Što nas uči europska povijest kad se radi opropagandoj komunikaciji, napose onoj političke naravi, pitali smo dr. sc. Romana Domovića sa Tehničkog veleučilišta i Instituta za istraživanje hibridnih sukoba?

- Uči nas da neovisno o razdoblju, kulturi, društvenom uređenju, političkim trendovima i aktualnim događajima uvijek postoje ljudi i interesne skupine koji žele ostvariti superiornost nad drugima i zbog toga osigurati podršku i legitimitet za realizaciju svojeg djelovanja, a u tu svrhu posežu za propagandom kao jednim od sredstava koje bi im to omogućilo. To ne znači da svi stalno lažu, manipuliraju i da propaganda ima isključivo destruktivne ciljeve, nego da se propaganda pojavljuje u raznim okolnostima kroz doslovno tisućljeća i da je to izgleda prirodan dio funkcioniranja ljudskih društava.

Vodi li se danas, u digitalnom dobu, daleko više propagandni rat, uključujući i kibernetički aspekt, nego prije, u analognim vremenima?

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

- Kontrola objavljenog sadržaja i pristupa sadržaju postojala je i dok su se ljudi oslanjali samo na novine, radio i nekoliko televizijskih kanala. No zbog tehnološkog razvoja promijenila se dinamika propagande. Danas vijesti brže i lakše dopiru do puno većeg broja ljudi. Uzmimo za primjer novine. Priprema, tisak i distribucija novina imali su svoju dinamiku prema kojoj bi ljudi obično ujutro kupili novine i za reakciju na nekakvu vijest čekali minimalno idući dan kada bi ponovno kupili novine. Osim toga, mali je broj ljudi mogao reagirati na neku vijest. Uglavnom neki novinar, netko s kontaktima u medijima ili netko interesantan medijima. S te strane stvari su donekle ostale iste. U tradicionalne medije, pogotovo na etablirane televizijske kanale ili novine odnosno novinske portale i dalje ne može doći ili plasirati svoju obavijest kako se tko sjeti u nekom trenutku. No zato su tu društvene mreže koje su preuzele dominaciju u širenju vijesti. Danas, prvenstveno zbog mobilnih uređaja spojenih na internet, bilo kakva vijest, uključujući lažnu vijest, globalno se proširi u trenutku, a jednako tako moguće je i reagirati u trenutku. Pritom svatko može biti kreator sadržaja pa tako razni ljudi iz različitih motiva osim informacija šire i dezinformacije, a onda su tu i interesne skupine s velikim sredstvima na raspolaganju koje mogu poduzimati propagandne aktivnosti poput operacija utjecaja i informacijskih operacija sa širokim dosegom. Pritom je teže nego prije utvrditi izvor propagande i istinost sadržaja, a najteže je poništiti učinak uspješno izvršene propagandne aktivnosti.

Tko su danas predvodnici u propagandi, s obzirom i na ukrajinski rat, na rat na Bliskom istoku, pa i zbivanja u EU?

- Sve strane provode propagandne aktivnosti jer svi žele ostvariti dominaciju u nekom geopolitičkom području ili na nekom poslovnom tržištu. Čak i unutar istih organizacija kakva je na primjer Europska unija postoje različiti interesi kao što su vrijednosni, ideološki ili vanjskopolitički, zbog kojih se vrše propagandne aktivnosti. Aktualni su primjeri migrantska kriza i ruska agresija na Ukrajinu gdje pojedine članice Europske unije imaju drugačija stajališta od većine i onda ta svoja stajališta propagandnim aktivnostima žele nametnuti kao ispravna. No prema informacijama koje dolaze od ustanova koje prikupljaju podatke o propagandnim aktivnostima, Rusija je predvodnik u propagandi.

Često se spominje ruski propagandni portal pod nazivom Pravda... Ima li on utjecaja i na Hrvatsku?

- Propagandni portal Pravda nije ostvario učinak na Hrvatsku. Radi se o velikom broju mrežnih stranica pod nazivom Pravda, ali i drugih naziva, jednakog izgleda i jednake tehnološke izvedbe, smještenih na ruskoj internetskoj infrastrukturi. One su prvo pokrivale Ukrajinu i Rusiju, a onda su se proširile po europskim zemljama, SAD-u i drugdje. Funkcija mreže tih portala je širenje propagande u smislu nametanja percepcije o ratu u Ukrajini koja bi odgovarala ruskoj strani te ukazivanja na razlike između Rusije i zapadnih zemalja, naravno u korist Rusije. Takve aktivnosti funkcioniraju tako da se vijesti skupljaju s poznatih ruskih newsportala i ruskih Telegram kanala gdje sve vrvi od dezinformacija i raznih drugih oblika propagande i onda se automatizirano stavljaju na te mrežne stranice. No zbog tog automatizma, odnosno rada takozvanih botova, što su zapravo računalni programi koji izvršavaju zadatke umjesto ljudi, stranice poput one namijenjene hrvatskim čitateljima pune su grešaka i slabo razumljive. Količina vijesti je velika, ali posjećenost je mala i utjecaj slab do nikakav. Unatoč razotkrivanju ove propagandne mreže, oni koji stoje iza nje usavršavaju je i prilagođavaju novim situacijama tako da se njihove aktivnosti i dalje odvijaju, a onda paralelno traje i suzbijanje tih aktivnosti.

Kakva je sudbina, recimo tako, propagande danas, propagandnih ratova, kibernetičkih ugroza, hoće li oni još više eskalirati u širem kontekstu tzv. hibridnih sukoba i ratova?

- Prebacio bih to na našu sudbinu. S obzirom na to da je propaganda uvijek tu i da se neprekidno prilagođava tehnološkom napretku i društvenim okolnostima, naša sudbina je da ćemo i dalje biti izloženi propagandi kao obliku ostvarivanja društvene moći. U kontekstu hibridnih sukoba i ratova propaganda pogotovo dolazi do izražaja jer je ona jedan od instrumenata za postizanje ratnih ciljeva. Ako će biti ratova, pogotovo onih koji uključuju velike sile i moćne i utjecajne države, bit će i puno propagande.