Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događaje na Bliskom istoku, Balkanu i u ostalim dijelovima svijeta. IFIMES je nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, održanih 5. studenoga 2024., pripremio analizu očekivanja svijeta od vanjske politike nove američke administracije. Iz analize "SAD 2024: Pobjeda Donalda Trumpa nova globalna realnost" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove, uz neznatne prilagodbe u opremi.

Trump je sada sa 78 godina postao najstariji kandidat izabran za predsjednika uopće, oborivši rekord predsjednika Josepha Bidena, postavši 47. američki predsjednik, četiri godine nakon što je napustio mjesto 45. američkog predsjednika, čime je u povijesti postao drugi američki predsjednik s dva neuzastopna mandata, nakon predsjednika Grovera Clevelanda.

Uz unutarnju politiku, oko koje se vrtjela republikanska predizborna kampanja i koja je generalno sadržavala dosta detalja i informacija, postoji mnogo nepoznanica što se tiče vanjskopolitičkih pitanja. O tome se uvijek govorilo usputno i retorički, kao što se više puta ponavljala Trumpova izjava da će okončati rusko-ukrajinski rat u roku od 24 sata i njegovo obećanje koje je dao arapsko-američkim biračima u državi Michigan, da će "dobiti mir tamo na Bliskom istoku", ali bez objašnjenja kako će to obećanje ispuniti. Čak i uz ovu oskudnost informacija i planova, neke od Trumpovih smjernica u vanjskoj politici mogu se predvidjeti ​​na osnovi njegova prethodnog mandata, kao predsjednika u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

IDEALAN TRENUTAK

Politička scena u 2024. godini bila je idealna za Trumpov povratak. Raspoloženje birača, koje stožer Kamale Harris u kampanji nije potpuno shvatio - promijenilo se tako da, na primjer, kulturna pitanja sada zauzimaju mnogo veću ulogu nego što su je imala desetljećima u prošlosti, a možda čak i nadmašuju ekonomska pitanja po svom utjecaju. Drugim riječima, progresivna pitanja, koja su zahvatila Demokratsku stranku - poznata kao pokret buđenja, "woke era", bila su pogubna za kampanju Harris, pogotovo jer su je Trump i republikanci uspjeli prikazati kao krajnje lijevu agendu, daleko od brige za prosječnog građanina.

Dok je Harrisova izgubila podršku pojedinih društvenih grupa koje su dugogodišnji glasači demokrata, kao što su Arapi, muslimani i mladi crnci, Trump je igrao na pretjerane strahove od migranata i smatrao je da je ono što zabrinjava prosječnog Amerikanca ekonomija, kao prema frazi koja je postala poznata u doba predsjednika Billa Clintona (To je ekonomija, glupane!). Visoka inflacija (9,59 % u 2022., 4,06 % u 2023., 3,1 % u 2024.) progutala je realnu vrijednost dohotka golem većine građana, posebno na selu, izvan većih urbanih sredina.

Trumpov pristup zasnovan je na izolacionizmu, paušalnim tarifama i obračunima te se obvezao da će oživiti ekonomiju protekcionističkom politikom bližom iskustvima iz devetnaestog stoljeća. Ako ustraje na tome, to bi uništilo temelje kapitalizma, koji je dugo vremena bio snaga Sjedinjenih Država. Trump je također obećao da će uništiti temelje postojećeg stanja u američkom sustavu prema konzervativnom planu "Projekat 2025". To je bila privlačna poruka desetcima milijuna glasača koji su doživjeli krah "američkog sna" o blagostanju, dok ekstremno bogatstvo nagomilava vladajuća klasa i klasa stručnjaka te elite, koje upravljaju državom u svoju korist.

VANJSKA POLITIKA

Čini se da Trumpov trijumfalni povratak danas ponovno pokreće razdoblje neizvjesnosti, ne samo u duboko podijeljenom američkom društvu nego i na međunarodnoj sceni. Tijekom njegova prvog mandata (2016. - 2020.) nije bilo moguće lako predvidjeti Trumpove poteze, zbog njegova specifičnog osobnog pristupa i neobičnih prijedloga te njegova neobičnog odnosa sa svjetskim liderima kao što su ruski predsjednik Vladimir Putin, sjevernokorejski predsjednik Kim Jong Un i pojedini drugi autoritarni lideri u svijetu. Danas, usprkos iskustvu s njim tijekom četiri godine na vlasti i još četiri godine u pripremama za njegov povratak, oko njegove vanjske politike prevladava stanje neizvjesnosti. Nema sumnje da mnogi izvan SAD-a, od Pekinga, Moskve, Bruxellesa (sjedište EU-a), Teherana do Tel Aviva itd., sada pokušavaju predvidjeti oblik politike nove administracije i u kojoj bi mjeri mogla nastojati promijeniti pravila igre u odnosima Sjedinjenih Država i ostatka svijeta. Izvjesno je da Trump ne vjeruje sadašnjoj državnoj administraciji zaduženoj za upravljanje interesima Sjedinjenih Država, te na utjecajne pozicije dovodi skupinu svojih vjernih sljedbenika, koji će nastojati provoditi njegove hirove ne obazirući se na posljedice.

