Uvijek je puno povoda razgovarati o Južnoj Americi, u koju se tijekom proteklih stoljeća uselio i velik broj Hrvata, a njihovi potomci danas su ugledni državljani, gospodarstvenici, pa i političari u mnogim zemljama tog dalekog, ali prekrasnog kontinenta. Čile je jedna od takvih država s brojnom hrvatskom dijasporom, pa je za ovotjedni Magazin i o Čileu i o Hrvatima u Čileu, između ostalog, govorio Nj. Eksc. Rodrigo Donoso, veleposlanik Republike Čile u Republici Hrvatskoj.

Dolazite iz zemlje poznate po svojim crnim vinima i pisku (vinski brendi). Što još Čile može staviti na stol, recimo tako, kao uvod u razgovor...?

- Uživajte u dubinskoj hladnovodnoj ribi i morskim plodovima Tihog oceana: ugor, brancin, losos, velike dagnje, morski ježevi, morsko uho, kraba; da spomenemo neke. Također uživajte u našem mekanom bifteku i slasnim janjećim kotletima. Začinite naše zelene salate, avokado i rajčice čileanskim maslinovim uljem. Ne zaboravite kušati naše masline, smokve i sušene sireve. Lezite kao rimski car tijekom hrvatske zime i kušajte naše netropsko voće kao što su jabuke, grožđe, nektarine, marelice, lubenice, dinje, borovnice, maline, kupine, trešnje i Chirimoya Custard Apple i Lucuma, koju još nisam vidio ovdje u Hrvatskoj. Usput, jeste li znali da su krumpir i jagode dva glavna doprinosa Čilea univerzalnoj kuhinji?

Vratimo se malo na aktualnu teme energije... Na sjeveru Čilea, koji je pustinja, ima dovoljno Sunčeve svjetlosti i jakih vjetrova. Koliko je Čile učinkovit u proizvodnji održive energije?

- Čile je krenuo inovacijskim putem kako bi dostigao ambiciozni cilj pretvaranja 70 % naše ukupne potrošnje energije u energiju iz obnovljivih izvora do 2030. i obećanje da će postati ugljično neutralan do 2050. - zahvaljujući kombinaciji široke političke potpore i inovativnih zelenih tehnologija za korištenje solarne i eolske energije. Čileanske vlasti i tvrtke odlučne su preuzeti vodstvo u održivom iskorištavanju zelenog vodika. Prošlog travnja Ministarstvo energetike Čilea objavilo je svoj Akcijski plan za zeleni vodik 2023. - 2030. nakon uspješnog procesa konzultacija. Plan ima za cilj uspostaviti plan prekretnica i radnji koje će se provesti između 2023. i 2030. kako bi se razvila održiva industrija zelenog vodika, uključujući njegove derivate i cijeli lanac vrijednosti. Njegovi ciljevi blisko su usklađeni s ciljevima Nacionalne energetske politike Čilea (2022.) i Nacionalne strategije za zeleni vodik (2020.). Hrvatske su tvrtke dobrodošle da ulažu u ovaj megapothvat.

Gordan Jandroković, Nj.E. g. Rodrigo Donoso

PIXSELL

Odnos između Čilea i Hrvatske temelji se na dugoj povijesti kontakata, ali i zbog prisutnosti važne hrvatske zajednice u Čileu. Imali ste velik priljev hrvatskih useljenika počevši od sredine 19. stoljeća. Kakve su naše gospodarske veze, kakvo je naše partnerstvo? U kojim sektorima Čile i Hrvatska surađuju, odnosno u kojima planiraju suradnju u budućnosti?

- Dopustite mi da spomenem 160 godina staru tajnu ljubavnu priču između Čilea i Hrvatske. Između 1864. i 1920. mladi Hrvati s otoka Brača i Hvara otplovili su u Čile. Tijekom godina njihovi su potomci u Punta Arenasu, Iquiqueu ili Antofagasti postali biskupi, profesori, poslovni ljudi i političari. Jedan od njih je gospodin Gabrijel Borić, koji je pobijedio na predsjedničkim izborima u Čileu u prosincu 2021. godine, a za predsjednika je prisegnuo u ožujku 2022. godine i vuče korijene s Ugljana. Godine 1992. Čile je bio prva latinoamerička država koja je priznala neovisnost Republike Hrvatske i uspostavila diplomatsko-konzularne odnose s rezidentnim veleposlanstvom 1995. godine.

