Odnosi između Hrvatske i Čilea priča su o uspjehu. Sve je počelo prvom hrvatskom emigracijom u Čile u drugoj polovini 19. stoljeća kada su Hrvati, najvećim dijelom s otoka Brača, Hvara i Visa došli u Čile u potrazi za boljim životnim uvjetima i novim prilikama za život. Danas su potomci Hrvata u Čileu redom uspješni i istaknuti članovi društva te možemo reći da su izgradili čvrst most između ove dvije zemlje. Republika Čile bila je prva latinoamerička zemlja koja je priznala neovisnost RH početkom 1992., a tome je uvelike pridonijela upravo hrvatska dijaspora - kaže Nj. Eksc. Mira Martinec, veleposlanica Hrvatske u Čileu (pokriva i Boliviju, Ekvador i Peru), te dodaje:

- U protekle 32 godine neovisnosti RH je izgradila vrlo dobre bilateralne odnose s Čileom te možemo reći da u Latinskoj Americi Hrvatska ima najrazvijenije bilateralne odnose upravo s Čileom. To se može ilustrirati brojnim pokazateljima: npr. realiziranjem brojnih bilateralnih posjeta na visokim razinama s obje strane; nizom susreta na političkoj, gospodarskoj i kulturnoj razini; održanim X. bilateralnim političkim konzultacijama; vrlo dinamičnoj parlamentarnoj suradnji i razmjeni parlamentarnih posjeta; gospodarskoj i kulturnoj suradnji i promociji dr.

Posebno bih istaknula velike pomake u bilateralnim ugovornim odnosima. Tijekom prošle godine zaključeni su Sporazum o suradnji u području turizma, Memorandum o osnivanju lektorata za hrvatski jezik na Fakultetu filozofije i humanistike na čileanskom sveučilištu, Memorandum o razumijevanju između MUP RH i MUP Čilea u području smanjenja rizika od katastrofa, a u završnoj fazi je zaključivanje još nekoliko važnih bilateralnih sporazuma.

Na gospodarskoj razini zabilježen je određeni gospodarski napredak, ali postoji prostor za dodatan razvoj. Navest ću samo nekoliko pozitivnih podataka: Tvrtka INFOBIP ima svoj ured u Santiagu de Chileu sa osam zaposlenih; tvrtka AQUAFIL Croatia pokrenula je posao u Čileu u svojim novim pogonima u gradu Puerto Montt; tvrtka Šestan Busch također posluje u Čileu; u posljednje dvije godine zabilježen je vrlo uspješan nastup hrvatskih vinara na vinskom natjecanju Catad’Or, na kojemu su hrvatski vinari osvojili brojne medalje; hrvatski gospodarstvenici prošle su se godine uspješno predstavili u čileanskim vodećim gospodarskim institucijama; posebno je bila zapažena i odlično posjećena promocija hrvatskog turizma kroz nastupe predstavnika HTZ-a u Čileu. S druge strane također moram istaknuti uspješna ulaganja Lukšić grupe u turizam i hotelijerstvo, kao jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj.

Perspektivno područje za proširenje gospodarske suradnje je obrambena industrija te industrija razvoja i robotike i autonomnih sustava za zaštitu ljudskih života i imovine u opasnim okruženjima, kriznim situacijama, protuterorizmu i rudarstvu (tvrtka DOK-ING), te industrija turizma i gastronomije.

Koncert Zagrebačkih solista u Santiagu

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Daljnja bilateralna suradnja bit će usmjerena na organizaciji bilateralnih posjeta i sastanaka dužnosnika na visokoj razini, parlamentarnoj suradnji, zaključivanjem bilateralnih sporazuma koji će poboljšati i olakšati neke procese (npr. tzv. Working Holiday Program), gospodarskim posjetima i sudjelovanjem na međunarodnim sajmovima (npr. Međunarodni sajam vojne opreme FIDAE), razmjenom kulturnih događaja (gostovanja hrvatskih odnosno čileanskih umjetnika; organiziranje izložbi), promocijom mogućnosti u hrvatskom gospodarstvu (npr. potražnja za radnom snagom), početkom rada lektorata za hrvatski jezik u Santiagu i dr.

Hrvatska i Čile imaju duboke kulturne i društvene veze zbog velike dijaspore hrvatskih imigranata u ovu latinoameričku zemlju. U kojoj se mjeri mladi Čileanci hrvatskog podrijetla između ostalog koriste i mogućnostima sufinanciranog studiranja u Hrvatskoj?