Kada su američki birači 2016. godine izabrali Trumpa za predsjednika, američki saveznici reagirali su raznim strategijama zaštite - "Hedging Strategies", ali ovaj put se čini da su svi u slabijoj poziciji nego u prošlom desetljeću.

Saveznici će nastojati da mu se dodvore, te će mu ponuditi ustupke, što je bio najbolji način da prežive njegov prvi predsjednički mandat. Trump će vjerojatno nastaviti i proširiti svoju politiku ucjena američkih saveznika u diplomatskom formatu, koji će u najboljem slučaju proizvesti lažnu suradnju, koja izostavlja strukturne probleme.

EUROPSKA UNIJA

EU je pred mogućnošću da Trump uvede niz dodatnih taksi i carinskih tarifa na europski izvoz na američko tržište, koje je obećao u sklopu svog izbornog programa, što može ugroziti ekonomiju kontinenta, koja je i onako pod pritiscima recesije i inflacije. EU, umjesto da zaprijeti uvođenjem kontratarifa, sada se nastoji dodvoriti Trumpu predstavljanjem nekih trgovinskih sporazuma koji bi ga mogli obeshrabriti u uvođenju očekivanih carina. Postoji nejasnoća u vezi s odgovorom Kine na takvu politiku, a Trump bi se mogao odlučiti za kombinaciju carina i vojnih demonstracija sile bez direktnog sukoba, zbog povezanosti kineske i američke ekonomije.

S druge strane, Trump javno kritizira politiku administracije predsjednika Josepha Bidena u Ukrajini i obećao je da će uložiti napor da se tamo okonča rat odmah nakon njegova izbora, čak i ne čekajući da preuzme svoja ustavna ovlaštenja kao novoizabrani predsjednik (20. siječnja sljedeće godine).

Novoizabrani predsjednik također sumnja u nužnost Sjevernoatlantskog saveza (NATO), koji je nudio sigurnost za američke saveznike od kraja Drugog svjetskog rata, i umjesto toga želi da svi u Europi plate troškove američke zaštite.

KINA I IRAN

Povratak bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogao bi značiti strožu provedbu američkih naftnih sankcija Iranu, što bi moglo smanjiti globalnu opskrbu, a moglo bi dovesti i do geopolitičkog rizika izazivanjem Kine, najvećeg kupca iranske nafte.

Nametanje strogih sankcija Iranu, članici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), može prouzročiti globalni rast cijene nafte. Ali tu situaciju mogu ublažiti drugi Trumpovi koraci, od mjera za promoviranje domaćeg istraživanja nafte i nametanja carina Kini, koje bi mogle oslabiti njezine ekonomske aktivnosti, do ublažavanja odnosa s Rusijom, što bi moglo otvoriti put ruskim isporukama sirove nafte. Povratak Trumpove administracije politici maksimalnog pritiska na Iran mogao bi dovesti do smanjenja iranskog izvoza sirove nafte za milijun barela dnevno. To se može provesti relativno brzo i bez potrebe za dodatnim zakonima, samo primjenom već postojećih sankcija. Zauzimanje tvrđeg stava prema Iranu znači istovremeno i indirektne stroge mjere protiv Kine, koja ne priznaje američke sankcije i najveći je uvoznik iranske nafte. Trump prijeti da će provesti svoja izborna obećanja i da će uvesti sveobuhvatne carine na kineski uvoz kako bi zaštitio domaću američku industriju, uključujući nametanje carina od 60 %.

Kina bi mogla odgovoriti jačanjem svog angažmana u grupi BRICS, koja želi postati istočna alternativa zapadnoj asocijaciji G7. Kina može početi ​​smanjenje oslanjanja na dolar u poslovima s naftom i drugim proizvodima. No Trump je svjestan da je takva krajnja politika sa sankcijama velik rizik za dominaciju dolara kao svjetske valute.

Podsjetimo, Trump je 5. rujna 2024. u Ekonomskom klubu u New Yorku govorio o opasnostima koje sankcije mogu značiti za dominaciju dolara. "Zato se koristim sankcijama vrlo snažno protiv zemalja koje to zaslužuju, a onda ih ukidam, jer, gledajte, gubite Iran, gubite Rusiju." Također je dodao: "Bio sam pristaša sankcija, ali sam ih stavio i skinuo što je prije moguće, jer to u konačnici ubija dolar, i ubija sve što dolar znači."

