Jeste li znali da se u Hrvatskoj uzgaja najmasnija pasmina svinja koja ujedno ima i najzdraviju mast na svijetu? Radi se o mangulici, koja je u svijetu nadaleko poznata kao vrhunska delicija, a u nas je ona pomalo zaboravljena. Kako bi takvo stanje promijenili, trude se entuzijasti okupljeni u Udrugu uzgajivača svinja pasmine mangulica. Cilj im je prezentacijom prednosti uzgoja mangulica potaknuti sve one željne dobre hrane, zdravog i prirodnog načina života da se okušaju u ovoj djelatnosti.

Uzgoj mangulica za mnoge je proizvođače obiteljski projekt u kojem sudjeluju sve generacije. Njihov uzgoj, osim promatran kao izvor prihoda, može biti i sjajna zajednička aktivnost koja povezuje cijelu obitelj, a pritom naglašava vrijednosti radišnosti, marljivosti i međusobne pomoći. Svaki član obitelji može sudjelovati u skladu sa svojim mogućnostima - djeca mogu pomagati pri hranjenju svinja ili čišćenju prostora, stariji članovi mogu preuzeti brigu o organizaciji cijelog poslovanja, a oni u najboljoj formi mogu raditi teže fizičke poslove poput održavanja infrastrukture. Osim međusobnog povezivanja zajednički rad cijele obitelji na uzgoju mangulica garantira prenošenje znanja i tradicije na mlađe generacije.

OBITELJ BIŠĆAN

Tomislav Bišćan predsjednik je Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica i otac petero djece, s kojima živi u malom mjestu Pčeliću kod Suhopolja. Ovako Tomislav Bišćan govori o iskustvu svoje obitelji s uzgojem mangulica:

- U vremenu koronakrize imali smo priliku osvijestiti se koje bogatstvo posjedujemo. U vremenima kriza vlastita zemlja i hrana najveće su bogatstvo i jamac sigurnosti. Na vlastitoj zemlji uzgajamo žitarice i povrće koje koristimo u vlastitoj prehrani i ishrani naših svinja. Sve to radimo s pomoću vlastite mehanizacije, što nam omogućuje po potrebi da drugima ponudimo usluge obrade zemlje. Također viškove hrane po potrebi možemo prodati i tim novcem obavljati nova ulaganja. Time smo postigli da imamo vlastitu hranu koja je besplatna, a vrijeme koje provedemo proizvodeći je prekrasan je hobi u kojem uživamo.

Obitelj Bišćan i obitelj Bartulović

Idemo dalje s pričom:

- Uzgoj mangulica za našu obitelj donosi mnoge prednosti. Jedna od prvih je to što svakodnevno jedemo hranu koja je najveće moguće kvalitete. Svaki dan na stolu imamo obrok koji inače ne bismo mogli priuštiti svojoj obitelji. Mangulica nije zahtjevna za uzgoj i rad oko svinja nam ne oduzima puno vremena, i to nas dovodi do još jedne prednosti. Uzgoj mangulica za nas je kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji. Kao obitelj imamo hobi koji nas okuplja i povezuje. Djeca često pomažu u radovima kao što su pospremanje kukuruza u čardake, priprema hrane za svinje, hranjene manjih svinja. Sve to djeca doživljavaju kao igru, no samim time skupljaju iskustva za život te stječu radne navike - kaže Bišćan.

Uključenost u proces proizvodnje hrane od farme pa sve do stola također je velika prednost onih koji su se odlučili ili koji će se tek odlučiti na uzgoj mangulica.

U vremenu u kojem o kvaliteti hrane koju jedemo najčešće znamo jedino iz sitno napisanih slova na deklaracijama, imati kvalitetnu hranu iz vlastitog uzgoja iznimna je vrijednost. "Znam što jedem", rečenica je koja se često čuje od uzgajivača mangulica, kojima je ta prednost jedan od najvažnijih razloga zašto su krenuli s obiteljskim uzgojem. Unatoč tome što uzgoj iziskuje mnogo posla, ono što se napravi vlastitim rukama do finalnog proizvoda svi će potvrditi - vrijedi i dvostruko, ističe Tomislav Bišćan, te dodaje:

- Temeljna nam je postavka uzgoj za vlastite potrebe. Samim time nam nikakva tržišta ni cijene ne uvjetuju uzgoj. Uzgajamo žitarice ne prema prinosu, već prema kvaliteti. Svinje su slobodne i napreduju onoliko koliko one prirodno rastu. Život većine svinja je unutar jednog kvadratnog metra i traje od šest do devet mjeseci. Naše svinje žive u prirodnim uvjetima na otvorenom prosječno dvije godine. One trče, igraju se i zadovoljne su. Od svinjetine najčešće kuhamo jela u redovitim obrocima. Naravno, pravimo i suhomesnate proizvode kao što su kobasice i slanine, a u posebnim prigodama počastimo se šunkom od mangulice, za koju se ne sramimo reći da je najbolja šunka na svijetu.

