Republika Hrvatska ima svoj kaznenopravni odgovor i na davanje i primanje mita bilo od dužnosnika, službenika, u javnom i privatnom sektoru, bilo da se radi o podmićivanju naših ili stranih službenika, zlouporabi položaja, trgovini utjecajem, pronevjeri, protupravnom prisvajanju ili drugom preusmjeravanju imovine od dužnosnika, službenika, zlouporabi povjerenja u gospodarstvu, pranju novca - navodi dr. sc. Sunčana Roksandić, izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Kazneni zakon RH vrlo je sveobuhatan što se tiče koruptivnih kaznenih djela. Ispunjavamo ne samo svoje obveze koje članstvo u EU-u zahtijeva nego i svoje međunarodne obveze te naš Kazneni zakon, primjerice, sadrži sva ona djela koja od nas zahtijeva i UN Konvencija protiv korupcije. Nemamo samo neka od djela koja su u Konvenciji navedena kao opcionalna, tj. države stranke ih nisu dužne propisati, ali mogu ako to smatraju potrebnim, kao što je to npr. nezakonito bogaćenje. Naime, sukladno s čl. 20 Konvencije, podložno svom ustavu i temeljnim načelima svoga pravnog poretka, svaka je država stranka dužna razmotriti donošenje zakonodavnih i drugih mjera potrebnih kako bi se kao kazneno djelo, u slučaju namjernog počinjenja, odredilo nezakonito bogaćenje, to jest znatno povećanje imovine državnog službenika, koje on ili ona ne može razumno objasniti s obzirom na svoj zakoniti prihod. No imamo podrobno opisano i podmićivanje i pronevjeru imovine u privatnom sektoru, što je također navedeno kao opcija, a ne kao obveza prema Konvenciji. Koruptivna se kaznena djela uglavnom nalaze u dvije glave Kaznenog zakona, jednoj koja štiti službenu dužnost kao pravno dobro i drugoj koja štiti gospodarstvo.

PRIJEDLOG DIREKTIVE EU-a

Koji su i kakvi sve problemi s kojima se suočava Republika Hrvatska u borbi protiv pošasti kakva je korupcija...?

- Republika Hrvatska u zakonodavnom smislu, što se tiče Kaznenog zakona i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, pokazala je da je svjesna ozbiljnosti problema i prijetnji koje korupcija znači za stabilnost i sigurnost društava, podrivajući institucije i vrijednosti demokracije, etičke vrijednosti i pravdu te ugrožavajući održiv razvoj i vladavinu prava. Ne zaboravimo da je Konvencija UN-a o borbi protiv korupcije nastala i zbog zabrinutosti zbog veza između korupcije i drugih oblika kriminala, osobito organiziranog kriminala i gospodarskog kriminala, uključujući pranje novca. Često se radi o golemim količinama imovine, koja može činiti znatan dio sredstava država, a što je prijetnja političkoj stabilnosti i održivom razvitku. Konvencija sadrži i odredbe koje se tiču prevencije. Dakle što god da radili kazneno pravo nije dovoljno nego je potrebna i prevencija. Ja bih edukaciju uvela u osnovne škole i anti-korupcijsko ponašanje i razumjevanje što je korupcija uvela kao dio školskih kurikuluma i uvela jedan modul koji bi se predavao na svim fakultetima bez obzira o kojem je riječ. Percepija korupcije je prevelika da bi se samo represivnim aparatom djelovalo na njezino postojanje i percepciju njezine raširenosti.

PIXSELL

To se i ističe i u prijedlogu Direktive EU-a za borbu protiv korupcije, za iskorjenjivanje korupcije potrebni su i preventivni i represivni mehanizmi. Države članice potiču se da poduzmu širok raspon preventivnih, zakonodavnih i kooperativnih mjera u sklopu borbe protiv korupcije. Vjerujem da bi se edukacijom u tome poprilično pomoglo.

Nedostaci u integritetu, neotkriveni sukobi interesa ili ozbiljna kršenja etičkih pravila mogu dovesti do koruptivnih aktivnosti ako se ne prepoznaju, ne riješe i ne suzbiju. Dodatno, u prijedlogu Direktive posebno se govori o štetnosti korupcije kada je počinjena od dužnosnika, što dovodi do težeg oblika korupcije što zahtijeva strože kažnjavanje ali i pojacane preventivne mehanizme. U posebno teškim oblicima suprotno ponasanje dovodi do široko rasprostranjene štete i uskrate ljudskih prava.