- Kada je RH postala članica EU-a, porastao je interes potomaka hrvatskih iseljenika za hrvatskim državljanstvom. Hrvatska putovnica otvara im put u države EU-a, što uvelike olakšava putovanja, školovanje i zapošljavanje u zemljama Europske unije. Primitak u hrvatsko državljanstvo doživljavaju emotivno. Iako gotovo nitko od njih ne govori hrvatski jezik, većina ih nauči napamet tekst Prisege na hrvatskom jeziku. Odlični programi Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao što su Croaticum, razne sportske manifestacije mladih iseljenika, pomoć u financiranju projekata hrvatskih zajednica - potiču prije svega mlađu generaciju na učenje hrvatskog jezika i kulture, česta putovanja u Hrvatsku, ali i odluku da se ostanu školovati i raditi u Hrvatskoj. Za studiranje u Hrvatskoj mali je problem jezik jer u zemljama Latinske Amerike samo mali broj ljudi govori engleski, na kojemu se u Hrvatskoj može studirati. Svake je godine sve veći broj mladih koji se koriste ovim programima, i to ne samo iz Čilea već i iz Perua, Bolivije i Ekvadora. To su vidljivi pozitivni pomaci politike Vlade RH koja svojim programima revitalizira povezanost “stare” i “nove” domovine.

S kakvim se poteškoćama susreću potomci naših imigranata u novoj domovini i u kojoj mjeri su asimilirani?

- Hrvatski iseljenici došli su u Republiku Čile u 19. stoljeću. U kasnijim razdobljima gotovo da i nije bilo dolazaka novih hrvatskih iseljenika, tako da danas možemo govoriti o trećoj i četvrtoj generaciji hrvatskih iseljenika. Hrvatski iseljenici nakon dolaska u Čile vrlo su se brzo integrirali u čileansko društvo i dobili su čileanske dokumente te su njihova djeca rođenjem stjecala čileansko državljanstvo. Stoga su oni ponajprije čileanski, a potom i hrvatski državljani. Za hrvatsko iseljeništvo općenito se može reći da su oduvijek poštovali pravni poredak zemlje koja ih je primila i nikada nisu imali problema s vlašću. Stoga su Hrvati u Čileu vrlo cijenjeni, visoko obrazovani i poštovani ljudi. Osamostaljenjem, nezavisnošću i međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske otvorila se mogućnost stjecanja i hrvatskog državljanstva, što su mnogi i ostvarili. Republika Čile dopušta dvojno državljanstvo. Stranci s dozvolom rada i boravka u Republici Čile, pa tako i Hrvati, nakon pet godina boravka u Čileu imaju pravo glasa na izborima.

Hrvati u Republici Čile slove kao vrlo obrazovani ljudi i kao takvi generacijama su uključeni u društveni život Čilea kroz politiku, gospodarstvo, kulturu i dr. Zadržali su svoj hrvatski identitet iako su potpuno inkorporirani u čileansko društvo. Mnogi su aktivno uključeni u politiku; članovi su zakonodavne vlasti: Senata i Zastupničkog doma Parlamenta; mnogi su u izvršnoj vlasti, neki su bili ministri; također i u sudbenoj vlasti ima znatan broj Hrvata; u kulturi ima nevjerojatno velik broj pisaca; velik je broj umjetnika (npr. Lili Garafulić), svjetski poznatih arhitekata (npr. Smiljan Radić); veliki broj uspješnih gospodarstvenika (npr. obitelj Lukšić, Matetić i mnogi drugi).

Planira li predsjednik Čilea Borić posjetiti Hrvatsku u funkciji kakvu sada obnaša...?

- Gabriel Borić Font, predsjednik Republike Čile, odrastao je u Punta Arenasu, gradu na jugu Čilea s izuzetno brojnom i uspješnom hrvatskom zajednicom. Njemu su poznati hrvatska povijest i kultura jer je odrastao u takvom okruženju, obiteljskom i društvenom. Kao mladić je sa svojom braćom posjetio Hrvatsku i svoju rodbinu. Kao zastupnik u čileanskom Parlamentu, 2016. godine u povodu hrvatskog Dana državnosti, održao je dirljiv, emotivan govor posvećen njegovoj pradomovini Hrvatskoj, prisjetio se obiteljskih priča o dolasku Hrvata u Čile i o svojoj obitelji. Kao predsjednik Čilea sastao se s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, posjetio je Hrvatsku zajednicu u Santiagu te sljedeće godine planira službeno posjetiti Hrvatsku. Time pokazuje svoj pozitivan partnerski stav prema Hrvatskoj.