RUSSIA, KHERSON REGION - NOVEMBER 25, 2024: A serviceman of a naval infantry battalion of the Russian Navy Northern Fleet with the Dnepr Group of the Russian Armed Forces operates a BM-21 Grad multiple rocket launcher in the zone of the special military operation. Alexei Konovalov/TASS/Sipa USA Photo: Tass/SIPA USA
Alexei Konovalov/TASS/Sipa USA
30.11.2024., 06:25
SUOČAVANJE S RATNOM STVARNOŠĆU

Sezona gorkih lješnjaka: Europski mir pred najvećim izazovom

Vrata apokalipse ili propagandna taktika: Putin je promijenio Rusku nuklearnu doktrinu. Što to znači za Europu?

Postoji teorija prema kojoj Rusija podržava medijskog Zelenskog kako bi joj on svojom osebujnom pojavom omogućio realizaciju zacrtanih ciljeva, uključujući ukopavanje na Dnjepru. U tu se teoriju uklapaju i nove američke donacije kasetnih bombi, protupješačkih mina, nadzornih sustava, tenkova, haubica i dalekometnih raketa. Uključujući višecijevne raketne bacače HIMARS i taktičke raketne sustave srednjeg dometa ATACMS, koje je, usput budi rečeno, potrošeni Biden uz pomoć svog ratnog druga Zelenskog isprobao na Rusiji kako bi napakostio Trumpu i povukao liniju razgraničenja na Dnjepru.

Dakle, dok Ukrajina ispucavanjem američkih ATACMS-a na Brijansk i Kursk hrabri sebe i saveznike, UN navodi da je od početka rata, 24. veljače 2022., iz zemlje na Zapad pobjeglo sedam milijuna ljudi. Poljska je udomila gotovo 60 posto Ukrajinaca, a slijede je Njemačka, Velika Britanija i Austrija. Na protivničku je stranu, u Bjelorusiju i Rusiju, pobjeglo još najmanje tri milijuna Ukrajinaca, a nekoliko ih je milijuna, na međunarodno nepriznatom referendumu, prihvatilo Rusiju za svoju matičnu zemlju.

Handout photo shows field artillery soldiers test-fire the modernized Army Tactical Missile System (ATACMS) at White Sands Missile Range, NM, USA in June 2017. US President Joe Biden has given the green light for Ukraine to use long-range missiles supplied by the US to strike Russia. For months, Ukraine's President Volodymyr Zelensky has been urging that the restrictions on the missiles, known as ATACMS, be lifted, allowing Kyiv to strike outside its own borders. Photo by U.S. Army via ABACAPRESS.COM Photo: ABACA/ABACA
ABACA

Raketni napadi do sada su ubili velik broj ljudi, uništili kuće i poslovne prostore te ozbiljno oštetili energetsku infrastrukturu diljem zemlje. Ukupni gubitci iznose 65 posto kapaciteta proizvodnje energije u Ukrajini. Energetska kriza remeti javni pristup vodi, struji, grijanju, zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti. Mnogi Ukrajinci žive u oštećenim domovima ili u zgradama koje su loše pripremljene za niske temperature i opasne su za život. Što rat duže traje, humanitarne se potrebe u Ukrajini umnožavaju i šire. Procjenjuje se da će 14,6 milijuna ljudi u Ukrajini trebati humanitarnu pomoć do kraja 2024., stoji u UN-ovu izvješću.

SAN O TREĆEM RATU

Uza sve to, Ukrajina se mjesecima suočava i s brutalnim napredovanjem ruske vojske duž linije kontakta, pa neki misle da je ispaljivanje ATACAMS-a na Rusiju, osim poruke nade, još jedan u nizu poteza očajnika kojim bi se Rusiju isprovociralo na nuklearni uzvrat, što bi, prema stoput prožvakanoj priči, bila niska cijena za spašavanje uništene zemlje. Pri tome se vjeruje da Zelenski i njegov sufler Yermak rezoniraju kako jedna nuklearna bomba ne bi napravila veliku štetu, ali bi stvorila političke preduvjete da u"zonu smrti" umarširaju trupe Zapada predvođene Englezima i Poljacima. U tom konstruktu Ruse posebno iritiraju fundamentalno slabi Britanci, kojima su preko veleposlanika u Londonu Andreja Kelina poručili da je Velika Britanija, odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo, izravno uključena u rat, jer ispaljivanje Storm Shadowa ne može biti izvedeno bez osoblja NATO-a, uključujući britansko osoblje. U britansku obranu istog je trena stao smijenjeni šef ukrajinske vojske i veleposlanik u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni napisavši na X-u: "Treći svjetski rat već je počeo. Jer 2024. Ukrajina više nije suočena s Rusijom. Ukrajina je suočena s vojnicima iz Sjeverne Koreje. U Ukrajini i iranski shahidi potpuno otvoreno, bez imalo srama, ubijaju civile. Kineske granate dižu u zrak Ukrajinu, a ruski projektili koriste se kineskim dijelovima."

