Ulaskom sirijskih pobunjenika u glavni grad Damask okončane su godine diktature bivšeg predsjednika Bašara al-Asada, koji je optužen za zločine kao što su mučenja i uporaba otrovnog plina nad vlastitim stanovništvom. Samo od početka građanskog rata 2011. pa do danas više od 15.000 ljudi mučeno je do smrti, prema navodima Sirijske mreže za ljudska prava (SNHR). Ta nevladina organizacija za 98 posto tih žrtava okrivljuje oružane snage sirijskog režima, a za preostalih dva posto različite militantne skupine - uključujući i sada vodeću islamističku skupinu Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koju neke zapadne države smatraju terorističkom organizacijom. Također se navodi da je Asadov režim odgovoran za veliku većinu od više od 150.000 proizvoljnih uhićenja, koliko je evidentirao SNHR - piše Lucia Schulten, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

I dok se situacija u Siriji iz zapadne perspektive i dalje smatra nejasnom, premijer privremene vlade Mohamed al-Bašir i lider HTS-a Abu Mohamed al-Golani govore o novom vremenu mira i stabilnosti. Međutim, da bi Sirija započela novo poglavlje, važno je da se ovo vrijeme razriješi, kaže Patrick Crocker iz Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR). Cilj je da se moguća želja za osvetom pretvori u proces koji bi bio odgovarajuća reakcija ljudi na nasilnu prošlost, kaže taj pravnik za DW.

ASADOV BIJEG

Najočiglednije je da bi za optužnice protiv bivšeg vladara Asada nadležan bio Međunarodni kazneni sud (MKS) u Den Haagu. Tu se odlučuje o osobnoj odgovornosti pojedinca, između ostalog i za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Ali ni Sirija, a ni Rusija, u koju je Asad pobjegao, nisu države potpisnice tog suda. To znači da MKS u principu ne može provesti svoju nadležnost. Međutim Claus Kreß, profesor kaznenog i međunarodnog prava na Sveučilištu u Kölnu, kaže da, zbog toga što se situacija izmijenila, više nije tako očigledno da MKS ostaje nenadležan.

Mogućnost da se pozove na odgovornost na osnovi odluke Vijeća sigurnosti UN-a vjerojatno će za sada propasti zbog ruskog veta, kaže Kreß u intervjuu za DW. Ali ujedno dodaje da nova sirijska vlada ima priliku proglasiti pristupanje Sirije Statutu MKS-a. Pod novom vladom Sirija bi se mogla i retroaktivno podčiniti jurisdikciji MKS-a. "U tom slučaju Asad vi bio legalno pod nadležnošću Kaznenog suda", objašnjava njemački stručnjak za međunarodno kazneno pravo. Politički, međutim, Kreß ne vjeruje da je moguće da će Rusija u bliskoj budućnosti Asada predati sudu.

Stručnjak za ljudska prava Crocker sumnja da će nova sirijska vlada pristupiti haškom sudu i zato misli da će se o pitanjima pravde morati odlučivati unutar same zemlje. Prema njemačkoj novinskoj agenciji dpa, lider HTS-a al-Golani već je najavio da će sastaviti popis bivših časnika koji su bili umiješani u mučenja i da će ih pozvati na odgovornost - uključujući i one koji su pobjegli u inozemstvo.

Za istrage u samoj Siriji bilo bi preporučljivo da se definicije zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina unesu u sirijski kazneni zakon, upozorava profesor međunarodnog prava Kreß i podsjeća da se takve odredbe često ne nalaze u nacionalnim zakonima. On također naglašava da se mora ispitati jesu li postojeće sirijske pravosudne strukture uopće sposobne za takve kaznene istrage.

Stručnjak za ljudska prava Crocker vjeruje da je najvjerojatniji model za pravnu obradu slučajeva onaj u kojem bi bile i sirijske i međunarodne komponente. Postavlja se, međutim, pitanje ima li u Siriji dovoljno specijaliziranog kadra, recimo sudaca koji su neovisni, a potrebni su i drugi stručnjaci: "Najvažnije je da se s tom nevjerojatno velikom količinom dokaza postupa profesionalno", naglašava Crocker, koji se u okviru Europskog centra za ustavna i ljudska prava bavi Sirijom. Na primjer, masovne grobnice ne bi trebalo otvarati neprofesionalno. Također - i to uz sve razumijevanje za lokalno stanovništvo - ne bi se trebala uništavati mjesta zločina kao što je zatvor Sednaja ili dokazi kao što su dokumenti tajnih službi. Sve to bi morali osigurati stručnjaci.

DRUGA SUĐENJA

Inicijative za osiguranje dokaza već postoje na razini UN-a: "Međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam" (IIIM) od 2011. prikuplja informacije i dokaze o mogućim zločinima u Siriji i stavlja ih na raspolaganje sudovima. Za zločine u Siriji sudilo se i u trećim zemljama, na primjer u Njemačkoj i Francuskoj. U Koblenzu je 2022. godine jedan bivši sirijski pukovnik obavještajne službe osuđen na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti. U SAD-u je nedavno za mučenja optužen bivši upravitelj jednog sirijskog zatvora.

Do sada je takva vrsta postupaka bila "najbolje moguće sredstvo (pravne) obrade", kaže Crocker. Ali sada je situacija drukčija jer je moguć pristup dokazima i potencijalnim počiniteljima. Crocker zaključuje da bi međunarodnim pritiskom trebalo uvjeriti novu sirijsku vladu da dopusti međunarodnim stručnjacima ulazak u zemlju kako bi pružili podršku.