Ne prođe mjeseca, pa ni dana da u medijima ne odjekne neko dramatično upozorenje kako svijet i klima više nisu u idiličnom suživotu, da priroda uzvraća udarac i da nam prijeti klimatski kolaps koji nas vodi prema dugonajavljivanoj propasti civilizacije. U tom i takvom katastrofičnom ozračju stigla je nedavno i vijest kako agencija EU-a Copernicus procjenjuje da bi prosječna globalna temperatura u 2024. mogla biti 1,55 stupnjeva viša od predindustrijskog prosjeka, u odnosu prema 1,48 stupnjeva u 2023.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres već tada je govorio o "slomu klime". "Nakon deset mjeseci gotovo je sigurno da će 2024. biti najtoplija u povijesti i prva s više od 1,5 stupnjeva višom temperaturom od predindustrijske razine", rekla je direktorica agencije Samantha Burgess te dodala: "To je prekretnica za globalnu temperaturu koja bi trebala poslužiti kao katalizator za podizanje ambicija na predstojećoj klimatskoj konferenciji COP29". Podsjetimo, na klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. države su se dogovorile da će ograničiti globalno zatopljenje ispod dva stupnja, a idealno na 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Što se pak tiče COP-a broj 29, radi se o 29. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i upravo se održava u Bakuu u Azerbajdžanu (od 11. do 22. studenoga 2024.). Očekivanja su velika, premda je neizbježna sjena Donalda Trumpa, koji, ponovo izabran za predsjednika SAD-a, vjerojatno neće imati dobro ni konstruktivno mišljenje o klimi i klimatskom promjenana općenito, što je pokazao i u svom prvom mandatu u Bijeloj kući.

No, bez obzira na Trumpa, klimatolozi, znanstvenici i politički dužnosnici iz cijelog svijeta u Bakuu će bar pokušati usuglasiti neke stavove i postići koliko-toliko prihvatljiv, održiv i provediv dogovor koji bi ulijevao nadu da je klimatsku katastrofu ipak moguće izbjeći.

S obzirom na to da iza svih dosadašnjih COP-ova, pa i ovog aktualnog, stoje Ujedinjeni narodi, prenosimo prije samita obznanjen elaborat Sveučilišta Ujedinjenih naroda (UNU/United Nations University/unu.edu), koji predstavlja posve relevantan informnativni prilog prije zaključaka koje će COP29 donijeti posljednjeg dana konferencije, 22. studenoga.

MAGAZIN COP29

PET VRHUNACA

Ponovno je doba godine kada klimatska politika zauzima središnje mjesto. Svjetski čelnici, donositelji odluka i drugi dionici poput predstavnika privatnog sektora, mladih i civilnog društva, okupljeni u Bakuu ponovno u središte pozornosti stavljaju klimatsku krizu i radnje potrebne za njezino rješavanje. Zemlje će se morati pridržavati prethodnih obveza i unaprijediti nove, a sve usred geopolitički izazovnih vremena. Evo pet najvažnijih stavaka/tema o kojima se raspravlja i o kojima se očekuju konkretni zaključci:

1. Potrebno je postaviti novi globalni cilj financiranja kontrole klimatskih promjena: Na COP29 pregovarači će morati postaviti novi globalni cilj financiranja za 2025. i nadalje, polazeći od obveze od 100 milijardi dolara godišnje o kojoj su se zemlje prije dogovorile. Predstoje teški pregovori o kvantiteti i kvaliteti klimatskog financiranja, kako bi se postavila pravedna očekivanja od onih koji pridonose klimatskom financiranju i osigurao učinak te mobilizirala potrebna ulaganja iz privatnog sektora. Novi cilj ne samo da mora znatno povećati financijska obećanja nego bi također trebao poboljšati dostupnost tih sredstava.

2. Zemlje moraju pojačati ambicije i postaviti očekivanja za sljedeći ciklus nacionalnih klimatskih planova: Približava se 2025., rok za podnošenje nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) i postoji hitna potreba za povećanom ambicijom. Ovo označava početak novog ciklusa za mehanizam Paris Ratchet unutar Pariškog sporazuma, koji zahtijeva od država da donesu sve ambicioznije klimatske obveze svakih pet godina, postupno podižući svoje ciljeve za smanjenje emisija plinova staklenika. Ključno je donijeti održiv i provediv plan i program, nastavak onoga što je dogovoreno na samitu COP28, uključujući obveze za prelazak s fosilnih goriva i povećanje kapaciteta obnovljive energije najmanje tri puta do 2030. godine.

