epa11670479 A woman holding her dog casts her ballot at poling stations in Chisinau, Moldova, 20 October 2024. Moldova holds presidential election and a referendum on whether to enshrine in the Constitution the country's path to EU membership on 20 October. EPA/DUMITRU DORU
EPA
26.10.2024., 07:00
IZBORI U MOLDAVIJI

Pravedna pobjeda u nepravednoj borbi

U Republici Moldaviji aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u prvom krugu izbora. Na referendumu je vrlo tijesna većina glasovala za europsku perspektivu zemlje...

U proljeće 1992. godine Republika Moldavija bila je prva žrtva ruske agresivne politike, samo nekoliko mjeseci nakon raspada Sovjetskog Saveza. Tisuće vojnika tadašnje 14. ruske armije stacionirane u zemlji, kao i ruske dobrovoljačke jedinice, pomogle su Moskvi lojalnim separatistima u Pridnjestrovlju, dijelu na istoku Moldavije, da se odcijepi - model koji je poslije primijenjen u Gruziji i Ukrajini - piše Keno Verseck, čiji prilog za DW prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbe.

Ostaci bivše 14. armije i danas su stacionirani u Pridnjestrovlju, iako se Rusija prije više od 20 godina obvezala da će ih povući. Međutim, danas je Moldavija druga vrsta ruskog poligona za testiranje: onaj za hibridne ratove kojima se destabiliziraju cijela društva i zemlje. Nijedna druga zemlja u Europi nije u tako velikoj mjeri izložena ruskoj propagandi i dezinformacijskim kampanjama kao Moldavija. To je bilo vidljivo posljednjih tjedana i mjeseci u kampanjama za predsjedničke izbore i za referendum o EU-u. Nakon izbora i referenduma provedenih prošle nedjelje aktualna predsjednica Maia Sandu nakon prvog kruga vodi s oko 42 posto glasova, a vrlo tijesna većina od 50,4 posto birača na referendumu glasala je za to da se cilj integracije u EU-u ugradi u Ustav. S druge strane znatan dio moldavskih birača glasao je za proruske kandidate i protiv europske perspektive zemlje, iako je Moldavija gospodarski već dugo povezana s EU-om i Bruxelles masivno podržava zemlju.

MASOVNO PROTIV EU-a

Bivši glavni državni odvjetnik Alexandr Stoianoglo, kojeg su podržali proruski socijalisti (PSRM), a koji je morao napustiti svoju poziciju 2021. godine zbog optužbi za korupciju, dobio je 26 posto glasova. Moldavsko-ruski biznismen Renato Usatii osvojio je 14 posto, a ostali manje ili više otvoreno proruski kandidati, uključujući i bivšu guvernerku autonomne regije Gagauzije, zajedno su dobili gotovo deset posto.

Na referendumu o EU-u dijelovi biračkog tijela, posebno na sjeveru i jugu Moldavije, masovno su glasali protiv europske perspektive zemlje. Primjerice, u autonomnoj pokrajini Gagauziji na jugu Moldavije, koju naseljavaju Gagauzi, turski narod pravoslavne vjere koji gotovo isključivo govori ruski, oko 95 posto je bilo protiv integracije u EU - unatoč činjenici da je EU prisutan u regiji s brojnim projektima razvoja infrastrukture i gospodarstva.

Izlaznost na izbore dosegnula je rekordnih 51,5 posto, što upozorava na visoku mobilizaciju i proeuropskih i proruski orijentiranih birača. Ključni za proeuropski dio biračkog tijela bili su glasovi moldavske dijaspore u članicama EU-a - "europski" Moldavci su zapravo osigurali vrlo tijesnu proeuropsku većinu na referendumu.

Aktualna moldavska predsjednica Maia Sandu pobijedila je u prvom krugu predsjedničkih izbora, drugi krug je za 14 dana (3. studenoga). U kasnim večernjim satima u nedjelju Sandu je održala kratku, ali vrlo zabrinjavajuću konferenciju za novinare. Gotovo ukočenog izraza lica izjavila je da postoje dokazi da su "kriminalne skupine" pokušale "kupiti 300.000 glasova". Govorila je o "nikad viđenom napadu na slobodu i demokraciju naše zemlje" i "neviđenim razmjerima izborne prijevare".

U ponedjeljak poslijepodne (21. listopada), Sandu je ponovila svoje ozbiljne optužbe, ali s olakšanjem zbog ishoda referenduma o EU-u. "Pravedno smo pobijedili u nepravednoj borbi", rekla je Sandu, "jer je postojala zavjera protiv težnje naše zemlje da slobodno bira svoj put." Upozorila je da bi pokušaji utjecaja i dezinformacija mogli postati model djelovanja i u drugim europskim zemljama, no izbjegla je izravno spomenuti Rusiju, nazvavši umjesto toga te skupine "banditima" i "kriminalnim skupinama". Pritom je mislila na mreže oko moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Shora i moldavsko-ruskog biznismena Veaceslava Platona. Shor je pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog "krađe milijardi". Godine 2019. pobjegao je iz zemlje, prvo u Izrael, a zatim u Rusiju. Nalazi se na sankcijskim listama SAD-a i EU-a, a za njim je izdan i međunarodni uhidbeni nalog preko Interpola. Rusija odbija izručiti Shora Moldaviji. Platon je također pravomoćno osuđen u Moldaviji, ali je poslije taj sudski postupak poništen. Godine 2020. pobjegao je u London. U Rusiji je također pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora u odsutnosti.

KUPNJA GLASOVA

Moldavske vlasti početkom listopada razotkrile su mrežu u kojoj su navodno kupljeni glasovi do 130.000 moldavskih građana. Također, moldavski istražitelji vjeruju da su otkrili mrežu ruskih i moldavskih državljana s nekoliko desetaka članova, specijalno obučenih za izvođenje napada i nasilnih ometanja izbora i javnih događaja.

Sljedeća dva tjedna do drugog kruga predsjedničkih izbora vjerojatno će biti razdoblje daljnje konfrontacije. Protukandidati Maie Sandu, uključujući Alexandera Stoianogloa i Renata Usatiija, zasad su se suzdržali u svojim izjavama i jednostavno zahvalili biračima. Stoianoglo, koji će se suočiti sa Sandu u drugom krugu, izgledao je, kao i tijekom kampanje, nespretno i kao kandidat izvučen iz šešira. Usatii je odbio dati preporuku za drugi krug izbora.