Živimo u izazovnim i opasnim vremenima, u kojima sukoba i ratova ne manjka, naprotiv, sve ih je više. U tom i takvom kontekstu ne manjka ni propagandnog rata, dezinformacija, lažnih vijesti, pa i subliminalnih poruka, o kakvima ste pisali u svojoj poznatoj knjizi. Koje su i kakve posljedice takvog stanja, što nas uči europska povijest kad se radi o propagandi, napose onoj političke naravi, ali i općenito - pitali smo Ratka Martinovića, pisca, predavača, voditelja i aktivista, autora knjiga "Društveni inženjering" i "Subliminalne poruke".

- Propaganda je uobičajeno ratno sredstvo (dez)informiranja, ali i galvanizacije vlastitih snaga. U tom smislu je čak i logično koristiti se njome jer se pokazalo kako funkcionira. No ovo danas ipak čini neuobičajenu situaciju. Ne sjećam se kada su internu propagandu namijenjenu za usko područje pogođeno ratom kao apsolutnu istinu nekritički prenosili mediji diljem svijeta.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Sjetimo se odlaganja tijela Bin Ladena u Arapsko more "po starom islamskom običaju" ili napada na Irak zbog "oružja za masovno uništenje", što dokazuje da takav pristup nije od jučer, no današnja magnituda nadilazi sve što smo do sada vidjeli. Jedina logika iza takvih lažnih vijesti o stanju na bojišnici, prešućivanja stvarnog broja preminulih ili tračeva o osobnom stanju političkih lidera "neprijateljskih snaga" može biti želja za opravdanjem trošenja proračunskog novca ili potreba za širenjem sukoba na višu razinu. Jedno je sigurno - urota je odavno napustila teorijske okvire.

O PROPAGANDI NEKAD I DANAS...

- Suvremena propaganda puno lakše dopire do svjetske populacije i gotovo je nemoguće nemati mišljenje o nekom od ratova. Više nije dovoljno pojedincu izraziti domoljublje, nego se i negativni osjećaji iskorištavaju kao motivacija u regrutaciji. Famozno "sijanje demokracije" polako mijenja "borba protiv nezapadnih vrijednosti". Problem je što su se vrijednosti Zapada znatno promijenile, a i imigracije pridonose tomu da sve veći broj ljudi na Zapadu ne vjeruje u progresivizam, multikulturalizam i globalizam. Tako polariziran Zapad više nije sila kao što je nekoć bio, a i Istok polako nadoknađuje ekonomski jaz. Sredstva propagande su se promijenila, no bit ostaje ista - "Mi protiv njih" okosnica je koju smo prvo viđali u novinama i na radiju, zatim na televiziji i internetu, a uskoro nas očekuje i još intimniji pristup vijestima s transhumanističkom komponentom. Na kraju uvijek sve ovisi o nama i našoj razini svijesti.

O EFEKTIMA BERNAYSOVE KNJIGE...

- Možda su propagandni mediji postali sofisticiraniji, no pristup je u biti isti. Čovjek je vođen emocijama i što ga se više u tom smislu angažira, bolji su rezultati. Uzmimo za primjer američke predsjedničke izbore. Prije 25 godina rijetko je tko u Hrvatskoj i znao tko su kandidati, a da nije bilo skandala na Floridi i 9/11, Georgeu W. Bushu trebale bi godine da dosegne željenu reputaciju. Danas ne da nema nikoga tko ne zna za Trumpa ili Kamalu, nego rijetko tko nije izrazito na jednoj ili drugoj strani. Čak su i emocije izražene, još od Trump vs. Hillary izbora. Sve to su dalekosežni efekti knjige "Propaganda" Edwarda Bernaysa. Mediji svaku "babarogu" uspoređuju s Hitlerom, ma koliko to bilo smiješno, a svoje miljenike otvoreno podržavaju bez imalo kritike. Nažalost, dobrobit konzumenata propagande više ne igra apsolutno nikakvu ulogu i kratkovidni politički oportunizam danas je jedini motiv manipulatora.

O UDARIMA NA DEMOKRACIJU...

- Današnji problem je to što mete propagandnih ratova nisu jedino "vanjski neprijatelji", nego se mediji fokusiraju na "unutarnje neprijatelje", što udara na same temelje demokracije. Fektčekeri ideološki pristupaju provjeri činjenica, navodno neutralni analitičari samo jedan pristup vide kao ispravan, suspenzija građanskih prava koristi se s argumentom očuvanja tih istih prava, a klasični liberalizam dugo nije bio pod većim pritiskom.

Situacija je neodrživa i samo je pitanje dana kad će mediji, suočeni s padom prihoda, shvatiti da signalizacija njihovih vrlina možda nije jedini ispravan put. Hoće li to doći prekasno, vidjet ćemo vrlo skoro...