PHOTO MONTAGE: Theme picture US elections 2024. Donald TRUMP (Republican) and Kamala HARRIS (Democrats) are the presidential candidates in the US elections on November 5, 2024, Photo: The Presidential Office of Ukraine via Photo: Presidential Office of Ukraine/DPA
dpa
2.11.2024., 07:16
TEMA TJEDNA: AMERIČKI IZBORI

Pavle Jakovac: Mogući su različiti utjecaji i na Hrvatsku

Kako se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta pozorno prate mogućnost povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i što bi to moglo značiti za globalnu ekonomiju, uključujući i vrijednost eura. Tijekom svog prvog mandata Trump je vodio protekcionističku politiku, koja je uključivala trgovinske ratove, posebno s Kinom, ali i prijetnje uvođenjem carina na europske proizvode. Te njegove odluke često su izazivale nesigurnost na tržištima i negativno utjecale na globalni gospodarski rast - kaže izv. prof. dr. sc. Pavle Jakovac, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te dodaje:

magazin pavle jakovac rijekaizvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

- Ako Trump ponovno postane predsjednik, moglo bi se dogoditi da se suočimo s istim neizvjesnostima. Njegov skeptičan stav prema multilateralnim trgovinskim sporazumima i međunarodnim organizacijama, poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i NATO-a, mogao bi dodatno zakomplicirati odnose između Amerike i Europe. Ako nova administracija poveća pritisak na EU u vezi s trgovinom ili se odluči za slabiji dolar - što Trumpov zamjenik J. D. Vance otvoreno predlaže - euro bi mogao ojačati. To bi, pak, moglo negativno utjecati na europske izvoznike. Takvi scenariji potiču strahove od destabilizacije globalne trgovine i povećane neizvjesnosti, posebno u Europi.

STRAH U NJEMAČKOJ

Prema tvrdnjama pojedinih stručnjaka, osim Njemačke i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike u slučaju da on pobijedi. Koliko je zapravo opasna njegova retorika "America First" (Amerika na prvom mjestu), usmjerena na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje u odnosu prema Europi, pa i Kini...?

- Trumpova retorika "America First", koja se fokusira na smanjenje američkog trgovinskog deficita i jačanje domaće proizvodnje, ozbiljan je izazov za europske zemlje, ne samo za Njemačku. Njegova protekcionistička politika mogla bi dovesti do povećanja carina i trgovinskih barijera, što bi negativno utjecalo na europska gospodarstva koja se oslanjaju na izvoz. Trumpov cilj vraćanja proizvodnje u SAD i smanjenje ovisnosti o globalnim lancima opskrbe mogli bi ozbiljno narušiti trgovinske odnose s EU-om, koji je jedan od najvećih trgovinskih partnera Amerike.

Njemačka, kao industrijski lider Europe, posebno bi se mogla suočiti s teškoćama zbog svoje velike ovisnosti o izvozu automobila, strojeva i drugih industrijskih proizvoda u SAD. Smanjenje trgovinskih tokova s Amerikom moglo bi usporiti gospodarski rast ne samo u Njemačkoj nego i u drugim zemljama članicama EU-a. S druge strane, ovakva situacija mogla bi potaknuti jaču integraciju i suradnju unutar Europske unije, kao odgovor na američke trgovinske mjere.

Što se tiče Kine, Trumpova politika također bi mogla dodatno zakomplicirati trgovinske odnose s ovom azijskom velesilom, ostavljajući Europu da se snađe između dvije velike sile. Iako bi trgovinski sukob između SAD-a i Kine mogao otvoriti prilike europskim izvoznicima, povećana nestabilnost na globalnim tržištima mogla bi dugoročno naštetiti europskoj ekonomiji.

U konačnici, Trumpova protekcionistička politika donosi rizike za europska gospodarstva, a posebno za Njemačku, te bi mogla dovesti do preusmjeravanja globalnih trgovinskih tokova i povećane ekonomske nesigurnosti na međunarodnoj razini.

U slučaju pobjede Kamale Harris, kakvu ekonomsku politiku očekivati od nje i njezine vlade, kontinuitet dosadašnjih smjerova ili ipak neke promjene, sukladne s novim izazovima? Inflacija i jačanje dolara, kakva su tu moguća predviđanja?

- U slučaju da Kamala Harris pobijedi, očekuje se da će njezina ekonomska politika slijediti smjer koji je postavila administracija Joea Bidena. Harris će se vjerojatno fokusirati na klimatske promjene, smanjenje nejednakosti i ulaganje u infrastrukturu. Oduvijek je podržavala progresivne mjere, kao što su povećanje minimalne plaće i jačanje socijalnih programa. Njezin mandat mogao bi značiti nastavak Bidenovih inicijativa za oporavak od pandemije, dodatna ulaganja u zelenu energiju i tehnologiju te poticanje domaće proizvodnje.

S obzirom na trenutačne inflacijske pritiske i jačanje dolara, Harrisova vlada mogla bi se suočiti s izazovima u održavanju ekonomske stabilnosti. Federalne rezerve (FED) vjerojatno će nastaviti kontrolirati inflaciju postupnim povećanjem kamatnih stopa, a vlada će pokušavati pronaći ravnotežu između poticanja rasta i suzbijanja inflacije. Jačanje dolara može otežati izvoz, ali i smanjiti cijene uvoznih roba, što bi moglo pomoći u borbi protiv inflacije. U cjelini, očekuje se kontinuitet s potrebnim prilagodbama na nove izazove.

DVA MOGUĆA SMIJERA

Što bi za Hrvatsku značila pobjeda Trumpa, a što pobjeda Harrisove, napose u ekonomskom smislu? Vidimo da je u Hrvatskoj posljednjih godina dosta američkih investicijskih ulaganja, osječki Jabil je dobar primjer...

- Pobjeda Donalda Trumpa ili Kamale Harris mogla bi znatno utjecati na Hrvatsku, s obzirom na njihove različite pristupe politici i ekonomiji. Trumpova strategija "America First" i naglasak na protekcionizmu mogli bi rezultirati smanjenjem američkih investicija u inozemstvo, uključujući i Hrvatsku. Tijekom svog prvog mandata Trump je promicao repatrijaciju proizvodnje u SAD-u, što bi moglo usporiti daljnje investicije, poput one Jabila u Osijeku, koja je dobar primjer kako Hrvatska privlači strane investitore u proizvodnju i tehnologiju.

S druge strane, pobjeda Kamale Harris mogla bi značiti nastavak Bidenove politike, koja favorizira globalne trgovinske odnose i strateška ulaganja u inozemstvo. To bi bilo korisno za Hrvatsku, koja ovisi o vanjskim investicijama za jačanje svog gospodarstva i tehnološke industrije. Harris bi se također mogla fokusirati na zelenu tranziciju i klimatske politike, što bi otvorilo nove mogućnosti za suradnju s Hrvatskom u području obnovljivih izvora energije i zelenih tehnologija.

U oba slučaja američka politika prema Europi, pa tako i prema Hrvatskoj, bit će oblikovana širim geopolitičkim trendovima, poput konkurencije s Kinom i stabilnosti unutar Europske unije. Pobjeda Harrisove mogla bi donijeti stabilniju i predvidljiviju ekonomsku suradnju, a Trumpov povratak mogao bi donijeti određene ekonomske nesigurnosti.