RUSSIA, MOSCOW - NOVEMBER 22, 2024: Russia's President Vladimir Putin holds a meeting with Russia's Defence Ministry top officials, representatives of the Military and Industrial Commission, and missile systems developers. Gavriil Grigorov/Russian Presidential Press and Information Office/TASS/Sipa USA Photo: Tass/SIPA USA
Gavriil Grigorov/Russian Presidential Press and Information Office/TASS/Sipa USA

Točku na i uzvratnim balističkim hiperzvučnim napadom na Ukrajinu i novim dekretom o odobrenju "Osnova državne politike Ruske Federacije u području nuklearnog odvraćanja" stavio je Putin. Radi se o trećoj promjeni doktrine upotrebe ruskih nuklearnih borbenih sredstava, prema kojoj je dopušteno korištenje oružjem "sudnjeg dana" i u slučaju "agresije" na Rusiju i njezine saveznike sa strane nenuklearnih država uz potporu nuklearne države, kao i kod masovnih zračnih napada nenuklearnim sredstvima. O tome je u televizijskom obraćanju Putin kazao: "Regionalni sukob u Ukrajini izazvan od Zapada dobio je elemente globalne naravi. Naši sustavi protuzračne obrane odbili su te napade. Zbog toga ciljevi koje je neprijatelj očito postavio nisu ostvareni... Još jednom želim posebno naglasiti kako uporaba takvog oružja sa strane neprijatelja ne može utjecati na tijek neprijateljstava u zoni posebne vojne operacije. Naše postrojbe uspješno napreduju duž cijele crte borbenog dodira. Svi zadatci koje smo postavili bit će riješeni. Kao odgovor na upotrebu američkog i britanskog dalekometnog oružja ruske su oružane snage 21. studenoga ove godine izvele kombinirani udar na jedan od objekata vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine. Jedan od najnovijih ruskih raketnih sustava srednjeg dometa testiran je u borbenim uvjetima, u ovom slučaju s balističkom raketom opremljenom nenuklearnom hiperzvučnom opremom. Naši raketni znanstvenici nazvali su ga "Orešnik". Ispitivanja su bila uspješna, cilj lansiranja je postignut. Na području Ukrajine, u gradu Dnipropetrovsku, pogođen je jedan od najvećih industrijskih kompleksa, poznat još iz doba Sovjetskog Saveza, koji i danas proizvodi raketnu tehniku ​​i drugo oružje."

Šire slike radi, ponovimo da je s mjesta partijskog sekretara Dnipra i direktora tada najveće svjetske tvrtke za proizvodnju nuklearnih raketa Južmaš (Yuzhmash) došao bivši predsjednik Ukrajine Leonid Kučma, čiji je zet inače Viktor Pinčuk, najmoćniji ukrajinski tajkun i prijatelj Clintonovih. Pripadnica dnipropetrovskog klana je i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, kao i financijer ukrajinskih neonacista i oligarh židovskog podrijetla Igor Kolomojski, glavni mecena glumca Zelenskog i pokrovitelj njegove predsjedničke pretkampanje (TV parodija "Sluga naroda") i uspješne predsjedničke kampanje 2019. godine.

BUŠENJE LJUSKE

Kako god bilo, Rusi su hipersoničnim "Orešnikom" ("Lješnjakom") sa zašarafljenom betonskom glavom probušili četiri podzemne etaže kultnog Južmaša, u kojem su se nekada proizvodili, između ostalog, i booster stupnjevi za raketu Zenit. Već duže tvrtka pod imenom PA Pivdenmash za američkog vojnoindustrijskog vlasnika Northrop Grumman proizvodi spremnike prvog stupnja za moćnu raketu Antares. Izvjesna Sabrina Singh, savjetnica tajnika Pentagona za medije, nazvala je korišteno oružje "eksperimentalnom balističkom raketom srednjeg dometa", temeljenom na ruskom modelu interkontinentalne balističke rakete RS-26 Rubež.

