Što misli o odnosu Bošnjaka i Židova u vrijeme eskalacije na Bliskom istoku, kako gleda na ulogu selefija u BiH, jačanje desnice u Europi i situaciju u BiH? Na ta i neka druga pitanja u ekskluzivnom intervju za DW odgovara Husein-ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH. Uz neznatne prilagodbe u opremi, intervju prenosimo u cijelosti. Intervju je vodila Jasmina Rose.

Na islam u BiH se u Njemačkoj gleda kao na europski, moderan i liberalan. Njemački političari često su znali reći: "Ugledajmo se na islam u BiH." Koja je posebnost bosanskohercegovačkog islama u odnosu prema bliskoistočnom islamu i druge islamske zajednice u svijetu?

- Islam je u svom učenju u svojim temeljnim izvorima jedan. Pitanje je interpretacija, a nerijetko kulture i tradicije podneblja u kojima se njegovo učenje širilo. Islam je u Bosni i Hercegovini stoljećima kreirao kulturu i civilizaciju uobličenu interakcijom s glavnim tokovima povijesnih, kulturnih i političkih procesa koji su se odvijali u ostatku Europe, sa svim posebnostima tih procesa u zemljama jugoistoka Europe. To je nešto što drugi nazivaju europskim ili bosanskim islamom, a mi radije nazivamo "bosanskim iskustvom življenja islama".

TRADICIJA BOŠNJAKA

U posljednje vrijeme sve je više kritika da se slika islama u BiH polako mijenja i da posebnu ulogu u tome imaju tzv. selefije. Kakav je vaš odgovor na to?

- Takve optužbe najčešće dolaze od političkih projekata koji bi od Bošnjaka kao najveće žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji napravili najveću europsku opasnost. Priča o navodnoj "islamskoj opasnosti" s Balkana koristi se za potrebe povijesnog revizionizma i političke delegitimizacije europskih naroda čiji su pripadnici većinski muslimani.

Istovremeno, globalizacija jest donijela pluralizaciju interpretacija islama, pa i u Bosni i među Bošnjacima. Među tim interpretacijama su i rigidne, redukcionističke, a rjeđe i ideologizirane i nasilju sklone. Iako smo to smatrali velikim izazovom, danas možemo reći da su islamska tradicija Bošnjaka i naše društvo pokazali zavidnu otpornost na te izazove i da oni nisu uspjeli pomaknuti glavne tokove našeg vjerskog učenja ni ugroziti naše tradicionalne vjerske institucije življenja i naučavanja vjere. Ono što je jako bitno jest da su 4. prosinca 2015. najodgovorniji predstavnici bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, akademskim, kulturnim i drugim institucijama Bosne i Hercegovine potpisali Zajedničku izjavu o nasilnom ekstremizmu, u kojoj je iznesen jasan stav Bošnjaka o tom fenomenu.

Početkom rujna je jedan Austrijanac bosanskog podrijetla, kojeg su austrijske vlasti sumnjičile za islamizam, pucao na stražare izraelskog konzulata u Münchenu. Koliku štetu napadi poput toga nanose imidžu muslimanske zajednice u BiH?

- Nismo osjetili bilo kakve reakcije koje bi postupke tog mladića, koji je, prema onome što smo mogli vidjeti iz preliminarne istrage, bio psihički nestabilan, povezivali s našom zajednicom u domovini ili dijaspori. Nama je bitno da on motive za svoje nasilno ponašanje nije mogao naći u institucijama Islamske zajednice u BiH u domovini ili dijaspori. A drugo je pitanje što možemo učiniti više kako bismo zajedničkim naporima države i društva zaštitili ranjive pojedince od manipulacije.

Sarajevo je u 15. stoljeću iskazalo dobrodošlicu Židovima nakon njihova progona iz Španjolske, kada u Europi nisu bili prihvaćeni. Do danas je odnos stanovnika BiH i islamske zajednice prema židovskoj zajednici poseban i izrazito dobar. Može li on biti narušen ratom koji Izrael vodi u Gazi nakon napada Hamasa 7. listopada 2023.?

- Na brutalnost i razmjere razaranja kojima svijet svjedoči u Gazi i konstantno eskaliranje nasilja u tom dijelu svijeta nitko ne bi trebao biti ravnodušan. Odnos koji mi muslimani Bošnjaci i naši susjedi bosanski Židovi imamo, pokušavamo zaštititi od politizacije. Do sada nam je to uspijevalo i mi mislimo da ćemo uspjeti i u budućnosti, bez obzira na to što globalni procesi pokušavaju poremetiti te povijesne susjedske odnose, u kojima smo se uvijek brinuli jedni o drugima. Ponosni smo na to što je sinagoga u Sarajevu vjerojatno jedina u Europi koju ne čuvaju jake policijske snage niti je okružena zidovima i bodljikavom žicom.

