Sve više znakova upozorava na to da bi se sjevernokorejski vojnici trebali boriti na strani Rusije u Ukrajini. Kijev govori o novom sudioniku u ratu. Kako to utječe na dinamiku rata, i što Zapad čini? Tim i nekim drugim pitanjima, u svom komentaru za DW, bavi se David Ehl, čiji prilog uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Činjenica da Rusija i Sjeverna Koreja surađuju načelno nije ništa novo: u lipnju je ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao u Pjongjang kako bi dogovorio sigurnosno partnerstvo sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom. Ranije se spekuliralo o opsežnim isporukama sjevernokorejskog oružja, posebice artiljerijskog streljiva. Još je 2023. ukrajinska tajna služba HUR izvijestila da je jedan sjevernokorejski vojni kontingent već stigao na okupirana područja Ukrajine.

3000 VOJNIKA U RUSIJI

Međutim, nalazi koje je nedavno objavila južnokorejska tajna služba NIS daju cijeloj problematici novu dimenziju: prema ovim podacima, Pjongjang priprema i do 12.000 vojnika za ruski rat protiv Ukrajine. Od toga je 1500 već prebačeno u ruski lučki grad Vladivostok - NIS sada čak govori o 3000 vojnika koji su dovedeni u Rusiju. Prema istim saznanjima, trebali su dobiti ruske odore kako bi prikrili svoj identitet. DW-ov tim za provjeru činjenica uspio je potvrditi da snimke koje je dostavio NIS pokazuju lokacije u ruskom Istočnom vojnom okrugu. Ni Rusija ni Sjeverna Koreja još nisu službeno potvrdile ove navode.

“Trenutno je malo konkretnih informacija i puno nespecifičnih nagađanja", kaže Nico Lange, viši suradnik Münchenske sigurnosne konferencije (MSC), u intervjuu za DW, te dodaje: "Ali nema sumnje da su Sjevernokorejci u Rusiji na obuci. I također nema sumnje da su već neko vrijeme, naime nedugo nakon posjeta Vladimira Putina Pjongjangu, građevinske ekipe sjevernokorejskih oružanih snaga bile na okupiranim teritorijima i da su aktivne u Ukrajini."

Istovremeno, Lange se ograđuje: "No ne treba automatski donositi zaključak iz ove informacije koja sada kruži da se 12.000 sjevernokorejskih vojnika borilo zajedno s Rusima u rovovima u Ukrajini. To do sada nije uočeno."

Ipak, iz ukrajinske perspektive, to je zabrinjavajući razvoj događaja. Dok se ruski predsjednik Putin predstavlja kao brižni domaćin summita zemalja skupine BRICS ovog tjedna, Kijev je zabrinut zbog daljnje podrške: takozvani plan pobjede predsjednika Volodimira Zelenskog nije uspio stvoriti nikakav zamah. Ukrajina mora strahovati da će na predsjedničkim izborima u SAD-u početkom studenoga pobijediti Donald Trump, koji želi prekinuti pomoć u naoružanju. On je nedavno u jednom podcastu čak okrivio Zelenskog za rusku invaziju.

