Ivan Kristek: Hrvatska proživljava renesansu stranih ulaganja
Rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju iznosi 3,9 posto i s tim rastom Hrvatska raste znatno brže od ostalih članica Europske unije. Vrlo je izvjesno kako će godišnji rast BDP-a biti na razini od oko 4 posto, što je rezultat koji gotovo nijedna relevantna institucija nije prognozirala osim nekolicine optimističnih ekonomskih analitičara - kaže prof. dr. sc. Ivan Kristek, prodekan za financije i organizaciju poslovanja s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te dodaje:
- Međutim, sam rast BDP-a nije dovoljan pokazatelj cjelokupnog gospodarskog zdravlja. Važno je analizirati što je pridonijelo tom rastu. Ovdje mogu istaknuti nekoliko bitnih pitanja: je li rast potaknut povećanjem izvoza, investicijama, javnom potrošnjom, turizmom ili možda rastom industrijske proizvodnje? Također, treba razmotriti održivost tog rasta i moguće strukturne slabosti, poput visokog oslanjanja na sezonsku djelatnost poput turizma. U svakom slučaju, godina koja je na izmaku pamtit će se po vrlo dobrim makroekonomskim pokazateljima kao što je već spomenuti rast BDP-a, rast zaposlenosti, rast investicija (iako je izvor tih investicija prvenstveno iz EU fondova) i rast osobne potrošnje. Osim toga, ne smijemo zaboraviti kako su nas rejting-agencije ponovno "pozitivno" ocijenile. Sve ovo nabrojeno implicira na zaključak kako je ova godina u ekonomskom smislu bila vrlo dobra, no ne smijemo se opustiti jer je potrebno mijenjati strukturu BDP-a na kojoj posljednjih nekoliko godina temeljimo rast.
STRUKTURA ULAGANJA
U budućnosti će postati sve izazovnije ostvarivati gospodarski rast jer tome rastu turizam sve manje pridonosi. Sve se više oslanjamo na osobnu potrošnju i investicije. Osobna potrošnja se primarno temelji na rastu plaća, a rast investicija dominantno se temelji na financiraju iz europskih fondova. Nažalost, ovo posljednje nije dugoročno održivo, odnosno rast ne možemo dugoročno temeljiti na financiranju iz europskih fondova. Investicije koje se financiraju na navedeni način su dobrodošle jer se država ne zadužuju pri ulaganju u infrastrukturne projekte, ali to su investicije koje ne potiču produktivnost i inovativnost gospodarstva. Rast kakav ostvaruje Hrvatska ponajprije je rast koji je vođen državom, a on ne utječe na rast produktivnosti gospodarstva kakav bi se ostvario u uvjetima poduzetničkih investicija.
Dakle, rast BDP-a od 3,9 posto svakako je pozitivan rezultat, ali cjelovita ocjena protekle godine ovisi o širem kontekstu: kvaliteti rasta, raspodjeli koristi od rasta, provođenju strukturnih reformi i održivosti postignutih rezultata. Vlada je svakako odgovorila na određene izazove, ali ostaje pitanje dugoročne strategije i provedbe politika koje će osigurati trajni rast i razvoj.
Koliko se pozitivni pomaci mogu tumačiti rezultatom konkretnih mjera Vlade, državnih intervencija...? No koliko je uopće relevantan, pa i moguć, ekonomski napredak bez poboljšanja životnog standarda?
- Godina 2024. bila je obilježena daljnjom borbom s inflacijom, koja utječe na realni dohodak građana i njihovu kupovnu moć. S obzirom na to da su cijene ponajprije hrane i stanovanja i dalje visoke, rast BDP-a možda nije znatno poboljšao životni standard. Mjere Vlade, poput zamrzavanja cijena ili subvencioniranja cijena energenata, privremeno su ublažile pritisak, ali one ne rješavaju strukturne probleme. U pravilu je poboljšanje životnog standarda posljedica ekonomskog napretka. Kada neka država napreduje u ekonomskom smislu, tada dolazi do rasta proizvodnje, rasta zaposlenosti, rasta prosječne plaće, javne usluge su dostupnije (zdravstveni sustav, obrazovanje, vrtići…), a to je zapravo naš životni standard. Statistički podaci su egzaktni i govore nam da je u posljednjih nekoliko godina došlo do rasta životnog standarda, ali ako u skoroj budućnost ne promijenimo koncept na kojem temeljimo rast, bojim se da bismo se u sljedećim godinama mogli suočiti s ne tako ugodnim zahlađenjem ekonomskih aktivnosti.
U godini na izmaku tri najveće svjetske rejting agencije Hrvatskoj su dale dosad najviše ocjene. Čega je to rezultat, kad se pogleda na razini ekonomije, gospodarstva, uvjeta poslovanja, stabilnosti društva...?
- Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od tri najveće svjetske rejting agencije (Moody's, S&P i Fitch) rezultat je kombinacije makroekonomskih, fiskalnih i institucionalnih čimbenika koji signaliziraju povećanu stabilnost i povjerenje u gospodarstvo zemlje. Čimbenici koji su najviše utjecali na rast kreditnog rejtinga su zasigurno sljedeći: sposobnost održavanja gospodarskog rasta, smanjenje javnog duga (poboljšanje fiskalne discipline i smanjenje duga u odnosu prema BDP-u), te politička i društvena stabilnost. Povećanje kreditnog rejtinga priznanje je pozitivnim makroekonomskim trendovima, ali ključni izazov ostaje osiguranje dugoročne održivosti tih rezultata kroz dodatne reforme, osobito u pravosuđu, obrazovanju i tržištu rada, te kroz daljnju diversifikaciju gospodarstva. Stoga je realno reći da su pozitivne ocjene zaslužene, ali još uvijek ima prostora za daljnje napredovanje kako bi Hrvatska postala privlačnije odredište za ulaganja.