Želimo i dalje nastaviti suradnju s hrvatskim vlastima, civilnim društvom i poslovnom zajednicom kako bismo produbili i proširili naše izvrsne bilateralne političke, gospodarske, trgovinske, kulturne, obrazovne i turističke odnose. Želimo unaprijediti našu znanstvenu i tehnološku suradnju. Već imamo na snazi ​​ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaštiti ulaganja; o agencijama za smanjenje rizika od katastrofa - vrlo važno područje za obje zemlje, zbog nedavnih potresa ovdje - između naših diplomatskih akademija; i naša glavna sveučilišta i naše gospodarske komore imaju dobru suradnju. Trenutno pregovaramo o sporazumima u konzularnoj diplomaciji, uključujući dozvole za radni odmor. U prosincu 2023. potpisali smo Napredni okvirni sporazum s Europskom unijom, našim trećim trgovinskim partnerom (8 %), što je najdalje dosegnuti sporazum s nečlanicom EU-a za koji se nadamo da će također potaknuti našu bilateralnu trgovinu s Hrvatskom.

Koje još sličnosti vidite između Čilea i Hrvatske, što nas može još više i bolje bolje povezati u zajedničkim interesima...?

- Sažeo bih kao WWW! Obje su naše zemlje blagoslovljene vremenom, vrhunskim vinima i odlučnim neovisnim ženama. To je oblikovalo naša napredna društva, spremna da se suoče s najtežim izazovima. Uvijek me iznenade sličnosti u načinu na koji Hrvati i Čileanci uživaju u životu, njihova ljubav prema prirodi i snažne obiteljske vrijednosti. Želim vidjeti više akademske razmjene, više mladih Hrvata koji provode nekoliko mjeseci u Čileu i obrnuto u sklopu studijskog programa. U preliminarnim smo razgovorima o dvostrukim diplomskim programima u područjima od zajedničkog interesa. Oko 40.000 Čileanaca posjeti Hrvatsku svake godine kada je u Čileu hladno i kišovito, a želja nam je da što više Hrvata posjeti Čile tijekom naših ljetnih mjeseci od prosinca do ožujka.

I za kraj, koja mjesta u Čileu preporučujete hrvatskim turistima da ih istraže?

- Pripremite se za trekking u pustinji Atacama, najsušoj pustinji na svijetu, koja cvjeta svakih nekoliko godina u listopadu; istražite veličanstvene kipove moaija na tajanstvenom Uskršnjem otoku, najizoliranijem kopnenom mjestu na svijetu. Otkrijte središnji Čile prepun vinarija i voćnjaka; uživajte u najboljem spustu na suhom snijegu na južnoj hemisferi, nije ni čudo zašto većina europskih olimpijskih skijaških timova trenira u Čileu između lipnja i rujna. Posjetite Lake District tijekom cijele godine, gdje možete skijati na vodi sa snijegom prekrivenim vulkanima u pozadini. Ne zaboravite naše živahne gradove Santiago, Valparaiso, Concepción i Temuco, moj rodni grad. Punta Arenas, najjužniji grad uz Magellanov prolaz, čiji su suosnivači Hrvati, učinit će da se osjećate kao kod kuće na kraju svijeta. I ne zaboravite na prekrasne fjordove i kanale u blizini. Kao i Hrvatska, Čile sa svoja 42 nacionalna parka pridaje veliku važnost nacionalnim parkovima i morskim zaštićenim područjima. Obje zemlje aktivne su članice inicijative "Naš ocean".

U mojih šest mjeseci u Hrvatskoj naučio sam se diviti ovoj fascinantnoj zemlji koja majstorski spaja prošlost i budućnost: tradicija i inovativnost; hrana i vino; mora i planine; a također i šume i otoci; rad i odmor; kava i pivo, sve polako; ali prije svega zanimljivi, ljubazni i topli ljudi.