Sandra Karabaić: Trebamo se pitati što je u podlozi impulzivnog kupovanja
Prije tri godine imali smo u Magazinu izvrstan prilog Sandre Karabaić, prof. socijalne pedagoginje - psihoterapeutkinje, vezan za fenomen konzumerizma i potrošnje. Što se u međuvremenu, do danas, promijenilo, je li i u kojoj mjeri opsjednutost potrošnjom, to jest kupovanjem, postalo još izraženije, a time i "poremećaj prisilnog kupovanja" još ekstremniji, uzimajući u obzir i sadašnje mogućnosti internetske kupovine, između ostalog - pitali smo i ovaj put gđu. Karabaić?
- Na žalost, nemam statističke podatke što se u posljednje tri godine promijenilo. Posljednji podaci govore da se u kolovozu 2021. godine u odnosu na srpanj 2021. godine kupovina preko interneta povećala za 55.1%. Vjerujem da se taj trend nastavio. Preko interneta možete kupiti gotovo sve, od igle do lokomotive. Životi su nam prenapučeni, slobodnog vremena je sve manje. Nije li internet kupovina idealno rješenje? Hrana, odjeća, obuća, suplementi, igračke, darovi, šminka, umjetnost, knjige, ukrasne biljke… Recite mi što danas nije moguće kupiti preko interneta? Štoviše, što nije moguće kupiti uz pomoć pametnog telefona? Do trenutka kada je pametni telefon napunio deset godina starosti, bilo ih je proizvedeno više nego ima ljudi na Zemlji.
Jesmo li postali robovi konzumerizma, s obzirom da živimo u digitaliziranom dobu, umreženom svijetu nevjerojatnih komunikacijskih mogućnosti, ponude i potražnje? Dehumanizira li konzumerizam čovjeka, njegov duh, i otuđuje ga od suštine življenja, da se tako pretenciozno izrazim? Mnogi navode i pametne mobitele kao problem...
- Vratit ću se na pametni telefon jer mislim da je on ključ za razumijevanje fenomena digitalizacije, umreženosti i komunikacijskih mogućnosti. Reklamira se kao proizvod koji nam nudi više sadržaja, komunikacije i ušteđenog vremena. Međutim, taj uređaj povezan je s mnogim zdravstvenim problemima npr. nastankom kratkovidnosti, anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, metaboličkih poremećaja, poremećaja pažnje te poremećaja razmišljanja.
Mladi vole pametne telefone i koriste ih stotinjak puta dnevno. Plaše se da će nešto propustiti. To se zove Fear of Missing Out, skraćeno FOMO. Plaše se da će izgubiti pametni telefon ili internetsku vezu. To se zove No More Phone Phobia, skraćeno nomofobija. Pametni telefon ometa obroke, dugoročno ostavlja posljedice na odnose roditelja i djece. Stručnjaci počinju proučavati odnos majka - pametni telefon - dijete, kao i digitalnu demenciju.
Ovisnost o internetu ponašajna je ovisnost kao i kockanje. Međutim, nije uvrštena u svjetsku zdravstvenu klasifikaciju jer se smatra da internet ima i pozitivnih strana. Pomoću interneta zadovoljavamo neke osnovne ljudske potrebe kao što su potreba za slobodom, zabavom, stvaralaštvom, pripadanjem i moći. Dakle, motivirani smo koristi internet. On nam služi za razvoj slike o sebi, učenje, informiranje, zabavu, povezivanje s drugima, opuštanje, socijalizaciju, komunikaciju, način na koji se nosimo s problemima.
Pitanje je kako su povezane osnovne ljudske potrebe i konzumerizam? Koje osnovne potrebe zadovoljavamo kupujući bez kontrole? A preko interneta je lako kupovati. Jer internet, na neki način, ima slabo postavljene granice. I to je ono što je po meni opasno.
Kako se osloboditi utjecaja konzumerizma, postoje li neke učinkovite terapije? Bi li svjesna potrošnja mogla biti prvi korak ka oslobađanju od konzumerizma? No koliko je danas uopće moguće promišljeno kupovanje proizvoda koji su zaista potrebni i izbjegavanje impulzivne kupovine između ostalog i na spektakularnim rasprodajama tipa Black Friday, kojima smo izloženi i kroz svenazočnu agresivnu medijsku propagandu?
- Svjesnost, usporavanje, povratak u tijelo, suočavanje s nezadovoljenim potrebama, emocijama, traumama - sve su to načini kako spriječiti ovisnost o konzumerizmu, odnosno pretjeranoj kupovini i potrošnji. No, svaka osoba ima svoju priču. Ovo nije tema koja dozvoljava generalizaciju, kao ni bilo koja druga tema koja se tiče ljudske psihe. Ponavljam, uvijek se trebamo pitati što je u podlozi impulzivnog kupovanja. Koju potrebu osoba na taj način zadovoljava? Što dobiva time? Moć, osjećaj slobode, osjećaj identiteta, pozitivnu sliku o sebi, osjećaj pripadanja nekoj socijalnog grupi?
Slažem se da smo doista izloženi agresivnoj medijskoj kampanji. Nije to samo Black Friday nego pred Božić. Učila sam i znam nešto o prodaji i marketingu. Kupiti ćemo svaki proizvod koji rješava naš problem, gotovo bez obzira na cijenu. Trebali bi se zapitati koji je to naš problem? I može li se on riješiti na drugi način. I je li vrijeme postalo najskuplji proizvod?
Za kraj, koja bi bila Vaša poruka za nadolazeće blagdane, Božić i Novu godinu, i kad se radi o potrošnji, napose konzumerizmu, i kad se radi o odnosu čovjeka prema materijalnom i duhovnom...?
- Voljela bih da bar na jedan dan možemo ugasiti pametne telefone, ekrane, utišati reklame i informacije o ratovima u svijetu. Kao što ljudsko tijelo nije napravljeno da putuje velikom brzinom po zemaljskoj kugli, nije napravljeno niti da u jednom satu ili danu prima ogromnu količinu informacija. Kad smo zagušeni smogom ili bukom, gubimo kontakt sa sobom. I što je još važnije, gubimo kontakt i odnos s bliskim ljudima. Ako ih imamo. Jer, na žalost internet nam je donio još jedan trend, a to je trend samačkog života i usamljenosti. U ovo informatički napredno doba globalne komunikacije i društvenih mreža, usamljeniji smo no ikada. Najviše od svega želim da to počnemo mijenjati. Jer promjena počinje od nas.