OBOSTRANO POŠTOVANJE

Mnogi u BiH, posebno Bošnjaci muslimani, osuđuju postupke Izraela u Gazi. Strahujete li da može doći do antagonizma prema Židovima u BiH ili Židovima općenito?

- Ne vidim nikakav razlog za to. U Židovskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kao i Islamskoj zajednici, hvala Bogu, ima dovoljno odgovornih ljudi koji neće doputiti da se to dogodi. Sve dok svaki život cijenimo isto i dok se ne plašimo reći istinu i dok smo dosljedni učenju naše vjere, to se neće dogoditi. Ti odnosi su preživjeli daleko veća iskušenja, preživjet će i ovo.

Židovi u Sarajevu svake godine slave Sarajevski purim. Sjećanje je to na događaj kada je 1819. godine osmanlijski namjesnik u Bosni Mehmed Ruždi-paša u okove bacio tadašnjeg sarajevskog hahambašu (vrhovni rabin u Osmanskom Carstvu, nap. ur.) Mojsija Danona i deset najviđenijih Židova te im zaprijetio da će svu jedanaestoricu pogubiti ako mu se u roku od dva dana ne isplati 500 kesa groša. Sarajevska čaršija, njezini uglednici pobunili su se i prisilili namjesnika da oslobodi njihove susjede.

U Drugom svjetskom ratu bošnjačka inteligencija potpisala je javne peticije protiv nacističkih zločina, muslimanske obitelji krile su židovske obitelji od nacističkih pogroma. Derviš Korkut, muslimanski direktor muzeja, riskirajući vlastiti život od nacista je spasio jednu od najvrjednijih židovskih knjiga, Sarajevsku Hagadu, sakrivši je u jedno planinsko muslimansko selo. Zajedno smo preživjeli opsadu Sarajeva, najdužu opsadu nekog grada u modernoj povijesti, u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Zajedno ćemo preživjeti i ove strahote.

Druga je stvar što će dugoročno politika koju vodi trenutna vlast u Tel Avivu zasigurno stvoriti animozitete i duboko ukorijenjena neprijateljstva, koji će trajati godinama koje su pred nama i koje će biti teško prevladati.

Ove godine na Međunarodni dan sjećanja na holokaust, koji ste obilježili u Memorijalnom centru Srebrenica, rekli ste da su Bošnjaci i bosanski Židovi jedno tijelo i potpisali ste muslimansko-židovsku inicijativu za mir. Može li to pomoći da se smanji jaz izazvan izraelskom ofenzivom u Gazi, koja je posljedica napada Hamasa na jug Izraela?

- Da. Na taj dan u prisutnosti predstavnika Majki Srebrenice i Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini ja i generalni savjetnik, emeritus Svjetskog židovskog kongresa i predsjednik Svjetske federacije udruge Bergen-Belsen Menachem Z. Rosensaft potpisali smo dokument nazvan "Principi dijaloga Kavazović - Rosensaft". Posebnu zahvalnost dugujem mom prijatelju, prof. Rosensaftu na njegovu angažmanu i odlučnosti ne samo u realizaciji te inicijative nego i za sve što radi.

Posvećenost pamćenju i obilježavanju žrtava prošlih genocida, odbacivanje svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih nesnošljivosti, odlučna predanost zaštiti života, sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja, i to tako da kao prijatelji možemo jedni drugima reći ono što nas zabrinjava, naša očekivanja, strahove i nadanja, principi su koji Židovima i muslimanima u svijetu mogu biti putokaz za bolju budućnost. I ne samo njima, jer je Inicijativa za mir i pamćenje poziv svima, naročito našim susjedima pravoslavcima i katolicima, da nam se na tom putu pridruže. Posebno su nam bitni principi "dosljedne i suosjećajne komunikacije", na kojima Inicijativa inzistira, i ulaganja zajedničkog napora u vremenima krize na način da smo se obavezali stajati zajedno, udružujući naše resurse, znanje i strategije. Zato se s pravom nadamo da će se naši zajednički napori proširiti na upravljanje kriznim situacijama, očuvanje mira i rad na obnovi, osiguravajući čvrstu podršku i zaštitu naših zajednica gdje god i kada god se dogodi kriza koja prijeti miru ili prijeti ponavljanju genocida.