Handout photo shows Ukrainian President Volodymyr Zelensky walks with French President Emmanuel Macron before a bilateral meeting on the sidelines of the 5th European Political Community Summit, November 7, 2024 in Budapest, Hungary. Photo by Ukrainian Presidency via ABACAPRESS.COM Photo: ABACA/ABACA
ABACA

O ovoj smo situaciji prije više od tri godine napisali ovo: Rusima se zamjera posjedovanje "interkontinentalne" krstareće rakete s potencijalnom nuklearnim glavama RS-26 Rubezh jer je to takozvana border raketa, kojoj domet prelazi 300 km od maksimalno dopuštenih 5500 km za srednji domet. Zbog toga nije bila obuhvaćena Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je svakoj strani dopuštao 400 raketa i 1550 nuklearnih glava.

No vratimo se govoru gospođe Singh, koja je objasnila i da je raketa mogla biti opremljena različitim vrstama konvencionalnih ili nuklearnih bojnih glava i da je Rusija obavijestila američku vladu o planiranom napadu "kratko" prije nego što se napad dogodio preko kanala za smanjenje nuklearnog rizika. Ukupno gledano, ovo je bilo prvi put da je bilo koji IRBM (inter mediate-range ballistic missile) upotrijebljen u borbi, zbog čega podsjećamo na Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa, koji su ratificirali Sjedinjene Države i Sovjetski Savez 1988., a koji je zabranio upotrebu IRBM-a koji se lansiraju sa zemlje.

Napad "Lješnjakom" neki tumače i kao počasni plotun Bidenu i ruski pozdrav Trumpu, koji je SAD povukao iz Sporazuma 2019. godine. Govorilo se tada da je to učinio kako bi jednim udarcem ubio tri muhe! Na ciljnik je stavio Rusiju, centrirao Kinu i kaznio neposlušnu Europu (Njemačku). Maštovitiji su dodali da su zapravo nuklearni rasovi Amerike i Rusije izmislili po tri primjedbe na sporazum kako bi se mogli legalno povući iz njega i pripremiti teren za ono što gledamo sada u Ukrajini. U tu se teoriju savršeno uklapa i ratnik glumac i njegov neprijatelj iz susjedstva Vladimir Putin, koji u spomenutom televizijskom obraćanju o svemu tome kaže: "Mi testiramo raketni sustav 'Orešnik' u borbenim uvjetima kao odgovor na agresivne akcije zemalja NATO-a prema Rusiji. O pitanju daljnjeg razmještanja projektila srednjeg i kraćeg dometa odlučit ćemo ovisno o akcijama Sjedinjenih Država i njihovih satelita. Ciljeve za uništenje odredit ćemo tijekom daljnjeg testiranja naših najnovijih raketnih sustava na temelju prijetnji sigurnosti Ruske Federacije. Smatramo da imamo pravo koristiti se svojim oružjem protiv vojnih ciljeva onih zemalja koje dopuste upotrebu svog oružja protiv naših ciljeva, a u slučaju eskalacije agresivnih akcija odgovorit ćemo jednako odlučno i na isti način. Preporučujem da vladajuće elite onih zemalja koje kuju planove za upotrebu svojih vojnih kontingenata protiv Rusije ozbiljno razmisle o tome. Razvijamo projektile srednjeg i kraćeg dometa kao odgovor na američke planove za proizvodnju i raspoređivanje projektila srednjeg i kraćeg dometa u Europi i azijsko-pacifičkoj regiji. Vjerujemo da su Sjedinjene Države pogriješile jednostranim uništavanjem Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa 2019. pod nategnutom izlikom. Danas Sjedinjene Države ne samo što proizvode takvu opremu nego su i, kao što vidimo, tijekom obuke svojih trupa razradile pitanja prijenosa svojih perspektivnih raketnih sustava u različite regije svijeta, uključujući Europu. Štoviše, tijekom vježbi provodi se obuka o njihovoj uporabi..."