Radi preventivnog djelovanja, makar, kao što sam već rekla Kazeni zakon sadrži brojna koruptivna kaznena djela, a i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela uređuje i odgovornost pravnih osoba, može se razmisliti je li potrebno uvesti i dodatne kvalificirane oblike koruptivnih kaznenih djela u slučajevima što se tiču obavljanja javnih djelatnosti, a koje dovode do ugrožavanja zaštite ljudskih prava, uskrate zdravstvenih i socijalnih prava te i onih koja su počinjena iskorištavanjem stanja prouzročenih nepogodama (epidemijom, požarom, poplavom, potresom, ili drugom nesrećom). Npr. teška krađa, kazneno djelo protiv imovine postoji i u slučajevima kada je počinitelj počinio krađu iskorištavanjem stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom (čl. 229 st. 1 t. 3), te iskorištavanjem bespomoćnosti ili osobito teškog stanja druge osobe (st. 4). Eventualno možemo uvesti i takve i slične oblike za koruptivna kaznena djela, ali, opet, kazneno pravni odgovor što se tiče korupcije uključivo i one organizirane te politicko-gospodarske već imamo, potrebno je dodatno ojačati prevenciju i razvijati integritet svakog pojedinca, svakog dužnosnika, ali i građanina. Tijela progona imaju alat za djelovanje bili oni USKOK ili EPPO.

ETIČKA NAČELA

Predsjednica ste Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, uskoro obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv korupcije, imate li što poručiti, kako iskorijeniti korupciju?

- Prije svega ponajprije bih ponovila bitne dijelove iz javnog priopćenja koje je Vijeće donijelo jednoglasno prošle godine u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije kada se na svjetskoj razini nastojala istaknuti ključna veza između borbe protiv korupcije i mira, sigurnosti i razvoja. Svake je godine druga tema kako bi se ojačala svijest svih koliko je korupcija pogubna. U osnovi je shvaćanje da je suzbijanje korupcije pravo i odgovornost svih te da samo suradnjom i angažmanom svih osoba i institucija možemo prevladati negativne posljedice koruptivnih kaznenih djela. Države, dužnosnici, državni službenici, tijela progona, predstavnici medija, privatni sektor, civilno društvo, akademska zajednica, javnost i mladi podjednako imaju ulogu u tome.

Vijeće je u svom javnom priopćenju prošle godine istaknulo da je najveći rizik korupcije u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a upravo područje spajanja interesa javnog i privatnog sektora. Stoga je, od ključne važnosti neprekidno i uporno razvijati integritet svih navedenih aktera te imati na umu da načela navedena u Kodeksu postoje kako bi ojačala tu svijest i da se duznosnici smiju ponašati jedino na način koji se temelji na Kodeksu. Ujedno, time se ojačava i Republika Hrvatska kao demokratska država koja ima za cilj oživotvoriti ustavne vrijednosti i ostvarivati sigurnost svim svojim gradjanima. Kontinuirana edukacija u borbi protiv korupcije upravo je znak ojačanja te borbe, krajnje ozbiljnog shvaćanja iste i zadaća svih aktera u društvu. Vijeće inzistira da svaki dužnosnik u izvršnoj vlasti prođe edukaciju u ovom području i kontinuirano se u tome educira. To je ono što jest u nadležnosti Vijeća. Vjerujem da bi to bila dobra praksa i za saborske zastupnike, vijećnike, gradonačelnike, župane, sve one koji obavljaju javnu dužnost. Neće time korupcija nestati preko noći, ali će se nastaviti osvješćivati i sprječavati.

Načela iz Kodeksa temelje se na zakonskom okviru kojim su uređena pitanja sprječavanja sukoba interesa, ostvarivanja pristupa informacijama i transparentnosti, fiskalne odgovornosti, kao i propisa iz područja suzbijanja korupcije, uključujući i koruptivna kaznena djela. Etička načela su načela koja dužnosnik usvaja kao vlastita načela i vlastiti kriterij ponašanja za koje je osobno odgovoran za vrijeme i u vezi obnašanja dužnosti. Dužnosnik svoju dužnost mora obnašati časno, pošteno i savjesno, na način kojim neće umanjivati svoj integritet ili integritet tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost te poštovati pravni poredak i rad institucija pridonoseći i unaprjeđujući ostvarivanju javnog interesa i vladavine prava. Dužnosnik je dužan svojim primjerom postaviti standarde u tijelu izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, kao i spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa te na odgovarajući način upravljati njime. Ne može se ispričati za nepoznavanje obveza i odgovornosti koje proizlaze iz Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti. Etička načela kojih se dužnosnik dužan pridržavati u obnašanju dužnosti čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti koju obnaša su:

1. načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana

2. načelo javnosti i transparentnosti

3. načelo uzornog ponašanja

4. načelo odgovornosti za rezultate i

5. načelo racionalnog korištenja javnih resursa.

Jasno je da dužnosnik ne smije svoj privatni interes staviti ispred javnog interesa, je li takva odredba propisana Kodeksom?