3. COP29 će pripremiti fondove za gubitke i štete za postizanje učinka: Godine 2024. Fond za gubitke i štete ostvario je napredak tijekom cijele godine, odabravši Filipine kao domaćina za svoj odbor, uspostavivši radne odnose sa Svjetskom bankom i zaposlivši izvršnog direktora. Očekuje se da će COP29 odobriti ove privremene korake i pokrenuti rasprave o jačanju i poboljšanju aranžmana financiranja gubitaka i šteta. Pregovarači će također razmotriti Varšavski međunarodni mehanizam (WIM), koji je uspostavljen za rješavanje utjecaja klimatskih promjena koji nadilaze ono čemu se ljudi i ekosustavi mogu prilagoditi. Revizija je ključna prilika za jačanje uloge WIM-a i poboljšanje njegove koordinacije s novoosnovanim Fondom za gubitke i štete i Santiago mrežom, koji olakšava tehničku pomoć ranjivim zemljama u suočavanju s gubicima i štetama povezanima s klimom. Osim toga COP29 će se usredotočiti na povećanje financijske potpore unutar razvijajućeg okvira upravljanja gubicima i štetama.

4. COP29 potaknut će akciju prilagodbe usmjeravanjem zemalja od planiranja do provedbe njihovih planova: COP28 uspostavio je okvir za Globalni cilj prilagodbe. Zemlje su pozvane da formuliraju nacionalne planove prilagodbe (NAP) do 2025. i pokažu napredak u njihovoj provedbi do 2030. godine. O daljnjem tehničkom radu na mjerenju napretka prilagodbe raspravlja se na COP29, ali se potpuni zaključci očekuju tek sljedeće godine. Ove bi godine fokus trebao biti na pružanju daljnjih smjernica zemljama o tome kako pripremiti i provesti svoje NAP-ove. Osim toga, COP29 bi mogao privući obećana sredstva za prilagodbu te gubitak i štetu, poput doprinosa Fondu za prilagodbu. Na kraju, pregovarači o prilagodbi na COP29 moraju osigurati da se prilagodba na odgovarajući način odražava u cilju financiranja klimatskih promjena.

5. 2024. je godina COP-a koja se fokusira na veze između klime, prirode, zemlje i gradova: Ova je godina "trostruka COP godina", što znači da se održavaju tri ključne međunarodne ekološke konferencije: COP29 za klimatske promjene u Bakuu, COP16 za bioraznolikost u Caliju, Kolumbija i COP16 za dezertifikaciju i degradaciju tla u Rijadu, Saudijska Arabija. Ova konvergencija konferencija nudi priliku svjetskim čelnicima da usklade svoje napore u rješavanju ovih međusobno povezanih kriza.

PEXELS

Zajedničko rješavanje problema klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i degradacije tla ključno je za osiguravanje održivih rješenja koja koriste zdravlju planeta u cjelini. Osim toga 12. Svjetski urbani forum (WUF12), održan od 4. do 8. studenoga 2024. godine u Kairu, dakle nešto prije samita COP29, pružio je priliku da se nastavi pozitivni zamah stvoren u Egiptu i na konferenciji u Bakuu.

GLOBALNO I LOKALNO

Drugim riječima, ishodi WUF-a mogu poslužiti kao inputi na COP-u i istaknuti važnost lokalnog vodstva za ambiciozne klimatske akcije i potrebu da se podrže gradovi u rješavanju gubitaka i štete povezanih s klimom. Lokalne vlasti moraju biti osnažene obraćajući se gradovima u NAP-ovima, NDC-ovima i novoosmišljenim mehanizmima za pristup financiranju gubitaka i šteta, osiguravajući bolji pristup financiranju klimatskih promjena za obnovu i jačanje urbane otpornosti te pružajući podršku zajednicama koje su najpogođenije klimatskim promjenama.