Kina i Iran uspostavili su trgovinski sustav koji se uglavnom koristi kineskim juanom, kao i mrežu posrednika, kako bi izbjegli upotrebu dolara i američkih regulatora, što otežava provođenje sankcija.

Trump bi također mogao ublažiti sankcije ruskoj energetskoj industriji, koje su uvele zapadne zemlje kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini. Očekuje se da će Trump postupno ukinuti sve sankcije ruskoj naftnoj industriji.

BLISKI ISTOK

U svojoj predizbornoj kampanji Trump je djelovao smirenije i pragmatičnije kada je govorio o ratu u Gazi i Libanu te situaciji na Bliskom istoku, za razliku od demokratskog tabora, čiji je pogled na mnoga pitanja bio zamagljen ili zbunjujući, posebno u rješavanju palestinskog pitanja ili kada se radi o proiranskim milicijama u Libanu, Jemenu, Iraku te odnosu s Afganistanom.

Sudeći prema Trumpovu prvom mandatu u Bijeloj kući, za očekivati je da će novoizabranom predsjedniku SAD-a Bliski istok vjerojatno biti visoki prioritet u njegovu mandatu. Tijekom svog prvog mandata Trump je ušao u povijest odabirom Saudijske Arabije za svoje prvo putovanje u inozemstvo. Ušao je u oivijest i priznavanjem Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. Što se tiče palestinskog pitanja, pokušao je posredovati u "dogovoru stoljeća" između Izraelaca i Palestinaca, ojačao regionalnu integraciju Izraela s nekim arapskim državama, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrain, Maroko, Sudan, gdje su bili uspostavljeni diplomatski odnosi.

Što se tiče njegova odnosa prema aktualnom izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, prema mišljenju uglednog izraelskog ekonomista i političkog savjetnika Erana Yashiva, Trump će raditi na smjeni premijera Benjamina Netanyahua prvom prilikom, usprkos njihovu prethodnom prijateljstvu. Uglavnom, Trump će raditi na uklanjanju Netanyahua s vlasti prije ili poslije.

Prema spomenutom izraelskom istraživaču, Trump će se ponašati na taj način zbog dva ekonomska razloga. Prvi je što Trump vidi Netanyahua kao osobu koja previše košta zbog svoje politike. Izrael je prošle godine dobio oko 18 milijardi dolara američke vojne pomoći. Trump misli i kaže da ne želi tako trošiti američki novac, ni za Ukrajinu ni za Izrael, i da nastavak plaćanja novcem na Bliskom istoku nije na dnevnom redu. Drugi razlog je što Trump želi da Izrael postigne sporazum sa Saudijskom Arabijom u sklopu Abrahamovih sporazuma iz 2020. godine, a saudijski je uvjet za takav sporazum uspostava palestinske države, ali Netanyahu i njegovi partneri iz desnice protivit će se uspostavljanju palestinske države. Saudijci će tada tražiti Netanyahuovu glavu.

Pojedini analitičari opisuju Netanyahuov odnos s Trumpom složenim. Bivši izraelski diplomat u New Yorku i pisac Alon Pinkas misli da se Netanyahu donekle boji Trumpa: "Misli da njime može manipulirati, ali se boji da bi se Trump, ako to sazna, mogao jako naljutiti, za razliku od Bidena, koji ga zbog nekog razloga nikada nije pritiskao, niti se opirao njegovim manipulacijama." Bilo kako god, sigurno je da će situacija na Bliskom istoku biti u središtu pozornosti nove američke administracije.

OSTATAK SVIJETA

Izborna pobjeda Donalda Trumpa označava val naglih promjena u vanjskoj politici SAD-a. Očekuje se da će novoizabrani predsjednik vratiti glavne karakteristike koje su karakterizirale njegov prvi mandat - trgovinski rat s Kinom, duboki skepticizam, čak i neprijateljstvo, prema multilateralizmu, sklonost moćnim liderima, stil izvan diplomatskih normi i standarda te oslanjanje na improvizirane poruke na svojoj platformi Truth Social. Trumpovi savjetnici kažu: "Njegov pristup 'mir kroz snagu' ono je što je zemlji potrebno u ovom kritičnom trenutku."

Trump je dobio mandat američkog naroda da promijeni smjer vanjske politike svoje zemlje i nema sumnje da će ovaj put biti sigurniji u provedbi svojih napadnih i ponekad promjenjivih želja. Trump svojom jedinstvenom vizijom i nekonvencionalnim stilom možda može postići mnoga dostignuća, a ako uspije vratiti Sjedinjene Države njihovoj "veličini", prema njegovu sloganu "Make America Great Again", ta veličina će neizbježno imati visoku cijenu za međunarodne odnose. Dok ne dobije ključeve Bijele kuće početkom sljedeće godine, ostatku svijeta ne preostaje ništa drugo osim strepnje, iščekivanja i strpljenja.