Desetljećima je transatlantsko savezništvo bilo kamen temeljac američke i europske nacionalne sigurnosti te snažan simbol zajedništva u očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na vladavini prava. Dan nakon ključnih izbora za SAD, ali i za EU, sastala sam se s kongresmenima s obje strane političkog spektra, gdje smo potvrdili naše zajedništvo u očuvanju mira, prosperiteta te podršku demokraciji, vladavini prava i slobodi diljem svijeta - kaže Željana Zovko, zastupnica (HDZ/EPP) u Europskom parlamentu, te dodaje:

USTUPLJENO

- SAD je naš najbliži partner u području trgovine, investicija, vanjske politike, sigurnosti i obrane. Zbog strateške važnosti ovog partnerstva EU mora usvojiti pragmatičan pristup prema novoj administraciji, što sam naglasila u svom plenarnom govoru u Bruxellesu tijekom rasprave o odnosima EU-a i SAD-a u svjetlu američkih predsjedničkih izbora. Zahtjevi novoizabranog predsjednika Trumpa za povećanjem izdataka za obranu na 2 % BDP-a već su godinama poznati EU-u, a ruska agresija na Ukrajinu učinila ih je aktualnima, istaknuvši potrebu jačanja europskog obrambenog stupa unutar NATO-a. U tom kontekstu EPP je pokrenuo inicijativu za stvaranje pozicije povjerenika za obranu u novom sazivu Komisije, kao i za koordinaciju naših obrambenih industrija. Kao izvjestiteljica Kluba zastupnika EPP-a zadužena za nadzor trgovine sa SAD-om, smatram da moramo nastaviti tražiti zajedničke interese i točke spajanja, bilo da je riječ o energiji, umjetnoj inteligenciji ili poticanju američkih investicija u EU kroz proizvodnju dijelova potrebnih za američku obrambenu industriju. EU je već započeo pripreme za najavljene trgovinske mjere, uključujući prijedlog Ursule von der Leyen o povećanju kupnje LNG-a iz SAD-a.

Koliko je pobjeda DonaldaTrumpa na predsjedničkim izborima pokazatelj nekih drukčijih odnosa snaga u širem i dubljem geopolitičkom i geostrateškom kontekstu? Vidimo da je situacija i na europskoj političkoj sceni sve zanimljivija, posebno u Njemačkoj...

- Administracija novoizabranog predsjednika Trumpa, zajedno s članovima Kongresa i Senata, tražit će odgovore na ključna pitanja koja su mobilizirala njihove birače, a u prvom redu se odnose na ekonomski rast. Multilateralni sustav, suočen s velikim krizama - od financijske krize 2008. godine preko pandemije, porasta terorizma, migracijskih valova i klimatskih promjena - rezultirao je nesigurnošću među građanima, koji sve češće traže spas u populističkim strankama diljem svijeta, pa tako i u EU-u. Srećom, nedavni europski izbori očuvali su koaliciju predvođenu desnim centrom te uskoro očekujemo formiranje Komisije i preuzimanje odgovornosti za procese unutar EU-a, kao i za dijalog s novoizabranim predsjednikom. Istodobno, svjedočimo padu vlade u Njemačkoj, a birači očekuju rješavanje razloga usporavanja gospodarskog rasta. Očekujemo i pobjedu naše sestrinske stranke CDU-a kako bismo bili spremni za razmatranje geopolitičkog i geostrateškog konteksta i poduzimanje odgovarajućih koraka. S druge strane Republika Hrvatska nalazi se u izuzetno povoljnoj poziciji, s gospodarskim rastom od 3 % BDP-a, što je pravi fenomen na razini EU-a u ovim uvjetima.

U kontekstu sadašnjih i budućih izazova, koji će biti prioriteti Europske unije? NATO je i dalje jamac sigurnosti, no može li tu ulogu na određeni način revidirati Trump?

- Sposobnost EU-a da osnaži transatlantsko partnerstvo, a istovremeno ubrza svoju stratešku autonomiju, trenutno je naš prioritet. Jačanje europskih obrambenih sposobnosti kroz osnaživanje industrije ključan je korak prema ovom cilju. Međutim, kako bi se omogućilo ovo poboljšano partnerstvo unutar NATO okvira, države članice EU-a morat će povećati svoja izdvajanja za obranu na 2 % BDP-a. Ovakve bi zahtjeve dobili i u slučaju pobjede Harris, jer SAD još od doba Obame traži od Europe da se brine za svoju sigurnost i jača europski stup obrane NATO-a, a zahtjevi za izdvajanjima za obranu će u ovim okolnostima biti i veći.

Hrvatski premijer Plenković u povodu Trumpove pobjede između ostalog je rekao i kako očekuje vodeću ulogu SAD-a u rješavanju ruske agresije na Ukrajinu. Dodao je kako i s budućom administracijom predsjednika Trumpa očekuje nastavak kvalitetne suradnje... Vaš komentar, što izbor Donalda Trumpa može značiti za Hrvatsku?

- Slažem se s izjavom predsjednika Vlade Plenkovića i svi očekujemo nastavak jačanja transatlantskih odnosa, usklađivanje stavova oko svih ključnih pitanja, ruske agresije na Ukrajinu, situacije na Bliskom istoku, trgovinskih odnosa, suradnje u okviru NATO-a, odnosa prema Kini te klimatskih promjena. Sva ova pitanja ključna su kako za EU, tako i za Republiku Hrvatsku. Nastavit ćemo graditi snažne bilateralne odnose s novom američkom administracijom, kao i naš strateški dijalog i ukupnu suradnju, poglavito u obrani i u energetskom sektoru, turizmu i gospodarstvu.

Koliko će Trump i njegova administracija obraćati pozornosti na regiju u širem smislu (BiH, Kosovo, Crna Gora, Srbija..)?

- Bidenova administracija igrala je djelomice dobru ulogu u rješavanju krize prouzročene nedostatkom rješavanja izbornog zakona u BiH, kada je u trenutku očigledne sklonosti k iranskoj struji eliminirana pretenzija ukupnog preuzimanja bošnjačke strane vlasti nakon izbora, te je omogućila visokom predstavniku da donese izmjene koje su pomogle prevladavanju te krize.

Međutim, problemi koji su prouzročeni začuđujućim miješanjem lokalnog veleposlanika u energetsku sigurnost Hrvata u BiH u projektu izgradnje Južnog toka koji financira Republika Hrvatska, pokazali su nerazumijevanje značenja očuvanja balansa mirovnog sporazuma te položaja Hrvata u BiH. Kongresmeni s obje strane političkog spektra s kojima sam o tome razgovarala imali su više sluha.