VRIJEDAN PRIRUČNIK

Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica, na radost svih zainteresiranih, izdala je nedavno sveobuhvatan priručnik "Mangulica - obiteljska svinja". Na promociji koja je održana u suhopoljskom dvorcu Janković sudjelovali su mnogi uzgajivači, kao i oni koji će to tek postati. Uvidjevši potencijal ove svinje za kvalitetu života svoje obitelji - poput zdrave i kvalitetne hrane, zajedničke aktivnosti i hobija svih članova obitelji, samoodrživosti i ekologije, učenja vrijednosti rada i vremena, održavanja tradicije - mnogi se odlučuju započeti uzgoj. Ovaj projekt financiran je sredstvima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Predstavljanje priručnika Mangulica-obiteljska svinja

Autor priručnika je izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta, vodeći stručnjak za mangulice u svijetu, koji je prilikom predstavljanja naglasio kako se Hrvatska suočava s drastičnim smanjenjem količine i obujma svinjogojske proizvodnje u posljednjem desetljeću te smo postali jedan od najvećih uvoznika svinja i svinjskog mesa u EU, jer vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo tek nešto više od 50 % svojih potreba.

Nedovoljnim strateškim mjerama i forsiranjem intenzivnih oblika proizvodnje i tehnoloških procesa na koje nisu bili spremni ni proizvođači ni nositelji agrarne politike, pa je tako želja i namjera da se ubrzano osigura samodostatnost i povećanje proizvodnje rezultirala upravo suprotno. Negativnim trendovima, istaknuo je Margeta, može se doskočiti zaokretom gdje se i male proizvođače i svinje počne promatrati kao poljoprivredni proizvod, kao hranu koja se proizvodi za naše obitelji, kao tradicijsku djelatnost u Hrvatskoj, kao onu koja je stoljećima bila njegovana u domaćinstvima diljem Hrvatske.

Kod nas u Hrvatskoj meso mangulice najčešće ide u pripravu slavonskih suhomesnatih proizvoda - šunke, kulena, kulenove seke i slanine. Svi oni koji su ove proizvode od mangulice bar jednom probali, vraćaju se po nove.

Mangulica ima visoko kvalitetno meso koje se ističe svojim okusom i mogućnošću zadržavanja mesnog soka. Na kvalitetu masti utječe sastav masnih kiselina, ponajviše udio nezasićenih masnih kiselina te udio tzv. zdravog kolesterola (LDL kolesterol), i jedina je životinja koja ga sadržava u svojem mesu. Zato ju s razlogom mnogi nazivaju "najmasnija svinja na svijetu, koja ima najzdraviju mast na svijetu".

OBITELJ BARTULOVIĆ

Svoju priču o obiteljskom uzgoju mangulica ima i obitelj Bartulović iz Suhopolja.

- Prednosti za našu obitelj su višestruke. Od više zajednički provedenog vremena na otvorenom, manje vremena provedenog uz ekrane do savršeng mesa koje se ne može kupiti na slobodnom tržištu. Djeca su uključena u procese od spremanja žitarica do prerade utovljene svinje. Naravno, one dijelove poslova koje mogu. Unošenje žitarica, miješanje hrane za svinje, hranjenje, pomaganje oko održavanja farme, pravljenje kobasica...

U klasičnom zimskom kolinju radimo slaninu, kobasice, kulenove seke, šunke, mast i čvarke. Tu je, naravno, i svježe meso (kotleti, vratina šnicle, gulaš i neizostavno mljeveno meso). Uz klasična kolinja za sebe imamo i nekoliko odojaka godišnje. Obrađujemo (odnosno drugi nam obrađuju, jer nemamo poljomehanizaciju) oko 2,5 jutara zemlje, na kojima sijemo žitarice za potrebe farme. Njih skladištimo i dokupljujemo od drugih OPG-ova žitarice koje još nedostaju. Hranimo svinje dvije godine i uživamo u plodovima našeg rada - sretno i optimistički zaključuju svoju priču Bartulovići.