Čudo i nevjerica! "Potpuno iznenađenje", "šok", "potres" - to su samo neki od komentara izrečenih u televizijskim studijima u Rumunjskoj u noći s nedjelje na ponedjeljak, dok su rezultati predsjedničkih izbora postupno ažurirani. Razlog: u prvom krugu, na iznenađenje svih, pobijedio je desničarski ekstremist i pravoslavni fundamentalist, gotovo ignoriran od politike i klasičnih medija, koji se divi Putinu i rumunjskim fašistima. O tom političkom fenomenu piše Keno Verseck, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Calin Georgescu, rođen 1962. godine, inženjer agronomije i nestranačka osoba, aktivan posljednjih godina u rumunjskoj ekstremno desnoj sceni, osvojio je oko 23 % glasova na izborima u nedjelju (24. studenoga). U anketama se dugo gotovo uopće nije spominjalo njegovo ime ili je imao podršku samo od 4 % do 7 % ispitanika. Nije vodio klasičnu predizbornu kampanju, nije imao podršku neke stranke niti je bio prisutan u tradicionalnim medijima. Umjesto toga postao je poznat zahvaljujući TikTok videima koji su masovno dijeljeni.

Kandidatkinja Elena Lasconi iz liberalno-progresivne stranke USR osvojila je oko 19,17 % glasova, a premijer Marcel Ciolacu iz Socijaldemokratske stranke (PSD) 19,15 %. Ovo je prvi put da socijaldemokrati nisu ušli u drugi krug predsjedničkih izbora.

INVAZIJA JE POČELA

Rumunjski komentatori izborni su rezultat opisali kao "šokantan". Politolog Cristian Pirvulescu izjavio je za Digi24 da rezultat otkriva dubok jaz između političke klase i društva jer je trećina birača glasala za "antisistemske kandidate". Prema njemu, Rumunjska je "na rubu ponora". Stručnjak za ustavno pravo Ioan Stanomir upozorava na opasnost od "spirale nepredvidljivog prosvjeda", izazvane "nesposobnošću tradicionalne politike". Novinar Cristian Tudor Popescu na Facebooku je napisao: "Večeras je započela invazija Rusije na Rumunjsku."

Ta tvrdnja nije baš tako neutemeljena kako se na prvi pogled čini ako se pogledaju politička karijera i izjave Calina Georgescua. Ovaj 62-godišnjak dugo je bio državni službenik, među ostalim u ministarstvima za zaštitu okoliša i vanjskih poslova. Sada već godinama promovira pravoslavno-fundamentalističke, desničarske, antizapadne i proruske stavove te širi teorije zavjere. 2022. protiv njega je provedena istraga zbog veličanja fašističkog i antisemitskog Legionarskog pokreta koji je djelovao između dva svjetska rata, kao i zbog toga što je herojem nazvao rumunjskog diktatora i Hitlerova saveznika Iona Antonescua.

Što se tiče Rusije i njezina rata protiv Ukrajine, Georgescu je izjavio da "Vladimir Putin voli svoju zemlju" i da je SAD dugo planirao rat u Ukrajini i isprovocirao ga. Nadalje, on zagovara izlazak Rumunjske iz EU-a i NATO-a.

Nije sigurno da će Georgescu odnijeti pobjedu u drugom krugu izbora, jer ga njegov ekstremizam čini neprihvatljivim za većinu birača. Moguće je da su mnogi građani u prvom krugu glasali za njega u znak prosvjeda ili nisu poznavali njegove stavove. Drugoplasirana kandidatkinja Elena Lasconi, predsjednica stranke USR i gradonačelnica jednog gradića na jugu Rumunjske, mogla bi za mnoge birače biti umjerena opcija. USR je nastao prije jednog desetljeća kao progresivno-liberalna prosvjedna stranka koja se zauzima za borbu protiv korupcije i reforme. Lasconi bi se u drugom krugu izbora mogla predstaviti kao "spasiteljica Rumunjske" od jedne političke avanture koja bi zemlju mogla gurnuti u kaos.

IZGUBLJEN JE RAT

Ovi rumunjski predsjednički izbori označeni su kao "TikTok-izbori" zbog masovne viralnosti Georgescuovih videa. Novinar Florin Negrutiu upozorio je da je izborni rezultat "loša kombinacija više faktora" - "mesijanskog vođe, Putinove propagande, algoritama društvenih mreža i internetskih trolova".

Sada se, s obzirom na neočekivane rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora, napeto iščekuje drugi krug 8. prosinca, kada će se Georgescu sučeliti s Elenom Lasconi. Nitko se ne usuđuje dati konkretne prognoze. No za novinara Iona M. Ionita jedno je već sada jasno: "Tradicionalna politika u Rumunjskoj je praktički pometena. Mi smo prva zemlja u kojoj je izgubljen hibridni rat vođen na društvenim mrežama."

Bilo kako god, ako se dosad o Rumunjskoj na političkoj pozornici Europe sve manje govorilo, uspjeh Calina Georgescua iznenada je promijenio situaciju, pa sad o Rumunjskoj priča cijela Europa. Zapravo je to država koja je šesta po broju stanovnika u Europskoj uniji i već po svom položaju na istaknutom jugoistočnom krilu EU-a i NATO-a od goleme je strateške važnosti. Upravo Rumunjska ima daleko najdužu granicu od bilo koje zemlje EU-a s ratom zahvaćenom Ukrajinom, to je također i najvažnije uporište za američke i druge NATO snage u toj regiji. Isto tako je kao ni jedna druga članica Unije i sama pogođena ratom: ruske bespilotne letjelice Shahed svako malo eksplodiraju iznad rumunjskog teritorija ili ga čak direktno pogađaju. U delti Dunava vlada u Bukureštu čak je 2023. odlučila izgraditi skloništa od zračnih napada za stanovnike. Ali, za razliku od Poljske ili baltičkih država, od Rumunjske se jedva što čuje u raspravama o odnosima s Rusijom i podršci Ukrajini...