencijal postati ključnim alatom za modernizaciju javne uprave u Hrvatskoj, ali implementacija nosi znatne rizike. Dosadašnja praksa ocjenjivanja u državnoj službi, što je potvrdilo i moje ovogodišnje istraživanje, pokazala je niz slabosti, uključujući izraženu subjektivnost, nedostatak fokusa na korisnike te manjak transparentnosti. Nažalost, novi sustav ih ne otklanja potpuno, što upućuje na potrebu za promjenom paradigme. Ocjenjivanje mora biti usmjereno na konkretne rezultate i kvalitetu pruženih usluga kako bi dugoročno pridonijelo povećanju zadovoljstva korisnika javnih usluga te povjerenja građana u javni sektor.

Prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu postavlja temelje za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske, naglašavajući strateške prioritete poput demografske revitalizacije, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ulaganja u obrazovanje. Prijedlog proračuna pokazuje ambiciju za usklađivanjem s europskim ciljevima održivog razvoja i jačanjem otpornosti hrvatskog gospodarstva. No uspjeh će ovisiti o provedbi planiranih mjera, posebice u kontekstu zelene i digitalne tranzicije te demografske revitalizacije. S obzirom na globalne i europske izazove, Hrvatska mora nastaviti s politikom fiskalne odgovornosti i ulaganjima koja generiraju dugoročnu dodanu vrijednost.

Na europskoj razini očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajviše zbog posljedica prethodnih kriznih godina i daljnjeg restriktivnog djelovanja monetarne politike. Hrvatska će se, kao dio eurozone, morati prilagoditi uvjetima globalnog tržišta i osigurati otpornost gospodarstva diversifikacijom sektora i jačanjem domaće proizvodnje, što su osobito izazovni zadatci.

SMJEROKAZ ZA 2025.

Jedna od najčešćih primjedbi jest ona o univerzalnom pristupu EU-a, čime se ignorira specifične ekonomske i društvene kontekste pojedinih država članica, posebice manje razvijenih zemalja poput Hrvatske. Iako EU propagira prilagodbu radne snage potrebama modernog tržišta, nedovoljna ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radnika često vode do neusklađenosti ponude i potražnje za specifičnim vještinama, pa se povećava rizik od nezaposlenosti i stagnacije u nekim sektorima. Socijalnu koheziju i rastuće nejednakosti unutar država članica i između njih nerijetko narušava i favoriziranje bogatijih regija i visokotehnoloških sektora na štetu ruralnih područja i tradicionalnih industrija.

Usto, važan izazov bit će daljnje prilagodbe zelenim politikama Europske unije i osiguravanje energetske sigurnosti. Projekti vezani uz obnovljive izvore energije i digitalnu transformaciju postat će okosnica gospodarske politike, a uspjeh u njihovoj provedbi mogao bi definirati budući smjer razvoja.

Moguće je zaključiti kako je 2024. godina pokazala da hrvatsko gospodarstvo ima snagu za održavanje stabilnog rasta, unatoč vanjskim i unutarnjim izazovima. U 2025. godini Hrvatskoj je ključno usmjeriti napore na jačanje konkurentnosti, poticanje investicija i modernizaciju gospodarstva, stvarajući tako temelje za održiv i dugoročan razvoj te osnaživanje svoje uloge unutar europskog gospodarstva.