Sam Zelenski jasno je dao do znanja da partneri zemlje koju je Rusija napala moraju odgovoriti na "jasne dokaze": "Ne smijemo dopustiti da zlo raste. Ako svijet sada šuti i ako uskoro budemo redovito viđali sjevernokorejske vojnike na fronti isto kao što se i redovito borimo protiv šaheda (iranske bespilotne letjelice kamikaze, nap. ur.), to nikome u svijetu neće koristiti i samo će produljiti rat", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Od ključne je važnosti kako će SAD reagirati. Washington nije samo najveći zagovornik Ukrajine nego i sila zaštitnica Južne Koreje. SAD je i prva članica NATO-a koja je progovorila o "dokazima" prisutnosti sjevernokorejskih postrojbi u Rusiji. No ministar obrane Lloyd Austin je suzdržan: "Što ti vojnici točno rade tamo? To tek treba vidjeti. Ako namjeravaju sudjelovati u ovom ratu u ime Rusije, onda je to vrlo, vrlo ozbiljan problem", rekao je na jednom sastanku u Rimu. Problem koji će vjerojatno najviše utjecati na mandat sljedeće američke administracije pod Donaldom Trumpom ili Kamalom Harris. MSC stručnjak Lange vjeruje da će i Europa htjeti pričekati izbore u SAD-u 5. studenoga: "Trenutno ne vidim da se velike države u Europi udružuju kako bi razvile zajedničku strategiju. Što želimo? Što učiniti protiv same Rusije i protiv pristaša Rusije? I kako djelovati zajednički? Ono što nam sada treba su odgovori upravo na ova pitanja", kaže Lange.

Jedna glasnogovornica NATO-a u Bruxellesu upozorila je na to da ako se pokaže da su ove trupe namijenjene za borbe u Ukrajini, to onda znači "znatnu eskalaciju potpore Sjeverne Koreje ilegalnom ratu Rusije i daljnji znak gubitaka Rusije na prvim crtama bojišta". Savez trenutno raspravlja o sljedećim koracima.

“Činjenica da Europa još nije reagirala na navodno sjevernokorejsko raspoređivanje trupa fatalan je propust", kaže Roderich Kiesewetter, njemački demokršćanski stručnjak za vanjsku politiku. Kako kaže, ujedinjen i odlučan odgovor vojne snage i odvraćanja je imperativ. Na upit DW-a ovaj zastupnik u Bundestagu dodaje: "Mnoge europske zemlje to žele već dugo. Prije svega Njemačka mora konačno promijeniti svoj stav o ovom pitanju." Kiesewetter je ponovio zahtjeve da se ukinu ograničenja u pitanju dometa isporučenog oružja, da se Ukrajini predaju snažniji sustavi i da joj se uputi pozivnica za NATO.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke pozvalo je u srijedu ujutro otpravnika poslova Veleposlanstva Sjeverne Koreje i tom je prilikom sjevernokorejski diplomat upozoren na to da su sigurnost Njemačke i europski mirovni poredak ugroženi eventualnom podrškom ruskom agresorskom ratu.

WIN-WIN ZA RUSIJU I KOREJU

Dok su naznake daljnje rusko-sjevernokorejske suradnje rasle, DW je razgovarao s Andrejom Lankovim, profesorom povijesti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kokmin u glavnom gradu Južne Koreje Seulu. On upozorava na to da bi sudjelovanjem sjevernokorejskih vojnika Rusija mogla imati koristi time što će izbjeći daljnje mobilizacije: "Ovaj rat je u Rusiji popularan, ali samo ako većina ljudi nije uključena u borbe i rat ne utječe na njihov svakodnevni život", naglasio je Lankov. Prema njegovu mišljenju, u Rusiji je sve manje muškaraca koji su spremni riskirati život, čak i za financijske povlastice kakve nude vojni ugovori.

Zauzvrat, Sjeverna Koreja želi novac i tehnologiju. "Vojnik po ugovoru u ruskoj vojsci prima 2000 dolara mjesečno plus jednokratni bonus koji može iznositi i do 20.000 dolara. Pjongjang bi bio sretan i s polovinom tog novca za svakog vojnika", kaže Lankov. Moderna tehnologija jednako je tražena: "U drugim okolnostima Rusija nikada ne bi bila voljna dijeliti tehnologiju s tako nestabilnom zemljom, ali sada nema izbora", naglašava Lankov. No ovaj stručnjak vjeruje da suradnja neće potrajati. Nakon završetka rata u Ukrajini odnosi bi se mogli vratiti na prethodnu razinu, jer Sjeverna Koreja tada više ne bi bila gospodarski zanimljiva Moskvi.