- Tako je, to je obveza i prema Kodeksu ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti i bitna je za sve obveze koje dužnosnik prema zakonu izvršava, ali i za utvrđivanje njegove odgovornosti. U obnašanju dužnosti dužnosnik ne smije svoj privatni interes staviti ispred javnog interesa. Kako bi se to ostvarilo, dužnosnik koji je dužan deklarirati potencijalni sukob interesa odnosno izuzeti se iz odlučivanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, može deklarirati svoj interes usmenom izjavom na zapisnik ili pisanom izjavom, odnosno izuzeti se iz odlučivanja suzdržanim glasom ili neglasanjem. Dužnosnik je dužan prilikom kontakata s trećim osobama paziti da se ne dovede ili da ga se ne dovode u situaciju sukoba interesa, te treba paziti da ne dovede druge u situaciju sukoba interesa. Vijeće je istaknulo u svom priopćenju, a što je direktna obveza iz Kodeksa, kako prilikom odabira savjetnika i članova savjetodavnih i stručnih radnih skupina, dužnosnik treba uzeti u obzir zahtjeve posla, stručnost i profesionalno iskustvo te integritet kandidata jer je njihova zadaća pridonijeti rezultatima razvoja Republike Hrvatske i štititi javni interes Republike Hrvatske. Također smo izradili model - Izjavu, koja se može koristi za deklariranje sukoba interesa. Zajedno sa Zakonom o lobiranju, koji je nedavno stupio na snagu, dodatno su ojačane preventivne mjere u borbi protiv korupcije ovim Kodeksom, koji je isto relativno nov, a Vijeće se konstituiralo prošle godine. I ove godine ćemo dati javno priopćenje u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Kako je tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije - korupcija i mladi - svakako ćemo se dotaknuti i budućih generacija i važnosti koje naša ponašanja imaju za vladavinu prava i koju poruku šaljemo mladima. Nedavno istraživanje Centra Miko Tripalo o percepciji korupcije među mladima upućuje da moramo što prije uvesti više sadržaja o antikorupcijskom ponašanju i djelovanju u kurikulum.

SUKOB NADLEŽNOSTI

S obzirom na to da se svako malo u javnosti razotkrije neka nova korupcijska afera, može li se zaključiti i da je intenzitet borbe protiv korupcije pojačan posljednjih godina, da institucije rade svoj posao? Imamo sad i slučaj korupcije u zdravstvu (slučaj Beroš), niz uhićenja... Uloga Ureda europskog tužitelja (EPPO) također se doima intenzivnija nego prije, premda postoje dvojbe oko nadležnosti, pa smo imali reakciju DORH-a... Kako na sve to gledate?

- Ako gledamo izvještaje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se javno objavljuju svake godine, ako pročitamo pažljivo Izvještaj o vladavini prava koji sadrži i analizu učinkovitosti borbe protiv korupcije, ako pratimo istraživanje o percepciji korupcije (posljednje Eurobarometar takvo istraživanje objavljeno je u srpnju 2024. godine), vidimo da je najveći rizik pojavnosti korupcije upravo u srazu privatnog i javnog sektora, i to ne misle samo građani nego i poslovni sektor. Takvi su u principu i predmeti u interesu javnosti koje goni USKOK, a i europski javni tužitelj. Perpcija korupcije u RH je na razini koju moramo svakako smanjiti i to što prije, kao i onu unutar EU-a, kao cjeline.

PIXSELL

EPPO i DORH, odnosno USKOK trebaju surađivati prema principu lojalne suradnje. Vjerujem da je to jedino rješenje za pristup ovoj problematici i da je važnost primjene tog načela vidljiva i u slučaju procesuiranja trgovine utjecajem i primanja mita koja je trenutno u tijeku.

EPPO je uputio pritužbu Europskoj komisiji radi hrvatskog zakonodavnog rješenja da GDO odlučuje o sukobu nadležnosti bez mogućnosti žalbe, dakle da on donosi konačnu odluku, kako mi je poznato iz medija. Prethodno pitanje Sudu EU-a mogu uputiti nacionalni sudovi, zato je važno da provedbeni zakon uredi pravo žalbe i omogući da o sukobu nadležnosti odlučuje nepristrano i neovisno tijelo. No nismo jedini koji imaju propisano da o sukobu nadležnosti odlučuje glavni državni odvjetnik. Tako je uređeno u još 14 država, s tim da neke od njih imaju odmah uređeno i pravo žalbe. No, koliko mi je poznato, Ministarstvo pravosuđa poslalo je Zakon o provedbi Uredbe o europskom javnom tužitelju Europskoj komisiji (EK) na mišljenje prije njegova donošenja, i nije primilo primjedbe na tekst koji regulira pitanje odlučivanja o nadležnosti, ali i na cijeli Zakon.

Trenutno manjkavosti nekih rješenja dolaze do izražaja, ali i dalje tijela progona imaju sve moguće alate da učinkovito gone koruptivna kaznena djela. To je ono što građani ove države s pravom očekuju.