Ti principi su tu da ih prihvate i drugi vjerski čelnici, akademici, dužnosnici i ljudi koji dijele naše zajedničko nastojanje da budućim generacijama ostavimo bolji svijet, u kojem se nikome neće ponoviti genocid počinjen u Auschwitzu, Bergen-Belsenu, Srebrenici, Jasenovcu i svim drugim mjestima užasa.

U Europi sve više jača desnica, a s njom i antiislamsko raspoloženje. Kako na to gledate?

- Kao što pojava isključivih i netolerantnih ideologija među muslimanima ne bi trebala biti samo muslimanski problem, i jačanje takvih pokreta u Europi treba biti izazov kojim se zajedničkim snagama trebamo pozabaviti. Očito je da se neke od tih radikalnih, pa i nasilnih, skupina hrane antimigrantskim, pa i antiislamskim, sentimentom, ali njihova agenda je daleko šira, kao i razlozi njihove popularnosti.

Neki od problema za koje radikalna desnica tvrdi da ima odgovor legitimni su izazovi koji očito zabrinjavaju velik broj Europljana, samo je pitanje je li odgovor koji nude ispravan i je li u duhu slobodnih, demokratskih društava, utemeljenih na humanističkim vrijednostima i individualnim i kolektivnim slobodama građana.

Naša zajednička Europa ima tamna poglavlja svoje prošlosti, od osvajačkih pohoda muslimanskih vladara do križarskih ratova, preko vjerskih i sektaških ratova različitih smjerova unutar kršćanstva, do strahota Prvog svjetskog rata, uspona nacizma i dominacije komunizma nad velikim dijelom europskog prostora, pa sve do genocida u Srebrenici. Tužna bi bila spoznaja da ništa nismo naučili iz tih pogrešaka i da nemamo kapacitet da ponudimo neku bolju viziju budućnosti za našu djecu. Trendovi koje osjetimo i mi ovdje nisu dobri i ne bi trebali zabrinjavati samo muslimane Europe.

Kako ocjenjujete današnju situaciju u BiH? Kako gledate na segregaciju i etnonacionalistički princip koji prevladava?

- Upletanje susjeda u Bosnu i Hercegovinu, pa i njihove pretenzije prema njezinu teritoriju, nažalost, nije prestalo ni nakon brutalnog rata. Sile koje održavaju podjele, segregaciju, pa i aparthejd u dijelovima države, ne odustaju od svojih nauma da dijelove BiH proglase teritorijem samo jednog od naroda koji su ovdje stoljećima živjeli zajedno. To su opasne ideologije prekrajanja granica, separatizma, podjela i vjerske i nacionalne dominacije, koje je bolje zaustaviti na Balkanu prije nego što se počnu širiti Europom.

Dugo se vjerovalo da će proces europskih integracija riješiti te probleme i da će primjene europskih normi, naročito Europske povelje o ljudskim pravima i to što su presude Europskog suda za ljudska prava nadređene ustavom domaćem zakonodavstvu, osigurati europsku budućnost svim građanima. Nažalost, problemi koje ima projekt ujedinjene Europe najbolje se vide ovdje na njezinim granicama. U posljednje vrijeme imamo ozbiljne pokušaje da se u BiH ne inzistira na istim vrijednostima koje vrijede u drugim europskim državama i da se ovdje zadrži neki oblik "milet" sistema, što nas posebno zabrinjava.

MIR NEMA CIJENU

Jako ste kritizirani i napadani kada ste prošle godine izjavili: "Ako institucije padnu, moramo biti spremni braniti BiH oružjem." Neki mediji su čak pisali kako je to poziv na rat. Što vas je navelo da to kažete?

- Institucije Bosne i Hercegovine jedino su što čuva mir u ovoj zemlji. Svako poigravanje njima, poigravanje je mirom u zemlji koja je toliko propatila ne tako davno. U slučaju urušavanja državnih institucija riskiramo da se vratimo u devedesete i da se građani ove zemlje i narodi počnu samostalno brinuti o svojoj sigurnosti i zaštiti od nekih novih genocida, i to je opasan put koji ne smijemo ni zamisliti.

Definicija manipulacije je kada vas oni koji svojom nepristojnošću i neodgovornim postupanjem počnu prozivati zbog vaše reakcije. Ratom ne prijete oni koji upozoravaju na neodgovorne politike koje svakodnevno potkopavaju državne institucije, te narušavaju povjerenje među građanima i narodima, nego oni koji u miru pokušavaju postići ono što nisu mogli u ratu i koji takve politike vode.