Počinje provedba akta o umjetnoj inteligenciji. Izazov sadašnjosti za izazove budućnosti

9.11.2024., 07:38

Vladimir MRVOŠ

EU ODBOR ZAPOČEO S RADOM

Počinje provedba akta o umjetnoj inteligenciji. Izazov sadašnjosti za izazove budućnosti

Pravna regulacija i sigurnost za sve sudionike u procesu

Europska komisija održala je nedavno prvi službeni sastanak Odbora za umjetnu inteligenciju nakon stupanja na snagu Akta o umjetnoj inteligenciji početkom kolovoza. Taj početni sastanak, koji se održao u Bruxellesu, važan je korak u stvaranju čvrstog okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom, na što se EU obvezao. Odbor za umjetnu inteligenciju sastoji se od visokih predstavnika Komisije i svih država članica EU‑a, a zadaća mu je raspravljati o tome kako poboljšati razvoj i prihvaćanje umjetne inteligencije u Uniji te rasprava o sljedećim koracima u provedbi Akta. Europski nadzornik za zaštitu podataka i predstavnici iz Norveške, Lihtenštajna i Islanda u radu Odbora sudjeluju kao promatrači.

Umjetna inteligencija postaje jedna od najznačajnijih tehnoloških inovacija 21. stoljeća, sa sposobnošću transformacije mnogih aspekata života i rada. Ovaj razvoj nosi velike prilike, ali i probleme pogotovo u pogledu regulacije. Europska unija mora to područje regulirati sveobuhvatnim zakonodavstvom kako bi se osiguralo da se koristi umjetne inteligencije odvijaju na način koji poštuje ljudska prava, sigurnost i etičke standarde.

10 zanimljivih činjenica o umjetnoj inteligenciji (UI)

1. IBM-ovo računalo Deep Blue 1997. godine pobijedilo svjetskog šahovskog prvaka Garryja Kasparova. To je bio prvi put da je računalo nadmašilo ljudskog prvaka u šahu, što je označilo prekretnicu u razvoju UI.

2. Iako UI donosi brojne prednosti, ona može biti pristrana. Primjerice, sustavi za prepoznavanje lica pokazali su se manje točnima u prepoznavanju tamnoputih ljudi, jer su testirani na neadekvatnim skupovima podataka. Ova pristranost može utjecati na odluke i izazvati etičke probleme.

3. UI koja koristi strojno učenje omogućuje personalizaciju sadržaja, što znači da umjetna inteligencija može dati preporuke za sadržaje na određeni platformama jer algoritmi uče o preferencijama korisnika.

4. UI može biti literalno kreativana. Napredne platforme umjetne inteligencije mogu generirati kreativni sadržaj, uključujući poeziju, pjesme, priče.

5. UI može pomagati u medicini, posebno u dijagnostici bolesti. Sustavi za analizu medicinskih slika, često nadmašuju ljudske stručnjake u brzini i točnosti dijagnoza.

6. Umjetnici mogu koristi UI kako bi stvarali presonalizirana umjetnička djela. Generativne mreže omogućuju računalima stvaranje slika, videozapisa i glazbe koja ranije nije postojala, na temelju analize postojećih umjetničkih djela.

7. UI pobijedila je profesionalne timove u nekim kompjuterskim igricama, pokazavši kako može biti konkurentna u kompleksnim strateškim igrama koje zahtijevaju timski rad i naprednu koordinaciju.

8. UI pomaže znanstvenicima u otkrivanju novih spojeva i materijala. Neke farmaceutske tvrtke koriste umjetnu inteligenciju kako bi ubrzale istraživanje novih lijekova, analizirajući milijune kombinacija spojeva kako bi otkrili potencijalne terapije.

9. Na društvenim mrežam UI može automatski kreirati sadržaj, odgovarati na poruke ili čak “pretvarati se” da su ljudi. To može u određenim slučajevima biti korisno, ali i problematično kada se koriste za širenje lažnih vijesti.

10. Razvijaju se sustavi UI koji mogu prepoznavati i odgovarati na ljudske emocije. Oni analiziraju ton glasa, izraze lica i druge znakove kako bi procijenili emocionalno stanje korisnika. Ove tehnologije imaju primjene u zdravstvenoj njezi, terapiji i korisničkoj podršci.

