Superizborna 2024. godina u svijetu se, osim s američkim predsjedničkim izborima, završava također i s predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. U SAD-u je sve gotovo (ili nije) proteklog tjedna, a pred Hrvatskom su još tjedni iscrpljujuće izborne kampanje koja svakog dana postaje sve agresivnija i napetija, pa se čini, ako se može suditi prema posljednjim anketama, da će i u nas utrka za predsjedničku fotelju biti neizvjesna, napose u drugom krugu, koji je neizbježan, kad bi se trebala sučeliti dva favorita ovih izbora, aktualni predsjednik Zoran Milanovićč i njegov izazivač Dragan Primorac.

Općenito uzevši, što je krasilo, da se tako izrazim, komunikacijski, propagandni i retorički politički aspekt proteklog razdoblja, jesmo li vidjeli i čuli nešto novo, ili se sve odvijalo prema uobičajenim, iskušanim uhodanim receptima i modelima u borbi za glasove birača, kakva bi bila vaša ocjena - pitali smo Danielu Dolinar, višu komunikacijsku savjetnicu Quintana komunikacija i predavačicu na Sveučilištu Vern’ u Zagrebu.

- Kampanje se uglavnom i dalje vode prema nekim dobro poznatim i uhodanim scenarijima, odnosno one jesu dijelom prilagođene komunikaciji na društvenim mrežama, ali ne potpuno. Kada govorimo o kampanjama u Hrvatskoj, dio je razloga i u sustavu financiranja kampanja koji je i dalje prilagođen starim modelima i regulacijama koje kandidatima smanjuju mogućnosti angažiranja timova stručnjaka, zakup medijskog prostora i oglašavanja na društvenim mrežama. Općenito kada govorimo o izborima, i u Americi, i u Hrvatskoj, možemo reći da šira publika “ne vidi” što se točno u kampanji događa, već kroz društvene mreže vidi samo neke isječke kampanje koji su postali viralni. Pa je tako veliki broj ljudi bio upoznat s primjerice Trumpovom izjavom o tome kako imigranti jedu pse ili kada je “radio” u poznatom lancu brze hrane. Samo oni koji doista prate teme iz područja politike znaju što se u kampanjama doista događa - izjave različitih kandidata, programe i slično, ali veliki dio kampanje zapravo ovisi o viralnim isječcima na društvenim mrežama koji su onda dostupniji široj publici. Kada gledamo u okviru izbora u Hrvatskoj, to najčešće budu neke više ili manje direktne izjave jednog kandidata protiv drugog, odnosno sukobi između kandidata.

SUKOBI I SKANDALI

Da se vratimo na Hrvatsku. Razdoblje petogodišnjeg predsjednikovanja državom Zorana Milanovića bliži se kraju. Kako biste ocijenili njegov mandat, napose onaj komunikacijski aspekt, njegovu retoriku, odnose s premijerom, s javnosti, medijima... po čemu će ga Hrvatska pamtiti, ali i šire, regija, EU, pa i svijet, koje su mu bile dobre, a koje loše strane...?

- Mandat predsjednika Zorana Milanovića obilježen je njegovim direktnim stilom komunikacije, koji je često izazivao kontroverze, uglavnom je riječ o “sukobima dva brda”, kako čujemo u medijskom prostoru posljednjih dana. Milanovićev pristup često je uključivao napete interakcije s medijima i drugim političkim akterima, u pravilu je tu riječ o premijeru Plenkoviću, stoga će vjerojatno biti zapamćen po otvorenim i često oštrim javnim istupima. Takav stil komunikacije kod Milanovića je prisutan odavno, prisjetimo se da je upravo taj stil komunikacije bio temelj kampanje “Predsjednik s karakterom”, ipak, s vremenom je takav stil komunikacije postajao sve intenzivniji, a svoj vrhunac je dostigao tijekom kampanje za prethodne parlamentarne izbore. Milanović svoju vidljivost i prepoznatljivost temelji na kombinaciji ovakvog stila komunikacije, ali neosporno i njegovom političkom znanju i autoritetu koji ima kod dijela birača. Sukobi i skandali popularna su vrsta sadržaja koja svakako mami pažnju publika, ali treba biti pažljiv da ne pretjeramo u ovakvom stilu komunikacije, jer još uvijek vrijedi ona da je manje nekad više.

Kod nas je aktualna neslužbena kampanja za predsjedničke izbore prijavljenih kandidata/kandidatkinja. Možete li prokomentirati njihovu komunikaciju prema javnosti i suparnicima, njihove izborne strategije kojima se zasad u kampanji pokušavaju nametnuti biračima? Svi više ili manje propagiraju sebe kao “pravi izbor”, a ni populizma i demagogije ne manjka... Koji i kakvi bi izborni stožeri mogli odnijeti prevagu?