Kad smo kod investicija, može li se trend uspješnosti nastaviti i u 2025., i o čemu to ovisi?
- Posljednje četiri godine (od 2021. do 2024.) Hrvatska proživljava svojevrsnu renesansu kad govorimo o stranim ulaganjima, a postoje naznake da će se ovakav trend nastaviti i u idućoj godini. Većina stranih ulaganja dolazi iz zemalja koje su nam geografski vrlo bliske (Austrija, Luksemburg, Njemačka, Nizozemska, Slovenija…). Ovo je očekivano jer su investitori skloni ulagati u zemlje koje su im kulturološki i zakonodavno vrlo slične. Rast inozemnih investicija povećava transfer tehnologije i znanja u našu zemlju, utječe na rast zaposlenosti, a i pozitivno utječe na poduzetničku klimu. Da bi se ovi benefiti odrazili na domaće gospodarstvo, potrebna je "zdrava" struktura stranih ulaganja. Dakle, ključno je procijeniti strukturu ulaganja. Jesu li ulaganja usmjerena u proizvodne i inovativne sektore, ili su i dalje dominantne u nekretninama i turizmu? Ovo je presudno za ocjenu utjecaja investicija na dugoročni rast. Mišljenja sam, a i podaci to potvrđuju, kako Hrvatska i dalje nije atraktivna investicijska destinacija za poduzetničke i velike korporativne investicije. Samo ovakve investicije osiguravaju proizvodnju dobara koja imaju visoku novostvorenu vrijednost i pozitivno utječu na produktivnost gospodarstva.
S početkom iduće godina stupa na snagu niz izmjena u poreznom sustavu, koji će prema najavama iz Vlade biti pravedniji i poticati rast i unaprjeđenje strukture gospodarstva, poslovanja... Vaš komentar?
- Najavljene izmjene poreznog sustava koje se usmjeravaju prema pravednijem i poticajnom modelu svakako predstavljaju važan korak u unapređenju ekonomskih uvjeta u zemlji. Od važnijih poreznih izmjena ovdje možemo istaknuti uvećanje osobnog odbitka koje će iznositi 600 € (sada je 560 €) i rast minimalne brutoplaće na 970 €. Ove izmjene utjecat će na rast kupovne moći potrošača, čime se direktno utječe na rast osobne potrošnje kao jedne od glavnih komponenti rasta BDP-a. Što se tiče poreznih promjena koje utječu na poduzeća, najviše se ističe rast praga za ulazak u sustav PDV-a. Prag će s početkom godine biti 60.000 €, što će pomoći malim poduzećima da smanje svoj administrativni i financijski teret. Ministarstvo financija procjenjuje kako će to utjecati na tisuće poslovnih subjekata koje će sada biti oslobođene obveza vođenja PDV evidencija i predaje prijava što će im omogućiti fokus na njihov rast i razvoj. Svaka fiskalna promjena koja će potrošača i poduzetnika financijski rasteretiti je dobrodošla, a država u nekoliko posljednjih godina radi upravo u tome smjeru. Ovakva situacija vodi nas na zaključak kako je fiskalna situacija u državi odlična, ali treba biti oprezan jer većina prihoda države temelji se na PDV-u koji trenutno "uživa" u visokoj osobnoj potrošnji. Ovaj podatak nam dokazuje koliko je Hrvatska ekonomija ovisna o osobnoj potrošnji, njezina stagnacija ili pad imali bi veliki utjecaj na stopu rasta BDP-a i na prihode države.
PROMIJENITI MODEL
Što očekivati u 2025., prije svega u ekonomskom, gospodarskom, poslovnom i financijskom smislu?
- Predviđanja za 2025. u ekonomskom, gospodarskom, poslovnom i financijskom smislu ovisit će o globalnim, europskim i domaćim trendovima. U siječnju 2025. godine novi/stari predsjednik preuzima vođenje SAD-a. Globalni ekonomski uvjeti jako su ovisni o najmoćnijoj zemlji svijeta, stoga su svi pogledi upereni u odluke koje će nova administracija donijeti (npr. što će biti s "trgovinskim ratom" između SAD-a i Kine, hoće li SAD napustit Pariški sporazum, kakva će biti politika SAD-a prema EU-u…). Europski trendovi su isto puni izazova. Jedan od glavnih Hrvatskih trgovinskih partnera je Njemačka, koja je prije nekoliko dana izglasala nepovjerenje svojem kancelaru, što ih vodi na nove parlamentarne izbore, a njihovu ekonomiju gura prema recesiji.
Ovo su samo neki od izazova koji nas očekuju u sljedećoj godini. Uza ve sve te izazove očekujem da će hrvatski BDP rasti umjereno, za što će ponajprije biti zaslužna osobna potrošnja i investicije koje ostvarujemo iz sredstava europskih fondova. Rast osobne potrošnje, osim na rast BDP-a, utjecat će i na stopu inflacije koja će ostati iznad ciljne stope Europske središnje banka i iznad prosjeka eurozone. Iako su predviđanja za sljedeću godinu optimistična, mišljenja sam kako Hrvatska mora promijeniti model rasta prema privatnim (poduzetničkim) investicijama i izvozu. Samo ćemo na taj način podići produktivnost gospodarstva, okrenuti se prema proizvodima s većom dodanom vrijednošću i polako napustiti model koji se temelji na rastu domaćeg tržišta.