U posljednjih nekoliko godina, EU je identificirala nekoliko ključnih razloga za regulaciju umjetne inteligencije. Prvo, rastuća integracija umjetne inteligencije u različite industrije, poput medicine, prometa, obrazovanja i financija, donosi ozbiljne rizike. Na primjer, autonomni automobili i sustavi za donošenje odluka temeljeni na algoritmima mogu stvoriti ozbiljne posljedice za sigurnost, ali i privatnost građana. Zakonodavstvo EU pokušava osigurati da se tehnologije razvijaju i koriste na način koji minimizira rizike za pojedince i društvo u cjelini.

Na prvom sastanku bilo je riječi o ustroju Odbora za umjetnu inteligenciju i donošenje njegova poslovnika te ažuriranju i strateškoj raspravi, uključujući inicijativu GenAI4EU i međunarodne aktivnosti u području umjetne inteligencije. Razgovaralo se i o najnovijim informacijama o napretku i rasprava o prvim rezultatima Komisije povezanima s provedbom Akta o umjetnoj inteligenciji te o razmjeni prakse u nacionalnim pristupima upravljanju umjetnom inteligencijom.

Polovica kompanija tek počela usvajati UI tehnologije

Gotovo 50 posto kompanija iz područja uslužnih djelatnosti još uvijek je na početku procesa usvajanja umjetne inteligencije, iako su svi složni da je imjetna inteligencija glavni pokretač digitalne transformacije, kako u internim operacijama, tako i u interakciji s korisnicima. Jedan je to od zaključaka istraživanja konzultantske kuće Horváth, u kojem je sudjelovalo više od 770 menadžera iz kompanija koje posluju u 29 država, uključujući Hrvatsku. Istraživanje je obuhvatilo kompanije koje se bave proizvodnjom, te one iz područja uslužnih djelatnosti. Spomenuta je studija pokazala da menadžeri upravo digitalnu transformaciju prepoznaju ključnom za osiguranje srednjoročnog i dugoročnog rasta kompanija. Istraživanje je pokazalo da kompanije koje se bave proizvodnjom povećavaju svoju radnu snagu i otvaraju radna mjesta u svim zemljama u kojima posluju, osim u Njemačkoj. Glavni rast događa se u Sjevernoj Americi, Aziji i istočnoj Europi. Kompanije pogone za razvoj proizvoda sve više sele na tržišta u razvoju, a ključni čimbenici koji utječu na ovaj trend su primarno povoljniji uvjeti poslovanja na takvim područjima i optimizacija ukupnih troškova. Ispitanici se slažu da na aktualnu poslovnu situaciju značajno utječu rastuće cijene sirovina i poremećaji u opskrbnom lancu. “Istraživanje je potvrdilo i da u skladu s digitalnom transformacijom, ulaganje u kibernetičku sigurnost ostaje vodeća tema kompanija”, kaže Maria Boldor iz konzultantske kuće Horváth.

Kako umjetna inteligencija može generirati neetične ili diskriminatorne ishode, poput pristranosti u zapošljavanju ili donošenju pravnih odluka, EU pokušava stvoriti pravni okvir koji će obvezivati korisnike umjetne inteligencije da poštuju osnovna ljudska prava i slobode. Ova etička načela duboko su ukorijenjena u europskom zakonodavstvu, posebno u kontekstu Opće uredbe o zaštiti podataka, koja služi kao model za zaštitu privatnosti građana u digitalnom dobu. Algoritmi za učenje koji se oslanjaju na podatke o ponašanju korisnika moraju biti dizajnirani na način koji štiti privatnost i osigurava da građani budu informirani o načinima na koji se njihovi podaci koriste. S druge strane, zagovornici ljudskih prava i organizacije za zaštitu privatnosti ističu da bi zakonodavstvo moglo biti još strože, posebno u područjima poput nadzora i korištenja biometrijskih podataka. Postavlja pitanje kako će EU osigurati učinkovitu provedbu zakona u cijeloj uniji s obzirom na različite pravosudne sustave i infrastrukture u državama članicama.

Već početkom godine Komisija je pokrenula paket inovacija u području umjetne inteligencije kako bi podržala startupove i mala i srednja poduzeća u razvoju pouzdane umjetne inteligencije koja je u skladu s vrijednostima i pravilima EU-a. Na područja primjene umjetne inteligencije uključena je robotika, zdravlje, biotehnologija, proizvodnja, mobilnost, klima, virtualni svjetovi, ali i sigurnost, inovacije i koordinacija politike umjetne inteligencije za društveno dobro.

#Umjetna Inteligencija