- Kandidate općenito možemo podijeliti na one koji čuvaju poziciju i idu u novi mandat i one koji osvajaju prvi mandat, s tim da su oni koji čuvaju funkciju u boljoj poziciji, jer im sama funkcija omogućava medijski prostor, sudjelovanje na različitim događanjima i slično. Što se Hrvatske tiče, u tijeku je neslužbena predsjednička kampanja koja pokazuje različite strategije kandidata koji se pokušavaju nametnuti kao “pravi izbor”. Ono što također možemo primijetiti jest da se pravi izbor često argumentira razlozima zašto su ostali pogrešan izbor. Općenito je politička komunikacija zaoštrenija negoli smo na to bili naviknuli. I grublji stil koji smo mogli vidjeti na političkim debatama prelio se na svakodnevnu komunikaciju, javne i medijske nastupe kandidata. Učinkovitost političkih strategija često ovisi o sposobnosti da se kandidati povežu s biračima na društvenim medijima i kroz tradicionalne medijske kanale, što odražava globalni trend integracije online i offline strategija u političkim kampanjama. Tradicionalni kanali političke komunikacije dobro su poznati svim stožerima i oni su dobro uhodani kanali komunikacije. Kada je u pitanju privlačenje pažnje mlađih generacija, koje su same po sebi nezainteresirane za politička pitanja, do izražaja dolaze digitalni kanali komunikacije, koji iziskuju i dodatne, dobro uigrane, timove; osobno vjerujem da ovdje ima još dosta prostora za napredak kod svih kandidata.

S kampanjom u svezi, kako biste ocijenili onu medijsku razinu, ulogu medija, propagandni aspekt izborne kampanje u klasičnim tradicionalnim novinama, televizijama, radijskom eterom, kao i na internetu, napose društvenim mrežama? U svijetu, konkretno u SAD-u, taj je aspekt itekako važan, no kako se u njemu snalaze naši kandidati/kandidatkinje za Pantovčak?

- Mediji ostaju ključno bojište za politički utjecaj, s tim da digitalne platforme nude nove prilike za izravan kontakt s biračima, što je od iznimne važnosti kod dopiranja do mlađih generacija. Ova dvostruka strategija odražava širi trend gdje je integracija online i offline strategija ključna za uspjeh kampanje. Iako, u pitanju digitalnih kanala komunikacije ima još dosta prostora za napredak. U dosadašnjim kampanjama, a i u ovom neslužbenom dijelu predsjedničke kampanje u Hrvatskoj, vidjeli smo da se ta prisutnost širi i na digitalne kanale, konkretno na društvene mreže, ali sadržaj koji se dijeli nije potpuno prilagođen publici tih mreža, više vidimo primjere “tradicionalnog” sadržaja koji se samo dijeli na digitalnim kanalima. Dio problema je i u sve bržim promjenama komunikacijskih navika publike i vrlo je zahtjevno pratiti i prilagoditi se svim promjenama, ali i ranije spomenutim regulacijama kada je u pitanju financiranje kampanja. Ranije spomenuti viralni isječci kampanja bit će ključni za dopiranje do publike manje zainteresirane za politička pitanja općenito.

FAVORITI I OSTALI

I da zaključimo s Milanovićem i Draganom Primorcem, zasad najizvjesnijim kandidatima za drugi krug, premda ne treba zaobići ne Selak-Raspudić. Imali li kod ZM-a nečeg novog ili smo od njega već sve vidjeli i čuli, ili ćemo tek vidjeti i čuti, kad se radi o komunikacijskoj i propagandnoj izbornoj aktivnosti, pridobivanju glasova birača? Isto pitanje vrijedi i u odnosu prema DP-u?

- Kao što sam već spomenula, Milanović je u nešto povoljnijoj situaciji jer zapravo štiti svoju poziciju, pa mu ona kao takva osigurava brojne promotivne mogućnosti, s druge strane Primorac je kandidat vladajuće stranke koja mu onda također omogućava jednako vrijedan medijski prostor. U, nazovimo to, najnepovoljnijoj situaciji su ostali kandidati u utrci koji moraju pratiti poteze dvaju favorita i boriti se za medijski prostor, istovremeno oni “kradu” pažnju publike, a najviše im u tome mogu pomoći društvene mreže koje im omogućuju direktnu komunikaciju.

Kako se izbori približavaju, bit će ključno pratiti kako pojedini stožeri osluškuju reakcije biračkog tijela i razvijaju svoje strategije, posebice u svjetlu globalnih trendova i lokalnih dinamika. Na izborni rezultat utječe više elemenata, ali učinkovitost komunikacijskih strategija, i tradicionalnih i digitalnih, vjerojatno će odrediti izborni uspjeh kandidata poput Milanovića, Dragana Primorca i ostalih u utrci za predsjedničku funkciju.