U prvoj polovini ove godine jedno je mađunarodno istraživanje posebno odjeknulo u javnosti. Radi se o projektu u sklopu Europskog društvenog istraživanja (ESS) u kojem se analizira društveno ozračje u 31 zemlji. Podatci su dostupni za više od 200 pitanja i usmjereni na teme kao što su identitet, vrijednosti, demokracija i vlada, imigracija, zdravlje i blagostanje, institucionalno i društveno povjerenje, klimatske promjene itd. Prikupljanje podataka u Hrvatskoj provedeno je između lipnja i prosinca 2023. na uzorku od 1562 ispitanika metodom intervjua licem u lice u kućanstvu ispitanika. Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku stanovnika Hrvatske sa stopom odziva od oko 45 posto. Sredstva za prikupljanje podataka osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Podsjetimo, ESS ima status konzorcija europske istraživačke infrastrukture (European Research Infrastructure Consortium - ERIC), a koordinacijska ustanova za sudjelovanje Hrvatske je zagrebački Filozofski fakultet.

Što se Hrvatske tiče, rezultati se kreću od očekivanih do pomalo iznenađujućih. Tako je Hrvatska na dnu po povjerenju u političare, političke stranke, državni parlament i pravosuđe, a na posljednjem je mjestu i premja povjerenju u policiju - iako tu nešto manje odskače od ostalih. Hrvati ne vjeruju ni Europskom parlamentu, kao ni Ujedinjenim narodima, s tim što su prema Bruxellesu skeptičniji samo Britanci, a prema East Riveru - Slovenci. Po zadovoljstvu svojim životom općenito Hrvati su peti od dna: nezadovoljniji od njih su Slovaci, na samom dnu, a potom Mađari, Britanci i Litavci. Najzadovoljniji su Švicarci, Austrijanci i Finci. Iznenađujuće, Hrvati su točno u sredini po zadovoljstvu obrazovanjem: u toj kategoriji na vrhu su Norvežani, a na dnu Mađari. Prilično su homofobni: samo Litavci, Mađari i Slovaci iskazuju veće neslaganje s tvdnjom da su gay ljudi slobodni živjeti kako god to sami žele, a samo su Mađari, Slovaci i Austrijanci pokazali snažnije uvjerenje da imigrantima druge rase ili etničke grupe nema mjesta u njihovoj zemlji. Također, religiozniji od Hrvata su samo Slovaci. S druge strane, Hrvate prilično zabrinjavaju klimatske promjene - veću zabrinutost pokazuju samo Nijemci, Austrijaci i Slovenci - iako su pretposljednji, ispred Slovaka, po osjećaju osobne odgovornosti u tom segmentu.

Komentirajući razultate istraživanja na portalu Sociologija.hr, prof. dr. sc. Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, inače nacionalni koordinator hrvatskog tima u ovom istraživanju, između ostalog je kazao da podatci ESS-a pokazuju ono što sociolozi već neko vrijeme znaju - u Hrvatskoj vlada izrazito visoka razina skepse građana prema političkim i demokratskim institucijama u usporedbi s drugim državama. "Rekao bih da je to posljedica dubokog razočaranja procesom tranzicije, kada smo imali jako velika očekivanja, koja iz perspektive mnogih građana nisu ostvarena. Kada su u pitanju političke institucije i akteri, mislim da je nepovjerenje u njih poruka aktualnoj političkoj eliti da se bavi sporednim temama, uglavnom identitetskog karaktera, te manipulira njima kako bi 'zarobila' građane u emotivnim vrtlozima umjesto da se međusobno natječu idejama i rješenjima konkretnih životnih problema građana", zaključuje prof. Bagić.