Dakle, treba izdržati još malo i onda dobro slušati što će o svemu reći Donald Trump, koji je demokratskim warmongerima pomrsio račune tako što je istupio iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Sporazuma za koji su, usput budi rečeno, Rusi tvrdili da nikada nije ni poštovan, jer su Amerikanci prekršili obećanje koje su navodno dali Gorbačovu da NATO neće postavljati antibalistički štit u istočnoj Europi. 

Treći svjetski rat

Kako rusko-ukrajinski rat kulminira, velik dio svijeta i dalje ga odbija nazvati trećim svjetskim ratom. To nije samo rusko-ukrajinski rat nego je to i posredni rat Rusije i NATO-a. Konvencionalna definicija svjetskog rata jest da on uključuje sudjelovanje više velikih sila u globalnom sukobu. Gotovo 50 zemalja poslalo je Ukrajini vojnu ili humanitarnu pomoć, sa svih kontinenata, osim a Antarktike. Rusi imaju puno razloga govoriti o prerastanju specijalne vojne operacije u treći svjetski rat, jer to naglašava veličinu njihove borbe. Također zapadnjaci imaju razloga izbjegavati taj izraz, a time i prihvaćanje statusa zaraćene strane u ratu. Korištenje izrazom “treći svjetski rat” pojačava vjerodostojnost ruske nuklearne prijetnje u egzistencijalnom sukobu, što Zapad ne voli činiti, a ruski agitatori uporno ponavljaju. Francuzi otvorenom ponudom slanja svojih trupa u Ukrajinu žele uhvatiti korak s Englezima i Amerikancima i tako tko zna koji put biti sporedni čimbenik koji će držati Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje. (D.Ma.)

Taktički nuklearni rat

Što se tiče mogućeg najavljenog preventivnog nuklearnog udara na Rusiju, on bi bio ostvaren prvenstveno preko Rumunjske (Deveselo) i Poljske (Radžikovo), u kojima su instalirani univerzalni lanseri MK-41 kao dio sustava obrambenog raketnog štita Europe (Aegis Ashore Missile Defense System - AAMDS). Antiraketna obrana Aegis osim raketa SM-3 može ispaljivati i krstareće rakete “Tomahawk” s nuklearnim bojnim glavama, dometa 2500 kilometara. Nelagodu u Rusa stvaraju i američki superdronovi s integriranim DEW oružjem (eng. Directed-energy weapon) te krstareće rakete deklarirane kao dronovi. Sporna je Boingova raketa Minuteman, kao i upotreba mornaričkih lansera MK-41 Toolbox, koji se koriste u kopnene svrhe. Stvar bi u krajnjoj nuždi trebao ovjeriti zastrašujući hipersonični “Dark Eagle”, koji se, prema nekim tumačenjima, već nalazi u Njemačkoj. Nedavno je Parlamentarna skupština NATO-a usvojila rezoluciju kojom poziva na prebacivanje raketa srednjeg dometa (1000 - 5500 km) Ukrajini. (D.Ma.)

Ubojiti “Orešnik”

Nagađa se da je “Orešnik” interkontinentalna raketa na čvrsto gorivo dometa između 2500 i 3000 te 5500 km. Opremljen je MIRV bojnim glavama (Multiple Independently Targetable Reentry Vehicles), a mogu letjeti hipersoničnim brzinama (10 Maha). Prema američkom ministarstvu obrane, raketa “Orešnik” bazira se na dizajnu RS-26 Rubež. RS-26 je pravno upitan interkontinentalni balistički projektil (ICBM) na čvrsto gorivo, izveden iz interkontinentalne balističke rakete RS-24 Yars. Ima domet između 2000 i 5800 kilometara. RS-26 uspješno je prošao niz testova između 2011. i 2015. Unatoč spremnosti za potencijalno raspoređivanje, projektil je isključen iz ruskog Državnog programa naoružanja 2018. - 2027. Pretpostavlja se da je zbog pravnog tumačenja strateških sustava srednjeg dometa RS-26 prenamijenjen u “Orešnik”, nakon američkog povlačenja iz INF sporazuma 2019. godine. Postoje i špekulacije da je “Orešnik” modernizirana varijanta sovjetskog RSD-10 Pioneer (NATO-ov naziv: SS-20 Saber) IRBM. Razvijene 1970-ih, rakete RSD-10 odigrale su središnju ulogu u uvjeravanju Zapada da pregovara sa Sovjetskim Savezom o Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). (D.Ma.)